Sjedinjene Države pokrenule su operaciju "Ekonomski izopćenik" protiv Irana s ciljem da iranski režim ekonomskom izolacijom dovedu do točke u kojoj više ne može financirati vojni aparat.
"U Drugom svjetskom ratu Dan D označio je početak kampanje protjerivanja neprijatelja s njegovih položaja. Danas, u istom duhu, pokrećemo ekonomski napad na iranske financijske veze diljem svijeta. Cilj nam je prekinuti svaku ekonomsku žilu kucavicu koja održava ovaj tiranski režim dok Teheran ne ostane sam", poručio je američki ministar financija Scott Bessent.
Sekundarne sankcije
"Dan D", kako ga opisuje Bessent, trebao bi Iran staviti u ekonomsku karantenu sankcioniranjem trećih zemalja, banaka, brodara i kompanija koje mu omogućavaju trgovinu. Bijela kuća to naziva pristupom "zero leakage", zatvaranjem preostalih kanala putem kojih režim dolazi do deviza.
Bijela kuća najavila presicu zbog povijesne ekonomske izolacije: ‘Ili ste s nama ili protiv nas!‘
Podsjetimo, SAD provodi sankcije protiv Irana još od 1979. godine i talačke krize u američkom veleposlanstvu u Teheranu. Od tada pa sve do danas, te sankcije i pritisak rastu i šire se. Bill Clinton je 1995. zabranio američkim kompanijama ulaganja i trgovinu s Iranom, 2012. sankcionirana je iranska središnja banka, a 2019., tijekom prvog Trumpova mandata, ukinuta su izuzeća za kupnju iranske nafte s ciljem svođenja izvoza na nulu.
Ono što je novo u operaciji "Ekonomski izopćenik" jest širenje sekundarnih sankcija. Pet novih područja koje Washington stavlja pod sekundarni sankcijski rizik su digitalna imovina, tehnologija, zlato, avijacija i pomorski promet. Ministarstvo financija u prvom koraku provođenja operacije sankcioniralo je gotovo 60 subjekata, pojedinaca i plovila smještenih u više jurisdikcija i povezanih, među ostalim, s nabavom nuklearne i raketne tehnologije, kibernetičkim operacijama i prihodima od nafte.
No, Reuters ističe da je retorika SAD-a zasad dramatičnija od poduzetih mjera. Naime, najopasniji dio plana, udar na velike kineske banke i kompanije, još nije aktiviran. Nijedna velika kineska banka za koju Washington sumnja da posreduje u iranskoj trgovini naftom nije stavljena na listu sankcija.
Kineska odmazda
"Želimo jasno dati do znanja da nitko nije izvan dosega američkih sankcija", rekao je Bessent, ali nije naveo konkretne mjere protiv pojedinih zemalja. Rekao je da su im privatno postavljeni rokovi i dodao: "Nemamo beskonačno strpljenje". Kina je godinama najveći kupac iranske nafte.
Prije američke blokade kupovala je oko 80 do 90 posto iranskog izvoza. Dok velike državne rafinerije uglavnom izbjegavaju sankcioniranu naftu, privatne rafinerije, tzv. "teapots", nastavljaju je uvoziti. SAD je ranije ove godine uveo sankcije nekim od tih rafinerija, ali Kina je naredila domaćim tvrtkama da ih se ne pridržavaju. Reuters navodi da su iranske isporuke Kini u kolovozu pale na oko 534.000 barela dnevno s oko 1,58 milijuna početkom godine.
Washington pritom zazire od moguće kineske odmazde, osobito uoči očekivanog sastanka Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u rujnu. Financial Times upozorava da bi Peking, u slučaju da SAD da proširi režim sekundarnih sankcija na kineske kompanije, mogao odgovoriti ograničavanjem izvoza kritičnih minerala važnih američkoj visokotehnološkoj i obrambenoj industriji.
"Moramo vidjeti je li ovo blef ili SAD ozbiljno razmišlja o sekundarnim sankcijama Kini. Ako ih uvedu, Kina će braniti svoj nacionalni interes", rekao je za FT profesor Wang Dong pri Sveučilištu u Pekingu. To objašnjava Bessentov oprez. Na pitanje zašto SAD odmah ne sankcionira velike kineske banke, odgovorio je da ne želi "raznijeti globalni financijski sustav".
Slom režima
Ako je cilj ove ekonomske izolacije Irana teško oštetiti njezinu ekonomiju, stručnjaci smatraju da plan može uspjeti. Iran u ovu rundu pritiska ulazi oslabljen ratnom štetom, blokadom izvoza nafte, slabim rijalom i visokom inflacijom. Analitičar Naysan Rafati iz International Crisis Groupa ističe za ABC News da će nove mjere "nedvojbeno imati učinka".
Ekonomski pritisak mogao bi Teheran potaknuti i na pregovore, ali Rafati smatra da bi Iran prihvatio samo sporazum "s kojim može živjeti", a ne kapitulaciju. Ali, ako je cilj ove američke operacije slom režima, procjene stručnjaka znatno su skeptičnije. Bivši američki diplomat Alan Eyre upozorava za NPR da je Iran već toliko sankcioniran da je Washington iscrpio većinu lako dostupnih instrumenata pritiska. Reuters taj problem opisuje kao arkadnu igru "udari krticu", pri čemu SAD razbije jedan kanal za izbjegavanje sankcija, a Iran ubrzo otvori drugi.
Istraživač Atlantic Councila Andrew Peek smatra da sekundarne sankcije mogu biti učinkovite samo ako treće zemlje doista povjeruju da je Washington spreman kazniti i njihove velike kompanije.
Teheran je zaprijetio da će, nastavi li se ekonomski rat, spriječiti izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva. Iran bi mogao povećati pritisak na UAE, Saudijsku Arabiju i druge susjede napadima dronovima i projektilima na energetsku infrastrukturu, američke baze i postrojenja za desalinizaciju. Reuters upozorava i da hutisti mogu otežati saudijski izvoz kroz Bab el-Mandeb te prisiliti brodove na skuplje obilazne rute dok Iran može pojačati i kibernetičke napade na energetsku i vodnu infrastrukturu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....