U nastavku donosimo:
- što stoji iza širenja učeničkog bunta u Francuskoj u masovni pokret i tko mu se sve priključio
- iskustva i stavovi sudionika te uvida profesorice Sanje Janković o promjeni dinamike na ulicama
- prikaze reakcija policije i sindikata, uz osporavanja i optužbe koje dolaze iz različitih tabora
- pregled političkih učinaka na Macrona, LFI i RN, te što to znači pred izborni ciklus
- analize stručnjaka o uzrocima nezadovoljstva i mogućim scenarijima daljnjeg razvoja događaja
Prosvjedi u Francuskoj započeli su krajem rujna kao lokalni bunt učenika najsiromašnijih pariških predgrađa nezadovoljnih stanjem u školstvu, nedostatkom nastavnika i lošim uvjetima u školama. No, ubrzo su prerasli u širi društveni pokret kojem su se pridružili studenti, pripadnici pokreta žutih prsluka, zaposlenici javnih službi i političke stranke.
Samo u subotu, 17. listopada, na ulicama diljem zemlje prosvjedovalo je između 550.000 i 800.000 ljudi. Većina ih je prosvjedovala mirno. Izvikivali su parole poput "Oporezujte bogate!" i nosili transparente s natpisima poput "Više se fokusirajte na edukaciju, a manje na imigraciju". U Parizu im se pridružio i orkestar koji je izvodio skladbe iz serijala "Igre gladi" kako bi iskazao solidarnost sa studentima. Iako je većina pro...
