SAD je upozorio saveznike da očekuju kašnjenja i do pet godina u isporuci naručenog oružja jer prvo mora obnoviti vlastite zalihe, iscrpljene u ratu s Iranom, prenio je u petak Bloomberg. Njemačka će, primjerice, na Tomahawke i lansere Typhon vjerojatno čekati dulje od pet godina.
Nije to baš najbolja poruka zemlje čiji je predsjednik istoga dana navečer “sa zadovoljstvom objavio sklapanje sporazuma s Kraljevinom Danskom i Grenlandom, kojim Sjedinjene Države dobivaju trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama na Grenlandu, čime se u potpunosti rješavaju sve naše brojne američke brige“ te najavio “znatnu vojnu prisutnost“ na otoku. Dobra je strana objave da su razgovori Kopenhagena i Washingtona konačno završeni i da Europa možda može odahnuti jer Trump, nadaju se, više neće prijetiti preuzimanjem Grenlanda. Početkom godine prijetio je i vojnom akcijom, a napetosti su popustile nakon što su Trump i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u siječnju u Davosu dogovorili da će Sjedinjene Države, Danska i Grenland započeti razgovore o rješavanju nesuglasica te da će NATO dodatno ojačati svoju ulogu u sigurnosti Arktika.
Kanada kao mogući poticatelj
Objava o završetku pregovora Trumpu je dobrodošla i kao kontrapunkt prijedlogu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da Kanada, koju Trump želi vidjeti kao 51. saveznu državu SAD-a, postane prva pridružena članica EU.
U Trumpovoj prvoj rečenici zabrinutost izaziva sintagma “i svim drugim potrebama“. Nije jasno na što se odnosi, a tekst sporazuma još nije objavljen. Nejasnoću donekle razjašnjavaju riječi neimenovanog dužnosnika State Departmenta koje prenosi Reuters. Prema njemu, sporazum zemljama izvan NATO zabranjuje gradnju baza na Grenlandu, a samo SAD-u i njegovim saveznicima dopušta nespecificirana “osjetljiva ulaganja“. SAD-u daje trajni pristup te pravo na stacioniranje i prelet, a na snazi ostaje i ako Grenland postane neovisan. U zasebnoj izjavi, američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da je sporazum "trajno i u potpunosti" riješio sigurnosne zabrinutosti Washingtona u pogledu otoka. "Grenland će zauvijek biti dio strateškog obrambenog područja Sjeverne Amerike i isključiti bilo kakvog protivnika iz njega i okolnog područja", napisao je.
"Jedino potencijalno prijelomno je izvješće da bi SAD mogao uspostavljati baze po volji bez konzultiranja Grenlanda ili Danske", rekao je Imran Bayoumi, bivši savjetnik Pentagona, sada u Atlantskom vijeću. "Ali nije jasno kakva će biti reakcija Grenlanđana na tu najavu i nije jasno je li ta promjena vrijedila više od dvije godine nemira u transatlantskim odnosima”, poručio je agenciji Bloomberg.
Ostatak objave čine Trumpove fraze, primjerice da sporazum SAD neće ništa stajati. To je donekle razumljivo jer Washington na otoku već ima bazu Pituffik, na sjeverozapadu. Teško da ništa neće stajati ono što slijedi: “Odmah ćemo započeti proces uspostave znatne vojne prisutnosti u odgovarajućem dijelu Grenlanda, a takvih dijelova ima mnogo.“ BBC je još u svibnju objavio da Washington želi tri nove baze na jugu otoka, jednu vjerojatno u Narsarsuaqu, radi nadzora ruskih i kineskih brodova u prigušnoj točki GIUK između Grenlanda, Islanda i Velike Britanije. Američka je strana tada spominjala i mogućnost da te baze dobiju status američkog suverenog teritorija. Grenlandski premijer odgovorio je da suverenitet neće ustupiti.
Trump nastavlja potvrđujući da baš ništa ne razumije navodeći da “Sjedinjene Države zauvijek imaju potpunu mogućnost poduzimanja potrebnih koraka na Grenlandu radi osiguravanja i obrane sigurnosti Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država”. Grenland je dio savezničkog područja NATO, a obrambeni sporazum iz 1951., dopunjen 2004., Washingtonu omogućava povećanje broja vojnika i vojnih objekata na otoku, pod uvjetom da o tome unaprijed obavijesti Dansku i Grenland. Sudeći po Bayoumijevim riječima, upravo bi se taj uvjet novim sporazumom mogao promijeniti.
Danska premijerka Mette Frederiksen u petak je objavila da bi sporazum Danske i Grenlanda sa SAD-om “o jačanju sigurnosti autonomnog danskog teritorija“ trebao biti potpisan na marginama Opće skupštine UN-a sljedeći tjedan. Dodala je da sporazum “jača našu zajedničku sigurnost na Arktiku i sjevernoatlantskom prostoru“ te da je dobar za NATO i Europu. Gospođa Frederiksen razložno ističe da sporazum “priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine (Danske) i pravo naroda Grenlanda na samoopredjeljenje“. Nakon potpisivanja sporazum mora proći parlamentarnu ratifikaciju u Danskoj i na Grenlandu.
Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen izjavio je da sporazum u nastajanju donosi korist svim trima vladama te “uvažava interese Grenlanda”.
Nadati se valja da su Danska i Grenland mudro odigrali. Trump je na vanjskopolitičkom planu u teškim nevoljama zbog rata s Iranom, koji traje od veljače i ne nazire mu se kraj, a izbori za Kongres su početkom studenoga. Bilo kakva pobjeda bila mu je nasušno potrebna, i u Kopenhagenu su to znali. Trumpovo samozadovoljstvo samo po sebi ništa ne dokazuje, jer on svaki svoj sporazum proglašava povijesnim. Više govori ono čega u danskoj i grenlandskoj izjavi nema: nema prodaje, nema prijenosa teritorija, a suverenitet i pravo na samoopredjeljenje izrijekom su navedeni. Ako je to cijena kojom je Trump odustao od svojih pretenzija, a Reuters procjenjuje da ih možda više neće obnavljati, mislim da je Frederiksen imala pravo kad je rekla da je sporazum “dobar za NATO i Europu“. Konačni sud čeka objavu sporazuma.
Je li slušao Ursulu von der Leyen?
Na Washington je vjerojatno pritisak izvršio i niz europskih poteza posljednjih tjedana vezanih uz Grenland i Arktik. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 7. rujna je tijekom posjeta Grenlandu najavila paket od 200 milijuna eura za otok. “Europa se također odlučila: biti prisutnija i angažiranija na Grenlandu i Arktiku“, poručila je u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda.
U ponedjeljak su čelnici 12 zemalja EU na sastanku u Rovaniemiju, gradu Djeda Mraza, pozvali Uniju da ojača svoju prisutnost na Arktiku, gdje su geopolitičke napetosti visoke zbog ruskih prijetnji. Trump se izrijekom ne spominje, ali grenlandska kriza bila je u pozadini cijelog skupa. Sastanak je održan uoči predstavljanja nove europske strategije za Arktik, očekivane ove jeseni. Taj dokument treba odrediti glavne smjernice Bruxellesa u regiji za godine koje dolaze, a države članice na njegov sadržaj još mogu utjecati. "Trebali bismo pojačati angažman Europske unije u ovoj regiji kako bismo dopunili napore NATO-a", naglasio je njemački kancelar Friedrich Merz u Rovaniemiju, a među željenim arktičkim partnerima EU naveo je Island, Norvešku, Kanadu i Veliku Britaniju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....