Odnosi Irana i SAD-a sveli su se na red pregovora, red međusobnih napada. SAD i Izrael su 28. veljače pokrenuli zračne napade na Iran, 8. travnja dogovoreno je primirje, a u ponedjeljak Washington i Teheran objavljuju da su razmijenili napade, "međusobno se optužujući za agresivno djelovanje".
SAD je objavio da je tijekom vikenda napao iransku protuzračnu obranu, a na udaru iranske odmazde opet se našao Kuvajt; tako je bilo i nakon prošlog napada prije nekoliko dana. Teheran ne pokreće odmazdu prema UAE-u ili Saudijskoj Arabiji, iako su bile češće mete tijekom mjesec dana zračnih udara, a Kuvajt je logističko središte američke vojske u regiji.
CNN javlja da je Donald Trump neposredno prije toga poslao Iranu svoje izmjene predloženog sporazuma. Trenutačno su pregovori usredotočeni na Memorandum o razumijevanju SAD-a i Irana koji bi okončao neprijateljstva i postavio temelje za daljnje razgovore o ključnim otvorenim pitanjima.
‘Oni to zaista žele‘
Američki predsjednik na društvenoj mreži u noći s nedjelje na ponedjeljak objavljuje da "Iran zaista želi sklopiti sporazum i bit će to dobar sporazum za SAD i za one koji su s nama". Rečenica koja, kako u The Financial Timesu tumači Vali Nasr, profesor na Johns Hopkins Universityju, svjedoči da Trump i njegovi pregovarači ne shvaćaju imperativ Irana.
U Trumpu raste gnjev, ove dvije izjave to su nam i potvrdile
Islamska Republika je odmah nakon proglašenja doživjela težak šok, Irak 1980. godine pokreće rat koji se pretvorio u egzistencijalnu prijetnju Teheranu, ostavivši iza sebe oko 200.000 poginulih. Islamska Republika nakon te teške traume definira obrambenu doktrinu koja izbjegava ratne sukobe pa će odatle kao obrambeni sustav izaći šijitski polumjesec, niz lokalnih milicija koje djeluju kao isturene obrambene pozicije Irana od Mediterana do Indijskog oceana.
Libanonski šijitski militantni pokret Hezbolah opskrbljen je raketama kako bi predstavljao prijetnju Izraelu. Aksiom doktrine bilo je izbjegavanje sukoba sa SAD-om jer su čelnici u Teheranu bili svjesni da nemaju snage suprotstaviti mu se, što ih je moglo odvesti u još jedan sukob koji bi prijetio propasti režima. Zbog toga Nasr tumači: "Iran vodi tvrde pregovore jer je ovo egzistencijalna borba. Prije svega traži jamstvo da se rat neće vratiti. To jamstvo mora biti ugrađeno u strukturu svakog sporazuma".
Sustav je opstao
Iran se uspješno obranio od napada, sustav je opstao, ali, Nasr ima pravo, i dalje je riječ o egzistencijalnoj borbi. Zato tumači što Trumpu i njegovim pregovaračima nije jasno:
"Teheran sumnja da SAD želi trajni mir (Trumpu ne vjeruju jer je 2018. jednostrano izašao iz sporazuma sklopljenog 2015. i dvaput napao Iran dok su tekli pregovori. Potvrdio je to u ponedjeljak glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagei navodeći da su ‘pregovori počeli usred teških sumnji i nepovjerenja, a razmjena poruka odvija se u takvoj atmosferi‘, op. Ž. T.), nego slobodne ruke da Iran ostane izoliran i slab, kontrolirajući njegove nuklearne i raketne aktivnosti periodičnim ‘košenjem travnjaka‘ (taktika napada koja slabi vojne i ine sposobnosti protivnika, obuzdavanje i smanjenje prijetnje, op. Ž. T.). Suočeni s takvom mogućnošću, odvraćanje je jedino važno. Iran ga nastoji postići na tri fronte: Hormuz, nuklearni dosje i pritisak na Ameriku da plati cijenu (odmrzavanje financija)".
Ne smije se zaboraviti da važan dio memoranduma i eventualnog sporazuma čini Libanon jer se Iran želi predstaviti zaštitnikom te zemlje koja se našla u središtu sukoba zbog izraelske odluke da se razračuna s Hezbolahom, što nije moguće jer je riječ o organizaciji koja se zasniva na religijskoj platformi.
Dok Trump i Iranci razmjenjuju prijedloge memoranduma, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u nedjelju da je naredio vojsci da se probije dalje u Libanon, iako je prvotni plan govorio o formiranju zaštitne zone do rijeke Litani.
Dosad neviđena prijetnja Irana: Izraelci, napustite svoje domove...
Rubio i Aoun
Posljedica izraelskih operacija je raseljavanje između 1,2 i 5,8 milijuna ljudi u Libanonu, a broj poginulih popeo se na više od tri tisuće i velika većina su civili. U ponedjeljak Netanyahu opet naređuje napade na južna predgrađa glavnog grada Bejruta. Američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s izraelskim premijerom i libanonskim predsjednikom Josephom Aounom.
Prema dogovoru, Hezbolah se već trebao razoružati, što je obveza koju nije ispunio, kao jedina milicija, nakon građanskog rata u Libanonu 1990. godine. Nabih Beri, predsjednik libanonskog parlamenta, trenutačno ključni političar šijitske zajednice, koji je tvrdio da "jamči" Hezbolahovu predanost prekidu vatre, postavio je uvjet da Izrael "prvi prestane pucati".
Netanyahu je pod pritiskom javnosti i oporbe koja tvrdi da SAD sklapa po Izrael opasan sporazum pa nastoji taj očekivani poraz namiriti osvajanjima u Libanonu koja bi predstavio slabljenjem iranskog utjecaja u susjedstvu. Pojas Gaze, koji je u potpunosti skliznuo s karte interesa, i dalje je u stanju ni rata ni mira jer Izrael nastavlja vojni pritisak, a provedba dogovorenog plana je zaustavljena. Na zadovoljstvo Jeruzalema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....