PRITISAK NA BEOGRAD

Rusko ministarstvo obrane otvara ured u Srbiji: dosta je znakovito da se to događa baš sada

Formalni je cilj kontrola ruske vojne opreme, a iza toga se krije želja za potpunom kontrolom srpske obrane
Sergej Šojgu i Aleksandar Vučić
 Andrej Isakovic

Srpsko Ministarstvo obrane objavilo je da je pokrenuta procedura za osnivanje predstavništva Ministarstva obrane Rusije u Srbiji.

“Cilj osnivanja predstavništva Ministarstva obrane Ruske Federacije u Republici Srbiji je pružanje podrške i brže rješavanje pitanja vezanih za vojnotehničku pomoć kao i vojnu i vojnotehničku suradnju u skladu sa sporazumom između Vlade Republike Srbije i Vlade Ruske Federacije o vojnotehničkoj suradnji koji je potpisan na osnovu dogovora predsjednika i vrhovnih komandanata Aleksandra Vučića i Vladimira Putina“, pojasnilo je Ministarstvo obrane Srbije.

Novinska agencija Sputnik Srbija navodi da u tekstu sporazuma stoji da se predstavništvo Ministarstva obrane Rusije u Srbiji formira u cilju pomoći srpskoj strani u rješavanju pitanja vojne i vojno-tehničke suradnje, davanja smjernica za aktivnosti ruskih vojnih specijalista u Srbiji za pružanje pomoći u izgradnji oružanih snaga zemlje, obuci u radu, popravci i upotrebi naoružanja i vojne tehnike koju je isporučila Rusija. Moskva će financirati predstavništvo koje će joj omogućiti precizan uvid u sve aspekte funkcioniranja srpske obrane.

Kako u politici ništa nije slučajno tako nije slučajna ni objava uredbe ruske vlade od 15. listopada, koju je potpisao premijer Mihail Mišustin, o otvaranju ureda ruskog ministarstva obrane u Srbiji. U jeku pregovora o formiranju nove vlade u Srbiji u kojoj je Vučić kanio smanjiti utjecaj proruskih stranaka.

Šef tog ureda bi trebao pomagati u rješavanju vojnih i tehničkih pitanja vezanih uz suradnju Rusije i Srbije. U Srbiji, u Nišu, već postoji humanitarni centar iza kojeg stoji Rusija - na Zapadu se smatra da je riječ o ruskom obavještajnom punktu. Beograd do danas nije pozitivno odgovorio na zahtjev Rusije da njihovim predstavnicima u tom centru dodijeli diplomatski imunitet kakav imaju predstavnici zapadnih vojski u Srbiji. Što pokazuje u kojoj su mjeri odnosi Rusije i Srbije, koji se vrlo često simplificiraju, posebno u srpskoj javnosti, uistinu kompleksni. Konačno, Srbija i dalje ne prihvaća da Rusija bude uključena u dijalog Prištine i Beograda te ne želi da se on odvija u sklopu UN-a. Što je neprestano ponavljana želja Moskve.

Sporazum, kada ga potpišu obje strane, osigurat će ruskom dužnosniku u Srbiji pravo posjećivanja srbijanskih divizija koje koriste rusko oružje i vojnu opremu pod uvjetom da se njegov posjet najavi i osigura pristanak. Srbija, čija se naoružanje zasniva na bivšoj sovjetskog tehnologiji, posljednjih godina je od Rusije nabavljala borbene avione MIG-29, helikoptere Mi-35, tenkove i oklopna vozila. Srbijanska vojska je 10. listopada izvela veliku vojnu vježbu i demonstrirala uporabu oružja ruske proizvodnje, uključujući protuzračni sustav Pancir. Također je predstavila borbene dronove koje je nedavno nabavila iz Kine.

Ali je s druge strane prošli mjesec obustavila vojne vježbe sa stranim vojnicima na šest mjeseci, a kao razlog je navela pritisak EU-a da se povuče iz zajedničkih vježbi s Rusijom i Bjelorusijom.

Rusija želi sačuvati maksimalni mogući pritisak na Srbiju zbog odluke Beograda da se intenzivira približavanje Europskoj uniji. NATO do daljnjeg ne dolazi u obzir, ali ne treba zaboraviti da Srbija ima dinamičnije odnose s predstavnicima Sjevernoatlantskog saveza nego s Rusijom i njezinim saveznicima. Srbija je naime okružena članicama NATO-a dok je Rusija ipak daleko. Što sve silno brine Moskvu.

NATO je odbio komentirati moguće otvaranje ureda ruskog Ministarstva obrane u Beogradu, uputivši zahtjev AP-a srpskim i ruskim vlastima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 12:19