Dramatični summit Europske unije završen je u ranim jutarnjim satima u petak kompromisnom odlukom o zajmu Ukrajini od 90 milijardi eura koji je osiguran zajedničkim zaduživanjem 24 države članice dok su se od toga izuzele Češka, Mađarska i Slovačka.
Ova odluka usvojena nakon gotovo 17 sati pregovora je klasičan primjer kompromisa s kojim svi u EU mogu živjeti a da svatko može reći da je postigao svoj cilj. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i cijela EU mogu biti sretni jer su ipak osigurali novce za Ukrajinu, onako kako je EU i obećala i time je summit završen uspjehom. Ukrajina je sretna jer će dobiti potrebne novce s kojima može preživjeti sljedeće dvije godine. Zemlje koje su se protivile korištenju zamrznute ruske imovine kao jamstva za kredit, prije svih Belgija, mogu reći da su pobijedile.
Kako će EU namaknuti 90 milijardi eura za Ukrajinu?
Ali i Europska komisija, Njemačka i druge zemlje kojima je korištenje zaplijenjene ruske imovine bilo opcija A mogu reći da nisu izgubile. Jer i dalje je ostala mogućnost korištenja tih sredstava u budućnosti ako Rusija ne plati reparacije Ukrajini. Mađarska, Slovačka i Češka su se izuzele iz ove odluke i one neće sudjelovati. Time su također opravdale sve češći naziv "ruskih agenata unutar EU" koji im daju diplomati iz drugih država. Kao razlog zašto neće sudjelovati u pomoći Ukrajini su naveli da "ne žele financirati rat". Dakle, oni i dalje smatraju da je financiranje Ukrajine razlog za nastavak rata.
Iako se znalo da će osiguranje novca za Ukrajinu biti glavna tema summita, ona je namjerno ostavljena kao posljednja. Tijekom dana u četvrtak su čelnici EU raspravljali o drugim temama, koje su također izuzetno važne. Razmijenili su stavove o proširenju, potom o situaciji na Bliskom istoku i o geoekonomiji, te su tek navečer počeli razgovore o novcima za Ukrajinu. To vrijeme su stručnjaci Europske komisije, Vijeća i država članica koristili da bi pripremili potrebne papire i analizirali sve opcije za konačnu odluku lidera. Nije ovo prvi put da čelnici EU ključne odluke donose kasno u noć, možda da bi dokazali da su se za svoje stavove borili cijele noći.
Tijekom noći je ideja koja je bila opcija A, a to je korištenje zamrznute ruske imovine za reparacijski kredit, potisnuta s popisa i na kraju je pobijedila prijašnja opcija B, ona o zajedničkim jamstvima država EU za kredite za Ukrajinu.
Čelnici 24 države članice su dogovorili da se Ukrajini osigura zajam od 90 milijardi eura za sljedeće dvije godine, a za ta sredstva jamstva daje EU kroz svoj proračun. Kao jamstva se neće koristiti ruska zamrznuta imovina, čiji je najveći dio pohranjen u Belgiji.
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, kako je priopćeno, rekao je da ovaj dogovor neće financijski opteretiti Hrvatsku.
Od ukupno 135 milijardi eura, koje su potrebne Ukrajini u sljedeće dvije godine, Europska unija će preuzeti dvije trećine tog iznosa dok će preostali dio biti osiguran iz drugih međunarodnih financijskih izvora. I hrvatski premijer je rekao da kao svojevrsno jamstvo za zajam postoji mogućnost da se on otplati sredstvima koja će na kraju rata Rusija isplatiti za ratne štete u Ukrajini.
U Bruxellesu je pao dogovor o Ukrajini, čini se da u Kremlju slave: ‘Ovo je poraz ratnih huškača!‘
Iako mogućnost za izuzeće nekih država članica od obveza postoji prema temeljnim ugovorima Europske unije, za EU to postaje neugodna praksa u slučaju pristupa ne samo ratu u Ukrajini nego Ukrajini kao zemlji općenito. Činjenica da EU nije ujedinjena u potpori Ukrajini dok se ta zemlja suočava s brutalnom agresijom je sama po sebi bolna za EU. Samo dva dana ranije Mađarska je upravo zbog Ukrajine blokirala usvajanje zaključaka o proširenju na sastanku Vijeća općih poslova EU.
Tako je dokument koji se odnosi na sve zemlje u procesu proširenja objavljen kao "Zaključci predsjedavajućeg EU", što nema istu pravnu vrijednost, nego samo izražava volju 26 država članica, a ne cijele Europske unije. Mađarska već godinu dana blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja Ukrajini na svom putu prema članstvu u EU.
Osim o financijskoj pomoći Ukrajini lideri EU su u četvrtak razgovarati i o višegodišnjem financijskom okviru EU za razdoblje od 2028. do 2034. To će sljedećih godinu dana bez sumnje biti ključna tema oko koje će se lomiti koplja među članicama EU.
Europska komisija je dala prijedlog o višegodišnjem okviru za razdoblje od 2028. do 2034 godine. Prema tom prijedlogu, proračunski okvir EU za sedam godina bi trebao iznositi oko dva bilijuna eura.
Predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković je rekao da je ovo bila prva prigoda da na razini šefova država i vlada raspravi o novom Višegodišnjem financijskom okviru i da bi Hrvatska, prema preliminarnim procjenama, ukupno imala 18,8 milijardi eura na raspolaganju iz tog okvira.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....