‘Rusima neće pomoći ni dronovi ni artiljerija, ključnu bitku u ratu nisu uspjeli dobiti‘

Bez prevlasti na nebu Rusija ne može zaustaviti ukrajinsku protuofenzivu niti može oslanjajući se na dronove i artiljeriju precizno naciljati neprijateljske mete, piše Wall Street Journal u analizi o tome što je već na početku rata zapečatilo trenutačno slabe ruske rezultate u ratu s Ukrajinom.

Kao najveći problemi većinom su se spominjali loša koordinacija i nemotiviranost ruskih vojnika, međutim od samog početka Rusija nije uspjela zavladati nebom nad Ukrajinom i to je, smatraju mnogi zapadni analitičari, bio jedan od njezinih najvećih promašaja.

Naime, bez prevlasti na nebu Rusija nije bila u poziciji da zaustavi ukrajinske napade iz američkih visoko mobilnih artiljerijskih raketnih sustava (Himars) i drugog naoružanja pristigloga sa Zapada, koje je Kijev uspješno iskoristio da preokrene stvari u svoju korist. Kijev je nedavno u samo mjesec dana povratio stotine četvornih kilometara ranije otetog teritorija.

Slabost zračne pozicije

I ruska reakcija na rušenje mosta za Krim također je odala slabost ruske zračne pozicije. "Neuspjeh u postizanju premoći u zraku bio je jedna od ključnih stvari koje su Rusiju koštale prednosti u ratu", smatra Jakub Janovski, vojni analitičar iz savjetničke tvrtke Oryx osnovane u Rusiji. Prema podacima tog instituta, unatoč početnim vojnim uspjesima, suočeni s velikim gubicima ruski su se avioni već sredinom travnja počeli držati sigurnih predjela, bombardirajući samo uz jaku artiljerijsku podršku.

Nedostatak paljbe iz zraka njihove je kopnene snage učinilo još ranjivijima na ukrajinske napade. A ukrajinska strana je očuvavši svoje nebo došla u dobar položaj naspram neprijateljske strane. Jedan od razloga što je Ukrajina uspjela očuvati svoju zračnu flotu bio je taj što je zahvaljujući američkim obavještajnim podacima na samom početku zaštitila svoje avione mijenjajući im lokaciju i disperzirajući ih po zemlji, smatra Mikola Bielieskov s ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije.

Douglas Barrie s Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu napominje i da je Rusija na početku rata pokušavala očuvati što više opreme i infrastrukture, uvjerena da će zemlju preuzeti za nekoliko dana te očekujući dobrodošlicu na tlu. Vjerojatno su zato prvi napadi bili limitirani, što je dalje pomoglo ukrajinskoj strani. Vojni ciljevi nisu temeljito uništeni u naknadnim napadima, što je recimo standardna praksa među NATO-ovim članicama, istaknuo je Barrie u razgovoru za WSJ.

Vatrogasna mjera

"Ruske zračne snage nisu bile dovoljno obučene za neutraliziranje protuzračne obrane", kaže Bielieskov. "Takvi manevri zahtijevaju pažljivu koordinaciju elektronskog ratovanja s napadima zrakoplova i raketama", smatra on.

Početkom ožujka Rusija je prema Oryxu u borbama gubila 60 zrakoplova i helikoptera tjedno, a sredinom svibnja taj se broj smanjio na oko deset tjedno. Nakon ukrajinske ofenzive opet je porastao gubitak pilota, što pokazuje, kaže Janovski za WSJ, da su svojevrsna vatrogasna mjera kada kopnene snage dođu u nevolju.

Ruska strana sada se okrenula dronovima i raketama kako bi ciljala duboko u ukrajinski teritorij. Meta im je bila civilna infrastruktura, a loše ciljanje dovelo je do velikog broja žrtava.

Kako bi pomogle Ukrajini, članice NATO-a su u srijedu obećale da će Ukrajinu opremiti najmodernijim protuzračnim jedinicama. Trebat će vremena da se sustav stavi u pogon, ali Ukrajina bi time dobila jednu od najnaprednijih europskih obrana protiv napada svih vrsta, zaključuje WSJ.