RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Rusija zatvorila dotok nafte Poljskoj; Medvedev: Kijev sanja da smo gotovi, znate koliko oružja proizvodimo?

Pratimo zbivanja u Ukrajini 366. dana rata iz minute u minutu

Dmitrij Medvedev u posjeti tvornici tenkova Uralvagonzavod

 Profimedia/

Ključni događaji

- ISW: Očito je zašto Rusija nije obilježila prvu obljetnicu

- Biden: Nije racionalno da Kina pregovara o ishodu rata u Ukrajini

- Britanski obavještajci: Rusiji ponestalo bespilotnih letjelica

- Financijski šefovi G20 bez konsenzusa o opisu rata u Ukrajini

- Većina Nijemaca slanje oružja u Ukrajinu smatra suučesništvom u ratu

- Rusija pozdravila kineski mirovni plan i kazala da je otvorena za pregovore



G20: Rusija optužuje zapad da je "destabilizirao" samit

Rusija je u subotu optužila zapad da je "destabilizirao" samit G20 u Indiji pokušavajući "ucjenom" nametnuti usvajanje paragrafa o Ukrajini u zajedničkoj izjavi, što se nije dogodilo zbog razlika u stajalištima.

"Žalimo što kolektivni zapad i dalje destabilizira aktivnosti G20 i koristi ih na proturuski i očito konfliktan način", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.

Po Moskvi, SAD, EU i G7 "poremetili su usvajanje zajedničkih odluka" pokušavajući nametnuti "diktat" putem "očite ucjene" kako bi njihova interpretacija sukoba u Ukrajini bila uključena u izjavu.

Ministarstvo je optužilo Washington i njegove saveznike da su postavili "ultimatume" mnogim izaslanstvima.

"Pod hitno pozivamo kolektivni zapad da se što je prije moguće odrekne svoje destruktivne politike, da shvati objektivne realnosti multipolarnog svijeta", poručila je Moskva.

"G20 mora ostati gospodarski forum, a ne miješati se u sigurnosnu sferu", naglasila je.

Financijski čelnici skupine G20, okupljeni u Bangaloreu, tehnološkoj prijestolnici Indije, pokušavali su od petka postići dogovor o rješenjima za izazove koji stoje pred svjetskim gospodarstvom, u kontekstu sukoba u Ukrajini i rasta inflacije.

Indija, koja predsjeda skupinom G20, objavila je u subotu nakon sastanaka "sažetak" rasprava, ali ne i zajedničku izjavu.

Po tom dokumentu, "većina članica odlučno je osudila" rusku ofenzivu na Ukrajinu, ali "različito ocjenjuju situaciju i sankcije".

U dodatku se kaže da samo Kina i Rusija nisu prihvatile dva paragrafa o Ukrajini.


Prigožin: Wagnerovci su osvojili selo kod Bahmuta

Šef ruske plaćeničke paravojne skupine Wagner Jevgenij Prigožin rekao je da su njegove snage u subotu zauzele selo Jahidne, sjeverno od Bahmuta u istočnoj Ukrajini.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti tvrdnju koju je Prigožin iznio u kratkoj audio poruci.

"U 19,00 sati, 25. veljače, jurišne postrojbe privatne vojne tvrtke Wagner osigurale su potpunu kontrolu nad mjestom Jagodnoje (Jahidne) sjeverno od Bahmuta", rekao je Prigožin na snimci.

Dan ranije, rekao je da je Wagner preuzeo kontrolu nad Berhivkom, još jednim selom u predgrađu Bahmuta.

Višemjesečna borba za Bahmut doživjela je neke od najkrvavijih iscrpljujućih borbi tijekom ruske invazije na Ukrajinu koja traje godinu dana.

Jedinice Wagnera pretrpjele su teške gubitke što je navelo Prigožina da se ogorčeno žali da ruski obrambeni establišment nije ispravno priznao njihov doprinos.

Ovaj je tjedan čak optužio vojni vrh za izdaju jer nije opskrbio njegove ljude dovoljnom količinom streljiva, iako je kasnije rekao da je situacija ispravljena.


Na prosvjedima u Berlinu se tražio prekid isporuke oružja Ukrajini

U Berlinu je u subotu održan prosvjed protiv rata u Ukrajini na kojem su organizatori tražili prekid isporuke oružja Ukrajini.

"Nama je važno da se zaustave grozne patnje i smrt u Ukrajini. Ali istodobno želimo da se Rusiji predoči temelj za pregovore umjesto da se beskrajni rat do iznemoglosti uvijek iznova produljuje isporukom novog oružja", rekla je na skupu pored Brandenburških vrata političarka stranke Ljevica i jedna od organizatorica skupa Sahra Wagenknecht.

Wagenknecht se obranila od kritike po kojoj ona zastupa Putinovu propagandu u Njemačkoj.

„Svakim oružjem koje isporučujemo u ovu bačvu baruta, raste opasnost od rata globalnih razmjera. To se mora okončati i to nije Putinova propaganda“, rekla je Wagenknecht pred oko 13.000 prosvjednika.

Osim Wagenknecht na prosvjede u subotu je pozvala i poznata feministica Alice Schwarzer. Njih dvije su prije nekoliko tjedana objavile „Manifest za mir“ u kojem se od njemačkog kancelara Olafa Scholza traži da zaustavi „eskalaciju“ isporuke oružja Ukrajini.

Wagenknecht je posebice kritizirala vladinu stranku Zelene koja je, kako je rekla, podrškom isporukama oružja napustila svoje pacifističke ideale.

Skup i aktivnost Sahre Wagenknecht i Alice Schwarzer su predmet mnogobrojnih kritika proteklih dana.

Organizatorima se predbacuje da šire prorusku propagandu i oko sebe okupljaju desničarske snage. Na isti skup je pozvala i desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD).

Wagenknecht je zbog svojih prodesničarskih i proruskih stavova, posebice zbog kritike primanja izbjeglica, i unutar vlastite stranke sporna.

Šefica stranke Ljevica Janine Wissler je od Wagenknecht zatražila da se jasno ogradi od desnih snaga u društvu koje podržavaju njezinu inicijativu.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck je uoči prosvjeda žestoko kritizirao inicijativu političarke Wagenknecht.

„Razumljivo je da se netko zalaže za mir. No Wagenknecht i njezini sljedbenici žele pod mir prodati nešto što jedan imperijalistički diktator želi nametnuti Europi“, rekao je Habeck.

Policija je objavila da je u isto vrijeme u okolini održano i nekoliko protuprosvjeda na kojima se tražila podrška Ukrajini. Istodobno je ukazano i na zabranu oznaka koje veličaju agresiju na Ukrajinu poput slova „Z“.

Policija je procijenila da se na skupu nalaze pripadnci krajnje ljevice i desnice kao i osobe koje su bile aktivne tijekom prosvjeda protiv vladinih protupandemijskih mjera proteklih godina.

Do kasnog poslijepodneva, kako je priopćila policija, nije bilo većih izgreda. Policija broj sudionika procjenjuje na 13.000 organizator govori o 50.000.

U Parizu je nekoliko stotina ljudi pjevalo ukrajinsku himnu na Place de la Republique prije nego što je krenula povorka predvođena ukrajinskom djecom odjevenom u narodne nošnje kako bi pozvali na mir.


Većina članica G20 osudila rusku agresiju

Financijski čelnici najvećih svjetskih gospodarstava u subotu su oštro osudili Moskvu zbog agresije protiv Ukrajine, a zajedničku izjavu skupa G20 su odbile potpisati jedino Kina i sama Rusija.

Indija, predsjedateljica formata G20, bila je domaćin sastanka ministara financija u gradu Bengaluruu. Oklijevala je na dnevni red staviti pitanje rata, no zapadne zemlje su inzistirale na tome i odbijale bilo kakav ishod koji ne bi uključivao osudu ruske invazije.

Nedostatak konsenzusa dvadeset najvećih gospodarstava doveo je do toga da je Indija pribjegla objavi „sažetka predsjedatelja“ umjesto zajedničke izjave, sumirajući dva dana razgovora i neslaganja.

"Većina članica snažno je osudila rat u Ukrajini i naglasila da uzrokuje golemu ljudsku patnju i pogoršava postojeće slabosti u globalnom gospodarstvu", navodi se u sažetku, izdvojivši prekid opskrbnih lanaca, rizike za financijsku stabilnost te kontinuiranu energetsku i prehrambenu nesigurnost.

„Bilo je i drugačijih stavova i različitih procjena situacije i sankcija“, dodaje se u sažetku, što je referenca na mjere koje su uvele SAD, europske i druge zemlje kako bi kaznile Rusiju za agresiju.

Takav ishod sličan je kraju sastanka G20 na Baliju u studenom prošle godine kad je Indonezija također objavila završni dokument u kojem su iznesene razlike.

G20, formiran kako bi se zemlje borile protiv gospodarskih kriza, sve teže postiže konsenzus među članicama.

Dva delegata rekla su Reutersu da Rusija i Kina ne žele da se platforma koristi za raspravu o političkim pitanjima.

Njemački ministar financija Christian Lindner u subotu je rekao da je "za žaljenje" što je Kina blokirala deklaraciju kojom se osuđuje ruski rat protiv Ukrajine.

No za mene je bilo važnije da se svi ostali pridržavaju jasnog stava međunarodnog prava, multilateralizma i završetka rata, rekao je Lindner.


Mađarska signalizirala novu odgodu ratifikacije članstva Švedske i Finske u NATO-u

Šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana signalizirao je u subotu novu odgodu ratifikacije članstva Finske i Švedske u NATO-u u mađarskom parlamentu i najavio da bi se glasanje moglo održati tek u drugoj polovici ožujka.

Švedska i Finska podnijele su prošle godine zahtjev za članstvo u NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu. Potrebno im je odobrenje svih 30 članica NATO-a, no Švedska se suočava s prigovorima Turske jer pruža utočište onima koje Ankara smatra pripadnicima terorističkih skupina.

Proces ratifikacije članstva Švedske i Finske zapinje i u mađarskom parlamentu od srpnja, a Orban je u petak prvi put izrazio zabrinutost glede njihovog članstva u NATO-u.

Optužio je obje zemlje, između ostalog, za širenje "otvorenih laži" o stanju demokracije i vladavine prava u Mađarskoj.

Nacionalistički premijer rekao je da su potrebni dodatni razgovori između parlamentarnih skupina prije glasanja o zahtjevima za članstvo o čemu će zastupnici početi raspravljati u srijedu.

Dnevni red objavljen na web stranici parlamenta ovog tjedna sugerirao je da bi se konačno glasanje moglo održati u drugom tjednu ožujka.

No Orbanov pomoćnik Gergely Gulyas rekao je u subotu da će vjerojatno biti potrebno više vremena.

"Parlament će ovo staviti na dnevni red u ponedjeljak i započeti raspravu idući tjedan", rekao je Gulyas na konferenciji za medije.

"Prema mađarskoj proceduri, usvajanje zakona traje oko četiri tjedna, tako da bi parlament mogao glasati o tome otprilike u drugoj polovici ožujka, u tjednu koji počinje 21. ožujka", dodao je.

No prošlog srpnja Orbanovi zastupnici progurali su zakon o povećanju poreza za mala poduzeća u samo dva dana.


Rusija zaustavila dotok nafte Družbom prema Poljskoj

Rusija je zaustavila dotok nafte u Poljsku naftovodom Družba, priopćio je u subotu Daniel Obajtek, izvršni direktor poljske rafinerije PKN Orlen.

„Učinkovito osiguravamo zalihe. Rusija je zaustavila dotok u Poljsku, za što smo spremni. Iz Rusije dolazi samo 10 posto sirove nafte, a zamijenit ćemo je drugim izvorima“, napisao je Obajtek na Twitteru.

PKN Orlen objavio je da može u potpunosti opskrbiti svoje rafinerije morskim putem te da zaustavljanje opskrbe naftovodom neće utjecati na isporuku benzina i dizela potrošačima.

Tvrtka je od veljače, nakon isteka ugovora s ruskim Rosneftom, naftu dobivala u sklopu ugovora s ruskim Tatneftom.

Cjevovod Družba izuzet je od sankcija koje je Europska unija nametnula Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Družba opskrbljuje naftom Poljsku, Njemačku, Mađarsku, Češku i Slovačku. Izostavljena je iz sankcija kako bi se pomoglo zemljama s ograničenim alternativama dobave nafte.

Orlen je nakon početka invazije na Ukrajinu i prije europskog embarga na rusku naftu koja dolazi morskim putem prestao kupovati rusku naftu i goriva.

Trenutno energent nabavlja iz zapadne Afrike, sa Sredozemlja, Meksičkog zaljeva i od arapskih zemalja.

Sa saudijskim ARAMCO-om Orlen ima ugovor od 2022. godine.


Litavci skupili 14 milijuna eura za radare Ukrajini

Litavci su akcijom koja je završila u subotu prikupili 14 milijuna eura kako bi Ukrajincima kupili radare za zračni nadzor.

Baltička zemlja koja broji 2,8 milijuna stanovnika prikupila je sredstva za otprilike 14 radara.

„U ova ključna vremena moramo učiniti sve što možemo da osiguramo našu podršku ukrajinskom narodu“, rekao je predsjednik Gitanas Nauseda na skupu zadnjeg dana akcije koji se poklopio s godišnjicom početka ruske agresije na Ukrajinu.

Novac se prikupljao većinom putem donacija od 5 eura telefonskim pozivom, a pridružile su se i tvrtke.

Litva je primila gotovo 75 tisuća ukrajinskih izbjeglica te je Ukrajini dosad pomogla s oko 800 milijuna eura. Polovica tog iznosa odnosi se na vojnu pomoć.

Litavci su u svibnju 2022. u tri i pol dana skupili 5 milijuna eura kako bi Ukrajini kupili turski dron Bayraktar TB2.


Medvedev zanijekao da je Rusiji ponestalo zaliha oružja: ‘U Kijevu sanjare‘

Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti i bivši ruski premijer Dmitrij Medvedev poručio je da tvornice za proizvodnju oružja rade danonoćno kako bi zadovoljile eksponencijalni porast potražnje, a pritom se nasmijao glasinama da su ruskim snagama presušile zalihe oružja.

U razgovoru za mjesečnik National Defense rekao je da je Moskva proizvodnju u nekim tvornicama udeseterostručila te da temeljito proučavaju oružje koje Ukrajina ispaljuje na teritorij pod ruskom kontrolom.

- Naš vojno-industrijski kompleks u stanju je proizvesti sve što je potrebno za odbijanje svake agresije. Nikakva velika pošiljka oružja sa Zapada ne može našim neprijateljima osigurati prednost na bojišnici.

- Smiješno mi je slušati razmišljanja sanjara iz Kijeva kako govore da nam je ponestalo projektila ili da smo zaustavili proizvodnju. Stvarnost ih je razuvjerila, oni se još uvijek ne mogu oporaviti od šoka, rekao je Medvedev.

- Ne samo da širimo proizvodnju, nego uvodimo najnovije tehnologije, poručio je.

Istaknuo je da se obrambena industrija u potpunosti može nositi s povećanom potražnjom Rusije. Naš inženjeri predano rade 24 sata, u tri smjene.

- Jako dobro smo proučili oružje neprijatelja. U našim pogonima demontirali smo ratne trofeje do zadnjeg vijka. Izvukli smo puno korisnih stvari za sebe. Iskustvo neprijatelja okrenuli smo u vlastitu korist, rekao je.


Nove eksplozije u Mariupolju

Ukrajinski mediji javljaju o novim eksplozijama jučer u Mariupolju. Niz eksplozija potresa zadnjih tjedana grad pod ruskom okupacijom.

Petro Andrijušenko, savjetnik ukrajinskog gradonačelnika Mariupolja, rekao je da je do eksplozije došlo u skladištu streljiva.

Crnomorska luka pretrpjela je velika razaranja u prvim mjesecima rata, a tisuće ljudi je poginulo u borbama.


Lukašenko putuje u Kinu

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko posjetit će Kinu na poziv predsjednika Xija Jinpinga, objavila je u subotu glasnogovornica kineskog ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying.

Chunying je rekla da će Lukašenko, saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, u Kini boraviti od 28. veljače do 2. ožujka.

Bjeloruske vlasti podržavaju Rusiju, o kojoj su financijski i politički ovisne, u njezinoj invaziji na Ukrajinu.

Lukašenko u Kinu putuje u vrijeme zabrinutosti zapada da se Kina sprema poslati Moskvi oružje.

Bjeloruski predsjednik objavio je da je dan ranije, na godišnjicu početka ruskog napada, dugo razgovarao s Putinom, prenosi Reuters.

U petak su razgovarali i kineski ministar vanjskih poslova Qin Gang i njegov bjeloruski kolega Sergej Alejnik.

Kinesko ministarstvo priopćilo je da je dvojac razgovarao o želji Pekinga da surađuje s Minskom na produbljivanju međusobnog političkog povjerenja.

Lukašenko i Xi su u rujnu prošle godine u uzbekistanskom Samarkandu najavili sveobuhvatno strateško partnerstvo dviju zemalja.


Britanski obavještajci: Rusiji ponestalo bespilotnih letjelica

U najnovijem obavještajnom izvješću britanskog ministarstva obrane navodi se da kako je Rusiji, čini se, ponestalo zaliha iranskih bespilotnih letjelica, ali da će ih pokušati obnoviti.

Navode kako Rusija vjerojatno smatra dronove korisnim mamcima koji lakše mogu odvratiti ukrajinsku protuzračnu obranu od učinkovitijih ruskih krstarećih projektila,.

Nije bilo nikakvih izvješća o korištenju iranskih jednosmjernih letjelica u Ukrajini od 15. veljače 2023. godine.

Prije toga, ukrajinske oružane snage izvijestile su da su oborile najmanje 24 Šahed-136 drona između kraja siječnja i početka veljače 2023., a veliki broj je uništen u prvim danima 2023. godine.


Većina Nijemaca slanje oružja u Ukrajinu smatra suučesništvom u ratu

Većina ljudi u Njemačkoj smatra da bi slanje njemačkog oružja u Ukrajinu značilo da njihova zemlja sudjeluje u ratu, pokazali su rezultati ankete.

Prema anketi koju je za njemačku agenciju dpa proveo institut za ispitivanje javnog mnijenja YouGov 51 posto ispitanika slaže ses tom tvrdnjom, a 37 posto ne.

Međunarodni pravni stručnjaci se slažu da slanje oružja nekoj od sukobljenih strana ne čini državu koja šalje oružje sudionikom u ratu, neovisno o kojem je oružju riječ.

Rusija ukrajinske zapadne saveznike ipak smatra sudionicima.

Njemačka je vlada, otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu prošle godine, odobrila slanje oružja i druge opreme u Ukrajinu u vrijednosti od otprilike 2,6 milijardi eura.

Ljudi u Njemačkoj su godinu dana nakon sukoba skeptični glede slanja oružja, a 40 posto ispitanika smatra da je dosad previše oružja poslano iz Njemačke u Ukrajinu.

Da je dosadašnja vojna podrška nedostatna smatra 22 posto ispitanika, a 23 posto drži da je upravo onakva kakva bi trebala biti.

Planiranoj pošiljci borbenih tenkova Leopard 2 protivi se 44 posto ljudi, a 41 posto je podržava. Njemačka vlada do kraja ožujka želi poslati 18 ovih tenkova u ratno područje.

Prema nedavnim statističkim podacima koje je objavio Institut za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela, Njemačka je po ukupnoj pomoći za Ukrajinu na četvrtom mjestu, iza Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Poljske.

Međutim, kada se gleda omjer vojne pomoći i gospodarskih rezultata, i manje su zemlje, naročito one u Istočnoj Europi, ispred Njemačke.


Financijski šefovi G20 bez konsenzusa o opisu rata u Ukrajini

Financijski šefovi zemalja članica G20 nisu uspjeli postići konsenzus o opisu rata u Ukrajini i vjerojatno će završiti sastanak u Indiji u subotu bez zajedničkog priopćenja, rekli su delegati.

Izvori s tog sastanka G20 opisuju da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u skupini nacija G7 bili ustrajni u zahtjevima da se u priopćenju otvoreno osudi Rusija za invaziju na njezinog susjeda, a da su se tome protivili rusko i kinesko izaslanstvo.

Rusija, koja je članica G20, svoje akcije u Ukrajini naziva "specijalnom vojnom operacijom" i izbjegava je nazvati invazijom ili ratom. Opširnije pročitajte OVDJE.


Globalna skupina za financijski kriminal FATF suspendirala Rusiju

Globalna radna skupina za nadzor financijskog kriminala (FATF) suspendirala je članstvo Rusije u petak, navodeći da je rat Moskve u Ukrajini prekršio načela te organizacije.

FATF (Financial Action Task Force) je međuvladina organizacija osnovana za praćenje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma postavljanjem globalnih standarda i provjerom poštuju li ih države.

"Ovo je prvi put da je član FATF-a suspendiran", rekao je predsjednik FATF-a Raja Kumar na konferenciji za novinare. Opširnije pročitajte OVDJE.


ISW: Očito je zašto Rusija nije obilježila prvu obljetnicu

Američki think-tank Institut za proučavanje rata (ISW) sugerira u najnovijoj analizi da Kremlj nije komentirao prvu obljetnicu invazije na Ukrajinu vjerojatno zato što “nije uspio postići nijedan od svojih zacrtanih ciljeva i nije postigao značajne teritorijalne dobitke od srpnja 2022."

Kada su ruski predsjednik Vladimir Putin i njegova administracija nekoliko puta javno istupili proteklih dana, nije bilo izjava vezanih uz prvu godinu rata. Nasuprot tome, nekoliko zapadnih zemalja poslalo je poruke u povodu prve obljetnice ruskog rata, a neke od njih najavile su pakete pomoći Ukrajini.

Na primjer, SAD je Ukrajini obećao dva paketa pomoći ukupne vrijednosti 12 milijardi dolara, a uveo je i dodatne sankcije Rusiji.

EU je odobrila i deseti paket sankcija protiv Rusije zbog njezine agresije na Ukrajinu.


Biden: Nije racionalno da Kina pregovara o ishodu rata u Ukrajini

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u intervjuu za ABC News u petak da ideja da Kina pregovara o ishodu rata u Ukrajini nije racionalna, nakon objave mirovnog plana Pekinga za sukob.

"(Ruski predsjednik Vladimir) Putin tome plješće, pa kako bi to moglo biti dobro?" Biden je rekao za ABC News na godišnjicu rata u Ukrajini.

"Nisam vidio ništa u planu što bi ukazivalo da postoji nešto što bi bilo korisno bilo kome osim Rusiji, ako bi se slijedio kineski plan. Ideja da bi Kina mogla pregovarati o ishodu rata, koji je potpuno nepravedan rat za Ukrajinu, jednostavno nije racionalna", kazao je Biden u intervjuu.

Kineski plan poziva obje strane da pristanu na postupnu deeskalaciju i upozorava protiv uporabe nuklearnog oružja.

Plan, iznesen u dokumentu ministarstva vanjskih poslova, ponavljanje je kineske linije otkako je Rusija pokrenula ono što naziva svojom "specijalnom vojnom operacijom" 24. veljače prošle godine.

Biden je također ponovio i komentare da za sada neće slati F-16 u Ukrajinu, rekavši da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trenutno ne treba borbene zrakoplove.

"Sada mu ne trebaju F-16", rekao je Biden. "Za sada to isključujem".

U istom intervjuu rekao je i kako postoji mogućnost da kineski predsjednik Xi Jinping nije znao za sumnjivi kineski špijunski balon koji je preletio SAD ranije ovog mjeseca.


Rusija pozdravila kineski mirovni plan i kazala da je otvorena za pregovore

Rusija je pozdravila kineski prijedlog za rješavanje rata u Ukrajini u petak, te kazala da je otvorena za postizanje ciljeva "specijalne vojne operacije" političkim i diplomatskim putem.

Kina je pozvala na sveubuhvatni prekid vatre u sklopu plana od 12 točaka za rješavanje rata koji je započeo prije godinu dana kad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.

"Cijenimo iskrenu želju prijateljske Kine da doprinese rješavanju konflikta u Ukrajini mirnim putem... Dijelimo mišljenje s Pekingom", kazala je u priopćenju glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

"Što se tiče ukrajinske krize, Rusija je otvorena za postizanje ciljeva specijalne vojne operacije političkim i diplomatskim putem", kazala je Zaharova.

No to bi također značilo da treba prihvatiti "novu teritorijalnu realnost" Ukrajine, kazala je Zaharova, misleći pritom na jednostranu rusku aneksiju četiriju ukrajinskih regija - Donecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje, kao i Krima.

Zapadni saveznici Kijeva oprezno su reagirali na prijedloge Kine jer dokument ne otkriva nikakve nove inicijative. Također je istaknuto da Kina nije neutralna i da do danas nije osudila rusku invaziju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla u petak u estonskom glavnom gradu Tallinnu da se 12 točaka mora razmatrati u kontekstu toga da je Kina već izabrala stranu. Kina i Rusija su, rekla je, uvjerile jedna drugu o svojim bliskim vezama kratko prije početka rata.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je komentirao da Kina nema previše kredibiliteta kad se radi o pokušajima posredovanja, jer još uvijek nije službeno osudila rusku invaziju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 08:00