Rusija više za NATO nije prijetnja, to su sada cyber napadi

ZAGREB - Šefovi država NATO-a na summitu u Lisabonu koji počinje sutra usvojit će novi strateški koncept koji će odrediti djelovanje tog vojnog saveza za sljedeće desetljeće.

Josipović prvi put

To će biti prvi summit NATO-a na kojem će sudjelovati hrvatski predsjednik Ivo Josipović i drugi s Hrvatskom kao punopravnom članicom Saveza. Hrvatska je primljena u NATO 1. travnja prošle godine i par dana poslije sudjelovala je na summitu u Strasbourgu i Kehlu na kojem je proslavljena 60. obljetnica Saveza.

Djelotvorniji Savez

Iako se dokument o novoj NATO-ovoj strategiji djelovanja tek treba usvojiti u Lisabonu, glavni tajnik Anders Fogh Rasmussen već je pojasnio njegove glavne odrednice. Prema njegovim riječima, NATO će novim konceptom, koji će zamijeniti dokument prihvaćen još 1999. godine, postati djelotvornija organizacija, sa smanjenim brojem osoblja i zapovjednih struktura, ali povećanim kapacitetima. Antiraketni štit bit će jedan od elemenata nove strategije, a NATO će u Lisabonu održati i summit s Rusijom. Glavni tajnik vjeruje da će se s Moskvom uspjeti postići dogovor oko suradnje u proturaketnom štitu jer, kako je rekao, taj štit nipošto nije usmjeren protiv Rusije nego je sustav za obranu i zaštitu građana zemalja članica Saveza od dalekometnih raketa koje u budućnosti mogu imati neke druge države koje bi mogle imati napadačke planove, ciljajući prije svega na Iran i Sjevernu Koreju (obje zemlje razvijaju nuklearno naoružanje i raketne sustave i ne pristaju na međunarodni nadzor svojih programa). NATO u svom konceptu predviđa da i Rusija ima svoje proturaketne baze te da ona blisko surađuje s NATO-om.

Novi saveznici

Novim strateškim konceptom NATO želi proširiti svoje djelovanje u svijetu i partnerstvo s drugim državama i organizacijama. Tako su Japan, Južna Koreja, Novi Zeland, Australija, Brazil, ali i Pakistan i Južna Afrika identificirani kao važni partneri Saveza u suočavanju s novim sigurnosnim izazovima u svijetu. To znači da NATO polako napušta staru doktrinu djelovanja geografski ograničenu samo na euroatlantski prostor (no, treba dodati da je misija u Afganistanu zapravo već prvi izlazak NATO-a u “široki svijet”).

Napad na Estoniju

Naime, Savez više kao glavnu prijetnju ne vidi moguću invaziju ruskih tenkova nego globalni terorizam i napade na informatičke sustave. Upravo će stoga “cyber obrana” biti važan dio novog strateškog koncepta (NATO je već počeo formirati zapovjedništvo za “cyber obranu” u Estoniji koja se prva bila našla na udaru informatičkog napada za koji se sumnja da je stigao iz Rusije).

NATO također želi ojačati suradnju i s Europskom Unijom koja nastoji graditi svoje obrambene kapacitete, prije svega kako bi se izbjegli dupliciranje i nepotrebni troškovi. Većina europskih država su članice i EU i NATO-a, a one koje nisu su u programu Partnerstva za mir. Zato NATO smatra da se “inače dobra suradnja s EU mora još više ojačati”. Nije tajna da su odnosi NATO-a i EU ponekad komplicirani zbog Turske i Cipra: jedan od njih ima pravo veta u jednoj, a drugi u drugoj organizaciji.

Nakon NATO-vog summita u Lisabonu će se u subotu navečer održati i summit EU i SAD-a.