U nastavku donosimo:
- što o mogućem „vazalnom“ odnosu Rusije prema Kini govore ruski disidenti, neovisni analitičari i glasovi iz „režimskog prostora“
- uvid u procese koji produbljuju tehnološku i financijsku ovisnost Moskve o Pekingu, uz iskustva i stavove iz terena
- ključne poruke stručnjaka poput Alekseja Čigadajeva (politika/ekonomija) i Zvonimira Stopića (Kina, međunarodni odnosi)
- kako pregovori, trgovina energentima i projekti poput Snage Sibira mijenjaju omjer moći
- što kažu Temur Umarov (Rusija–Kina) i Elina Rybakova (međunarodna ekonomija) o posljedicama po ruski suverenitet i regionalnu ravnotežu
Hoće li jedna od fatalnih posljedica neuspjele Putinove ratne avanture u Ukrajini biti ta da će Rusija na kraju balade postati "kineski vazal"? O tom se scenariju sve češće raspravlja na Zapadu i među ruskim disidentima, ali između redaka sve više i u "režimskom prostoru", pogotovo jastrebovi nezadovoljnih ratnim neuspjesima. Tako je nedavno i neovisni The Moscow Times iznio podatak da je od početka agresije na Ukrajinu ruska ovisnost o uvozu tehnologije iz ili preko Kine dostigla gotovo 90 posto, odnosno Kina "kontrolira" toliki postotak uvoznih ruskih tehnoloških potreba, što je čini potpuno vezanom uz Peking da se već govori o "ozbiljnom vazalnom položaju".
Ruski neovisni analitičar Aleksej Čigadajev u podcastu moskovskog Carnegie centra u berlinskom egzilu kaže kako ...
