Rusija gubi na bojištu pa želi izazvati globalni prehrambeni kolaps: ‘Bez nas neće ići ništa‘

Nakon što je Rusija prošlog vikenda objavila kako na "neodređeni rok" izlazi iz Sporazuma, o deblokadi ukrajinskih crnomorskih luka za izvoz žitarica, što znači da neće propuštati ukrajinske brodove prema Turskoj gdje se vrši pregled prije odlaska do krajnjim odredištima, svijet se ponovno našao na rubu nove "prehrambene krize" i kolapsa koji bi mogao uzburkati političke odnose u mnogim afričkim i azijskim državama koje ovise o ukrajinskom žitu.

Rusija ponovno igra na kartu "Igre gladi" kako bi izazvala prehrambenu apokalipsu i pokušala ga iskoristiti da popravi stanje na bojištu te svoj ionako nagrizeni imidž. Bloomberg piše kako se očekuje da će zbog ruskog poteza i cijene žitarica na svjetskom tržištu porasti između 5 i 10 posto. Burza u Chicagu već je podigla cijene za gotovo 5 posto, a očekuje se daljini rast, pogotovo na azijskim burzama, jer su mnoge upravo zemlje te regije pogođene ruskim potezom.

Ucjene oko žita

Moskva je ponovno počela s ucjenama oko žita, provocirajući moguće nestašice hrane u siromašnim zemljama Afrike i Azije koje su najveći kupci ukrajinskih žitarica. Doduše, kako javlja Reuters, Turska, Ukrajina i UN su dogovorile za 31. listopada "tranzitni plan za 16 brodova s oko 190 tisuća tona žitarica, koji će krenuti dalje, unatoč povlačenju Rusije " te da su o tome obavijestili rusku stranu, dok je za pregled u Turskoj spremno oko 40 brodova. Ruska agencija Ria novosti kaže da je to "dogovoreno bez sudjelovanja Moskve" te da zbog toga "Rusiju taj dogovor ni na što ne obvezuje". Tako da se ne zna hoće li i kako ti brodovi proći.

Inače, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da Rusija već od sredine rujna praktički "bojkotira" sporazum i otežava prolaz brodovima sa žitarica, navodeći da je "zapelo" čak 176 brodova s preko 2 milijuna tona žitarica. Isto tako 101 brod čeka dozvolu prolaska prema ukrajinskim lukama gdje ih čeka žito za utovar. U Crnom moru te na ulasku u Bospor stvara se ogromna gužva zbog ovakve ruske odluke. Ondrej Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, pak kaže kako će zbog toga preko 7 milijuna ljudi ostati bez kruha, u prvom redu u Jemenu, Bangladešu Egiptu i Alžiru, dok britanski Telegraph navodi kako je zbog ruskog izlaska iz Sporazuma iz ukrajinskih luka ne može krenuti već natovarenih 40 tisuća tona pšenice namijenjene Etiopiji, iz humanitarnog paketa, koja bi se zbog toga mogla naći u najgoroj prehrambenoj krizi u zadnjih 50 godina.

Podsjetimo da je Rusija zamrznula svoje sudjelovanje u Sporazumu, zbog, kako su rekli, "napada na njihove brodove koji "dežuraju u pšeničnom koridoru". Radi se, kako kažu u Moskvi, napadima dronovima iz Odese.koji su izvršeni, tvrde, uz pomoć "britanskih savjetnika". Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, optužila je pak Ukrajinu zbog novonastale situacije.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozvala je Rusiju da se "vrati u sporazum".

- Mogu li obitelji u Libiji, Nigeru ili Bangladešu sebi omogućiti ručak? Ne smije se ovisiti o ratnim planovima ruskog predsjednika, kazala je Baerbock.

Krizu koriste u vojne svrhe

Iz NATO-a su poručili da Moskva ne smije koristiti krizu sa žitaricama u političke i vojne svrhe. Rusija je izašla iz "pšeničnog" Sporazuma u trenucima kada su zapeli na bojištu, a ni zima još nije onako stisla Europu kako su zamisli. Inače, od kraja srpnja kada je dogovoreno uz posredovanje Turske i UN-a da Rusija omogući brodovima s ukrajinskom pšenicom da izađu iz Crnog mora i krenu ka svojim krajnjim odredištima - uglavnom prema siromašnim zemljama Afrike i Azije, otpremljeno je preko 10 milijuna tona žitarica. Ukrajina je na summitu podunavskih država već dogovorila da se ponovno aktivira "dunavska ruta", preko luka u Moldaviji i Rumunjskoj, ali one imaju slabiju i manju propusnu moć, pa bi to drastično smanjilo količinu žitarica, ali i poskupilo njen prijevoz. S druge strane i Francuska radi na tome da se Ukrajini omogući izvoz hrane kopnenim putem, uglavnom vlakom, preko Poljske i Rumunjske,.

Iz Rusije pak optužuju Ukrajinu da je najveći dio žitarica "završio" u razvijenim europskim državama, dok su siromašne zemlje dobile tek 3 posto žitarica, što u Kijevu odbacuju tvrdeći da je većina žitarica stigla upravo korisnicima iz najsiromašnijih država, što sada Rusija nastoji spriječiti. Istodobno ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev, inače sin Nikolaja Patruševa, tajnika ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti, izražava spremnost da Rusija isporuči 500 tisuća tona žitarica besplatno zemljama Afrike, prenosi ruska agencija TASS. Ruski predstavnik u UN-u Dmitrij Poljanski zatražila je sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, zbog nove krize, a turski mediji javljaju da su u stalnom kontaktu s ruskom stranom oko "rješavana krize", ali navode da još nije u planu razgovor oko toga ruskog predsjednik Putina i turskog kolege Recepa Tayyipa Erdoğana. Glavni tajnik UN-a António Guterres odgodio je na jedan dan, zbog novonastale situacije, svoj dolazak na summit Arapske lige u Alžiru, gdje će i jedna od tema biti nova prehrambena kriza.