Kada su ruske specijalne snage u listopadu 2003. uz prijetnju vatrenog oružja iz privatnog zrakoplova izvukle Mihaila Hodorkovskog prije zore u Sibiru, to je bio ključni trenutak u ranim godinama režima Vladimira Putina. Hodorkovski, koji je kontrolirao naftnu i plinsku kompaniju Jukos, tada je bio najbogatiji čovjek u Rusiji i otvoreno je kritizirao predsjednika. Postao je prvi oligarh koji je zatvoren dok je Putin radio na suzbijanju svakog znaka neslaganja. Naknadno uništenje Jukosa bio je početak kraja bilo koje tržišne ekonomije ili transparentnosti u Rusiji.
Gotovo točno 22 godine kasnije, Rusija je, kako ocjenjuje konzervativni britanski The Telegraph, totalitarna država, a Putin, čini se, ponovno smatra Hodorkovskog prijetnjom. Ovog mjeseca, ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) optužila je Hodorkovskog, koji živi u egzilu u Londonu, i 22 člana Ruskog antiratnog odbora, za planiranje puča. Prema FSB-u, taj odbor, koji je osnovan kako bi se suprotstavio ruskom ratu u Ukrajini, planira "nasilno preuzimanje vlasti i rušenje ustavnog poretka u Ruskoj Federaciji".
Hodorkovski odbacuje optužbe kao laži. Kremljolozi kažu kako je to jasan znak novog osjećaja ranjivosti u samom srcu ruske države. "To nam govori da je Kremlj paranoičan", kaže John Herbst, viši direktor Centra za Euroaziju Atlantskog vijeća i bivši američki veleposlanik u Ukrajini. "Putin traži neprijatelje kako bi pokušao ojačati svoj režim", dodao je.
Odjednom, Putin ima mnogo razloga za zabrinutost - rusko gospodarstvo počinje se urušavati, tvrtke su oštećene visokim kamatnim stopama, troškovi državnog zaduživanja su porasli, a ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov upozorio je u lipnju da je zemlja "na rubu recesije". Upozorenja se gomilaju zbog potencijalne lavine nenaplativih dugova koja bi mogla izazvati financijsku krizu. Pojavljuju se i mala žarišta prosvjeda. Ranije ovog mjeseca, stotine ljudi okupilo se na Trgu u Sankt Peterburgu kako bi pjevali zabranjenu pjesmu kojom se poziva na svrgavanje Putina. U međuvremenu, Ukrajina agresivno pojačava napade dronovima na ruske rafinerije nafte, što narušava opskrbu naftom u zemlji.
A sada i američki predsjednik Donald Trump počinje pritiskati. Nakon frustracije zbog nepostojanja napretka u vezi okončanja rata u Ukrajini, američki predsjednik u srijedu je najavio nove sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim tvrtkama Rosnjeft i Lukoil. Indija i Kina, najveći i ključni kupci ruske nafte od početka Putinove invazije na Ukrajinu, reagirali su smanjenjem kupovine, što prijeti gubitkom ključnih prihoda od nafte za Putinov ratni stroj, ali i rusku državu. "Po prvi put u tri i pol godine, Rusija stvarno trpi udarce", kaže Timothy Ash, suradnik u programu think tanka Chatham House za Rusiju i Euroaziju, kako prenosi Telegraph. "Mislim da vlada određena panika", dodao je.
Prijeti bankarska kriza
Sve do sada, rusko gospodarstvo bilo je izuzetno otporno tijekom rata s Ukrajinom, prkoseći predviđanjima da će se urušiti nakon početnog vala globalnih sankcija. Jedan od razloga zašto je do sada izdržalo te udarce je taj što je Kremlj prisiljavao banke da posuđuju novac obrambenim tvrtkama, umjesto da jednostavno koriste državni novac u te svrhe. Da bi to izveli, u Kremlju su dali zeleno svjetlo za kreditiranje bez uobičajenih provjera kreditne sposobnosti ili rezervi za pokrivanje eventualnog neispunjavanja obveza. "Cijelo su vrijeme financirali rat posuđenim novcem, to se jednostavno nije prikazivalo u bilanci države", objašnjava Craig Kennedy iz Harvardovog Davis centra za ruske i euroazijske studije.
Kennedy, kako se ističe, ima iskustva iz prve ruke s time kako Rusi djeluju. Bivši je potpredsjednik američke investicijske banke Merrill Lynch i vodio je financiranje najveće ruske korporativne transakcije ikad tijekom svog rada u bankarstvu. "Ovo je neprozirna gomila duga i nitko ne zna koliko će dugova ostati nenaplaćeno nakon što dospiju", upozorava on.
Iznosi o kojima se radi su golemi - oko 23 posto, odnosno ne manje od 190 milijardi dolara, nepodmirenih korporativnih kredita ruskih banaka sada je namijenjeno tvrtkama za proizvodnju oružja, prema Kennedyjevoj analizi. To je ekvivalent oko 37 posto godišnjeg državnog proračuna. Ne samo da je taj novac posuđen bez odgovarajućih provjera kreditne sposobnosti, već je otišao u sektor koji ima lošu kreditnu povijest. Također, svaki sektor u Rusiji muku muči s visokim kamatnim stopama. Kamatna stopa središnje banke dosegla je dvadesetgodišnji maksimum od 21 posto prošlog listopada, a sada je spuštena na 16,5 posto.
Sergej Čemezov, glavni izvršni direktor Rosteca, najvećeg ruskog proizvođača oružja, upozorio je prošlog listopada da su visoki troškovi zaduživanja neodrživi za sektor. "Ako nastavimo ovako poslovati, praktički većina naših tvrtki će bankrotirati", poručio je Čemezov. "Sada vidimo da mnoga poduzeća počinju imati problema s otplatom kredita, a troškovi rizika i rezervacija za banke također rastu", upozorio je u lipnju German Gref, glavni izvršni direktor najveće ruske banke Sberbank.
U srpnju je Bloomberg izvijestio da se najmanje tri najveće ruske banke potiho pripremaju zatražiti financijsku pomoć središnje banke jer su im se loši krediti nagomilali. Viši menadžeri privatno su signalizirali da su portfelji kredita u daleko gorem stanju nego što sugerira službena statistika.
Guvernerka središnje banke Elvira Nabjulina inzistirala je na tome da su upozorenja o sistemskoj krizi "apsolutno neutemeljena" i da je ruski bankarski sustav dobro kapitaliziran. No, Vladimir Milov, oporbeni političar u egzilu i veliki kritičar Putina, inače nekadašnji zamjenik ministra energetike u njegovoj administraciji, stvar vidi drugačije. "Ono što ove godine gledate je vrtoglavi porast broja restrukturiranja kredita za korporativne dužnike. Restrukturiranje zapravo znači da dužnici ne mogu izvršiti svoje obveze. Ako se prisjetite iskustva prošlih kriza u Rusiji, s bankama se sve događa vrlo iznenada. Sve se čini u redu dok odjednom ne otkriju lavinu nenaplativih dugova", kaže Milov.
U svibnju je izvješće državnog Centra za makroekonomsku analizu i kratkoročno prognoziranje upozorilo na rastući rizik sistemske bankarske krize. "Može li to prerasti u sistemsku krizu? To su sve apsolutno pravi preduvjeti za tako nešto", kaže Kennedy. "Neće nužno, ali prije ili kasnije morat će se suočiti s ovim velikim viškom nenaplativog obrambenog duga", dodaje on.
‘Nitko nema gotovine‘
Što god bude, činjenica je da je novac presušio. Prošle jeseni, Nabjulina je poduzela korake za ograničavanje bankarskih kredita u nastojanju da obuzda inflaciju, koja je dosegla vrhunac od 10,3 posto u ožujku. "Imali ste ogroman porast kredita do studenog prošle godine, a zatim je kreditiranje naglo palo u prosincu i od tada je na niskoj razini", kaže Kennedy. Krediti proizvođačima oružja sada su na 65 posto razine od prošle godine, prema izvješću koje će Kennedy uskoro objaviti na svojem blogu Navigating Russia na platformi Substack. "Što se tiče sposobnosti kupovine pobjede na bojnom polju, Moskva već shvaća da je to izvan njihovih mogućnosti... Što dulje čekaju, to je veći rizik od krize jer se dužnička situacija neće sama od sebe popraviti", kaže on.
Rat sada pogađa i obične građane. Gusti stupovi dima dižu se iz ruskih rafinerija nafte diljem zemlje nakon neviđenog niza napada ukrajinskih dronova. Od siječnja, Ukrajina je napala 21 od 38 najvećih ruskih rafinerija u kojima se sirova nafta rafinira u proizvode poput benzina. Jedan udar dogodio se čak 1100 kilometara duboko u ruskom teritoriju. Proizvodnja i ponuda su toliko pali da su cijene benzina porasle za 40 posto od početka godine. Dužnosnici su uveli mjere racioniranja goriva na okupiranom Krimu, dok su male benzinske postaje u Sibiru zatvorene. Društvene mreže prepune su videosnimki dugačkih redova automobila koji čekaju da napune rezervoare.
Ovi napadi dolaze usred stagnacije ruskog gospodarstva. U 2024. godini realni ruski BDP porastao je za 4,3 posto, no ove godine Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast od samo 0,6 posto, a vojna proizvodnja postala je jedini izvor rasta gospodarstva. Sergej Aleksašenko, voditelj odjela za ekonomiju u Centru za nove euroazijske strategije i bivši zamjenik ruskog ministra financija, kaže da je civilni sektor "u velikoj mjeri u recesiji". "Nitko nema gotovine", rekao je jedan član upravnog odbora velikog ruskog konglomerata za istočnoeuropsku medijsku publikaciju IntelliNews ranije ove godine. "Svaka slobodna rublja troši se na otplatu duga."
Ruski vođa Vladimir Putin je već doživio pokušaje puča. U lipnju 2023. Jevgenij Prigožin, vođa plaćeničke grupe Wagner, poveo je pobunu protiv vlade nakon višemjesečnih sukoba s vojnim vrhom. Pobuna nije uspjela, ‘marš na Moskvu‘ je prekinut, a Prigožin je poginuo dva mjeseca kasnije u zrakoplovnoj nesreći u nikad posve razjašnjenim okolnostima.
Tjeskoba, zaostajanje, prijetnja Kine...
Ali Hodorkovski ne vodi marš na Moskvu. Nakon što je desetljeće proveo u sibirskom zatvoru, pušten je na slobodu 2013. i preselio se u Europu, gdje je 2022. osnovao Antiratni odbor. Optužbe FSB-a uslijedile su nakon što je Parlamentarna skupština Vijeća Europe, skupine za ljudska prava, pokrenula platformu za dijalog s ruskom demokratskom oporbom u egzilu.
Hodorkovski za The Telegraph kaže da optužbe FSB-a protiv njega pokazuju da je Kremlj u "tjeskobi zbog pitanja tranzicije vlasti". Ako Putin sutra umre, neće biti očitog nasljednika. "Što imamo u Rusiji? Premijer kojeg nitko nije izabrao, već kojeg je Putin imenovao. Sudovi koje je imenovao Putin. Parlament čija su mjesta popunjena na lažiranim izborima i u čiju legitimnost nitko ne vjeruje... Međunarodna legitimnost ruske oporbe mogla bi postati značajan faktor u slučaju iznenadne tranzicije vlasti", kaže Hodorkovski.
Putin, smatra, stoga želi diskreditirati i zastrašiti Antiratni odbor, a nije jedini koji tako misli. "Žele dodatno osnažiti Putinovu liniju da Zapad pokušava uništiti Rusiju", kaže Angela Stent, direktorica emeritus Centra za euroazijske, ruske i istočnoeuropske studije Sveučilišta Georgetown.
Kremlj je poznat po korištenju ovog obrasca kada u Rusiji raste nemir. "Kada osjete pritisak, jednostavno povećavaju broj onih koje se proglašava nepoželjnim stranim agentima ili ekstremistima... To je njihov klasični birokratski odgovor kada se općenito osjećaju nesigurno zbog potencijalnog narodnog nezadovoljstva", tumači Milov.
Hodorkovski, pak, smatra da ruski ekonomski problemi još ne izazivaju ozbiljno nezadovoljstvo kod kuće. "Narod primjećuje probleme, ali oni još nisu ozbiljni." Ipak, zapadne sankcije stvorile su značajne probleme za zemlju. "Prvi je rastuće tehnološko zaostajanje... Rusija postaje sve arhaičnija, nesposobna ne samo kreirati inovacije već i usvajati inovacije drugih. To nije baš vidljivo u kratkom roku, ali za 10 do 20 godina dovest će do velikih problema", kaže bivši šef Jukosa.
Drugi problem je nova ključna i kritična ovisnost o Kini. "Putinov ratni stroj uvelike se oslanja na suradnju s NR Kinom. Xi Jinping bi mogao srušiti rusko gospodarstvo i zaustaviti rat sutra ako tako odluči", tvrdi Hodorkovski. Kina predstavlja spas za Rusiju jer kupuje njezinu naftu, ali Peking ne pruža Moskvi apsolutnu potporu. Početkom 2024. Kina je ponovno uvela carine na uvoz ruskog ugljena, a istovremeno preplavljuje Rusiju jeftinim uvozom čelika i automobila.
Istovremeno, domaće tvrtke se grozničavo bore da ostanu konkurentne. AvtoVAZ, tvrtka koja stoji iza najprodavanijeg i najpoznatijeg ruskog automobila Lada, u srpnju je priopćila da razmatra prelazak na četverodnevni radni tjedan zbog pada prodaje i "dumpinga cijena" stranih proizvoda. "Model koji je osigurao rast posljednjih godina uglavnom je dosegao svoj limit", ocijenio je, pak, u lipnju Maksim Oreškin, Putinov ekonomski savjetnik.
Katastrofa deficita
Postoji još jedan problem koji tek čeka na rješavanje - ruske javne financije zapadaju u kaos, a ruski deficit raste. Od početka godine rusko ministarstvo financija povećalo je svoj ciljani deficit za 2025. na 2,6 posto BDP-a, što je preko pet puta više od 0,5 posto, koliko se očekivalo na početku godine, te daleko najveći godišnji deficit od vremena pandemije covida-19. U novčanom iznosu, to bi značilo deficit od 5,7 bilijuna rubalja, odnosno oko 66 milijardi dolara. No, analitički centar KSE Institut na Kyiv School of Economics, u rujnu je ocijenio da će stvarni deficit vjerojatno biti još veći.
Niske cijene nafte pogodile su i ruski izvoz energije i porezne prihode od nafte i plina, koji zajedno financiraju oko trećinu ruskog proračuna. Zbog zapadnih sankcija ruska nafta prodaje se s popustom od oko 10 dolara u usporedbi s Brent sirovom naftom. Istovremeno, državni rashodi rastu za 20 posto godišnje zbog rata, kaže Benjamin Hilgenstock iz KSE Instituta. U prošlosti bi ruska vlada koristila Nacionalni fond blagostanja (NWF) za pokrivanje proračunskog deficita na kraju godine u prosincu, ali te su rezerve drastično smanjene - likvidna imovina u fondu pala je s gotovo 10 bilijuna rubalja prije početka rata na 4,2 bilijuna.
Pokrivanje deficita, pak, znači povećanje poreza ili veće zaduživanje, a Rusija radi oboje. Ministarstvo financija upravo je najavilo novi val povećanja poreza, planiran za 2026. godinu, koji uključuje povećanje stope PDV-a s 20 na 22 posto i smanjenje praga na kojem ga mala poduzeća počinju plaćati.
Također, tu je i masovno povećano zaduživanje - između siječnja i kolovoza, tempo ruskog izdavanja obveznica porastao je za 104 posto godišnje, prema KSE Institutu. Ukupna emisija ove godine mogla bi dosegnuti rekordnu razinu, a radi se o iznimno skupom zaduživanju - prinosi na 10-godišnje ruske državne obveznice dosegli su četveromjesečni maksimum od 15,2 posto ranije u listopadu.
Telegraph stanje opisuje uz pomoć usporedbe s Velikom Britanijom - omjer ruskog duga i BDP-a iznosi oko 15 posto, što je samo djelić onoga u Velikoj Britaniji, gdje je teret duga 96 posto BDP-a. No, kamatne stope na ruski državni dug toliko su visoke da su njezini računi za kamate na dug usporedivi s britanskim i nalaze se na 8 posto njezinog proračuna.
A postavlja se i pitanje koliko obveznica vlada može prodati. Sankcije znače da nema pristupa međunarodnim tržištima i može se samo prikupljati dug na domaćem tržištu prodajom obveznica svojim bankama. "Ako imate banke koje su iskoristile svu svoju likvidnost za kreditiranje privatnog sektora, trebale bi imati puno manje [sredstava] za ulaganje u državni dug", kaže Hilgenstock.
Trumpov dobro tempirani udar
Stoga je Trump odabrao posebno bolan trenutak za pritisak Putina. Američki predsjednik šokirao je svijet preokrenuvši zapadnu vanjsku politiku prema Ukrajini nakon što je došao na vlast, približavajući se mnogo više Moskvi nego Kijevu. Trump je tvrdio da je razvio "vrlo blizak odnos" s Putinom, pozvao ga je na summit na Aljasci te je optuživao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je on tak koji opstruira postizanje mirovnog sporazuma. No, ovog mjeseca promijenio je ploču. "Mora riješiti ovaj rat za stvarno. A vi znate da u Rusiji trenutačno čekaju u dugim redovima za benzin", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Trump je sve frustriraniji zbog nepostojanja napretka kod Rusije prema mirovnom sporazumu. Odnosi su se dodatno pogoršali u ponedjeljak nakon što je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, rekao Marcu Rubiu, američkom državnom tajniku, da Rusija neće pristati na prekid vatre kojim bi se zamrznula fronta u Ukrajini. Raniji planovi za sastanak Trumpa i Putina u Mađarskoj su, pak, otkazani.
Američki ministar financija Scott Bessent u srijedu je najavio sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim tvrtkama. To su prve sankcije Trumpove administracije nametnute Moskvi otkako je započeo svoj drugi mandat u Ovalnom uredu. Pritom je ključno da je Bijela kuća zaprijetila sankcijama međunarodnim bankama koje olakšavaju plaćanja za te isporuke, povećavajući time rizike za Kinu i Indiju, ključne kupce ruske nafte.
Cijene nafte porasle su za 7 posto u dva dana nakon objave jer su kineski državni naftni giganti obustavili kupnju ruske nafte putem mora, a indijske rafinerije oštro smanjile uvoz sirove nafte. To na prvu može zvučati kao dobra vijest za gospodarstvo poput ruskog, koje upravo nafta pokreće. No, potez Bijele kuće bio je dobro tempiran jer postoji globalni višak nafte koji će ograničiti razine na koje će cijene realno ići. Čak i nakon tog američkog poteza, posljednjih dana je cijena sirove nafte Brent dodatno pala za više od 13 posto od početka godine na 65,74 dolara po barelu.
Nove sankcije pogađaju količine od oko tri milijuna barela nafte dnevno, odnosno gotovo polovicu ukupnog ruskog izvoza. Bridget Payne, voditeljica energetskih prognoza u Oxford Economicsu, vjeruje da će Rusija i dalje nalaziti načine da nastavi prodavati svoju naftu, ali će dobiti još nižu cijenu za ono što uspije prodati. "Postoji osjećaj da je vjetar promijenio smjer", kaže o sankcijama Tom Keatinge, direktor centra za financije i sigurnost u obrambenom londonskom think tanku Royal United Services Institute (RUSI). "Ovo je kritičan trenutak za Rusiju", smatra on.
Ruska ekonomska slabost mogla bi potaknuti Trumpa da nastavi još dalje. "Glavni argument za njegovo guranje Ukrajine na kompromis bio je da će Rusija neizbježno pobijediti u ovom ratu. Kako je to netaktično rekao u Bijeloj kući, ‘Nemate karte‘", rekao je jedan bivši američki diplomat, referirajući se na Trumpovu skandaloznu konferenciju za novinare u Bijeloj kući u veljači (kada se, podsjetimo, sa svojim potpredsjednikom JD Vanceom obrušio na Zelenskog i ponižavao ga). "On voli pobjednike."
Sada bi Putin mogao biti taj koji nema karte u rukama. Intenzivan pritisak bit će ključan ako Trump zaista želi zaustaviti rat, upozorava Hodorkovski. "Svi ustupci koji su se mogli ponuditi Putinu već su ponuđeni. Vrijeme je da Trump glumi ‘lošeg policajca‘." Čini se, zaključuje The Telegraph, da upravo to i čini, gurajući rusko gospodarstvo na rub. "Odjednom će se ovo gospodarstvo urušiti", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....