VELIKI PREOKRET

Rusi u potpunoj defenzivi, ne usude se ‘ni mrdnuti‘: Strah se uvukao u kosti, a Erdogan spustio rampu

Koristeći inovativne napade, Ukrajina je gotovo poništila golemu mornaričku prednost Rusije i ponovno počinje otvarati luke

Podmornica Rostov-na-Donu nakon napada

 East2west News/Willwest News/Profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Komercijalni brodovi nastavljaju koristiti glavnu ukrajinsku luku Odesu bez traženja dopuštenja od Rusije, prvi put od početka rata, što pokazuje koliko se promijenila ravnoteža snaga u Crnom moru. Nametanjem asimetričnog rata koji se oslanja na domaće mornaričke dronove i projektile i koji cilja na ruske brodove u njihovim matičnim bazama, Ukrajina je ugrozila veliki dio reputacije ruske nekad hvaljene pomorske superiornosti. Sada Kijev bitku dovodi Rusiji samoj.

"Kako bismo osigurali našu sigurnost, sada i u budućnosti, moramo započeti obranu naše obale na obali neprijatelja", rekao je u razgovoru za The Wall Street Journal zapovjednik ukrajinske mornarice, viceadmiral Oleksij Nejžpapa. "Ovo je pristup koji pokušavamo implementirati malo po malo".

Brojčano u omjeru 12 prema 1 naspram ruske Crnomorske flote, ukrajinska mornarica nije se smatrala značajnom silom kada je Rusija izvršila invaziju u veljači prošle godine. Ukrajina je čak ubrzo potopila svoju vodeću fregatu, koja je tada bila na popravku u Mikolajivu, kako brod ne bi pao u ruske ruke.

U Odesi lučke su bile operacije prekinute. Stanovnici su golim okom mogli vidjeti neprijateljske ratne brodove. Nagomilana na horizontu, ruska mornarica topničkim je udarima terorizirala grad i neokrznuta manevrirala u pripremama za iskrcavanje snaga na obalu. No, danas se ruski ratni brodovi više ne usuđuju zaploviti u sjeverozapadni dio Crnog mora jer strahuju od ukrajinskih obalnih projektila i širokih morskih minskih polja. Sama ruska Crnomorska flota pretrpjela je velike gubitke kao rezultat niza uspješnih ukrajinskih udara i za nju više nema sigurnog područja u Crnom moru.

‘Pomorski dronovi drže ih napetim‘

Ukrajinski napadi posljednjih tjedana bili su usmjereni na ruske ratne brodove na otvorenom moru i u njihovim glavnim matičnim lukama Sevastopolju i Novorusijsku. U srijedu su ukrajinske krstareće rakete pogodile metu za koju je Kijev rekao da je zapovjedni centar ruske crnomorske flote u predgrađu Sevastopolja. U prošlotjednom raketnom napadu na suhi dok u Sevastopolju, uništena je podmornica Rostov-na-Donu klase Kilo, jednu od tek njih šest u Crnom moru, te veliki desantni brod Minsk klase Ropucha, koji je Rusija ranije planirala koristiti za amfibijsko iskrcavanje u Odesi.

Oštećenje samog suhog doka također će zakomplicirati operacije ruske mornarice u narednim mjesecima, procjenjuju vojni analitičari. No, osim mornarice i ukrajinske zračne snage te specijalne snage obavještajnih agencija GUR i SBU snažno su uključene u bitku Kijeva za Crno more. Također, nekoliko vrsta pomorskih dronova dugog dometa ukrajinske proizvodnje pruža nove ofenzivne sposobnosti u trenutku kada Ukrajina nije u mogućnosti rasporediti velike konvencionalne ratne brodove. "Jasno je da su dronovi ono što tjera neprijatelja da bude napet, da se ne osjeća sigurnim čak ni u matičnim lukama, a kamoli na moru", kaže Nejžpapa.

image

Desantni brod Minsk nakon napada

East2west News/Willwest News/Profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Rat za Crno more ušao je u novu fazu u srpnju, nakon što je Kremlj prekinuo sporazum uz posredovanje Ujedinjenih naroda koji je Ukrajini dopuštao izvoz 33 milijuna tona hrane koristeći brodove koje je pregledala Rusija, ali koji je također i ograničavao slobodu djelovanja ukrajinske vojske. Kreirajući pregovarački adut, Ukrajina je u kolovozu uporabila pomorske dronove kako bi južno od Kerčkog tjesnaca napala ruski naftni tanker Sig, koji je opskrbljivao ruske snage u Siriji, te proglasila sve glavne ruske crnomorske luke "područjem rizika od rata". Taj popis uključuje i najveću rusku trgovačku luku, Novorusijsk, ključna vrata za glavni izvor prihoda zemlje, izvoz nafte.

‘Ovo više nije jednosmjerna ulica‘

Nejžpapa ističe da Ukrajina nema namjeru ometati civilni brodski promet u Crnom moru. No, dodaje da sporazum iz San Rema iz 1994. o međunarodnom pravu, koji se odnosi na pomorsko ratovanje, dopušta njegovim snagama da gađaju komercijalna plovila za koja se smatraju da pomažu ruskim vojnim naporima ili koja su u pratnji vojnih brodova ili zrakoplova. "To su potpuno legitimne mete", kaže on.

S obzirom na ugasli ugovor o žitu, ukrajinska vojska prošlog je mjeseca najavila unilateralni koridor za civilni pomorski promet do i iz Odese. Šest brodova već je napustilo luke u Odesi kroz taj koridor u posljednjih nekoliko dana, uključujući jedan od dva broda za rasuti teret pod zastavom Palaua, koji je došao utovariti žito prošle subote. Ovaj razvoj događaja, kažu dužnosnici, omogućila je nova sposobnost Ukrajinaca da pogode ruske luke. "Rusi moraju shvatiti da ovdje više nije jednosmjerna ulica, da ovu igru mogu igrati dvoje", kaže Dmitro Barinov, zamjenik izvršnog direktora Uprave ukrajinskih morskih luka. "Ako nas ne dirate, nećemo ni mi vas", dodao je.

Uz napade mornaričkih dronova, poput onog u kojem je onesposobljen drugi veliki desantni brod klase Ropucha u Novorosijsku u kolovozu, ukrajinske specijalne snage, koristeći male letjelice, izvele su niz udara posljednjih tjedana. Uklonili su ključnu elektroničku opremu za nadzor koju je Rusija postavila na platforme za bušenje plina zapadno od Krima kako bi nadzirala to područje. Drugi tim također se nakratko iskrcao na zapadnu obalu Krima, u sklopu misije koja je rezultirala uništenjem ruskih protuzračnih obrambenih sustava.

"Vrlo je jasno da Rusi više nemaju inicijativu u Crnom moru zbog uistinu genijalnog pristupa ukrajinske mornarice i ukrajinskih snaga za specijalne operacije. Postoji doista važan pomak", navodi Michael Petersen, osnivač Ruskog instituta za pomorske studije na Američkom mornaričkom ratnom koledžu. "Ukrajinci su postupno preuzeli inicijativu, a ovaj niz malih taktičkih pobjeda počeo je doprinositi operativnom, pa čak i strateškom uspjehu", kaže on.

Turska uloga u ruskoj ranjivosti

Rusija je u jedinstveno ranjivom položaju u Crnom moru. Iako je velika pomorska sila, ne može nadoknaditi tamošnje gubitke brodovima iz svojih drugih flota jer je Turska, koja kontrolira tjesnace između Crnog mora i Sredozemlja, zabranila tranzit zaraćenim ratnim brodovima nakon početka invazije u veljači prošle godine, implementirajući Konvenciju iz Montreuxa iz 1936. kojom se definira status tjesnaca. Trenutačno je područje od nekih 15.500 četvornih kilometara u sjeverozapadnom Crnom moru postalo ničija zemlja gdje se - osim civilnih plovila - usuđuju kretati samo brza plovila koja su premala da bi bila gađana projektilima, kaže zapovjednik ukrajinske mornarice.

image

Podmornica Rostov-na-Donu nakon napada

East2west News/Willwest News/Profimedia/East2west News/willwest News/profimedia

Ipak, Moskva tamo i dalje ima zračnu nadmoć, što je nešto čemu će, kako kaže Nejžpapa, doći kraj kada Ukrajina dobije, kako se očekuje, borbene zrakoplove F-16 u narednim mjesecima. Za razliku od zastarjelih ukrajinskih borbenih aviona, F-16 posjeduju radare za identifikaciju ruskih borbenih zrakoplova i mogu nositi projektile koji bi ih mogli uništavati zračnim borbama. "Uvjeravam vas, ako će F-16 samo patrolirati iznad Odese, neće biti niti jednog ruskog zrakoplova u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora".

Rodom iz Sevastopolja na okupiranom Krimu, ukrajinski viceadmiral u svom uredu drži uspomenu na najveći podvig ukrajinske mornarice - poklopac projektila Neptun koji je u travnju prošle godine potopio zapovjedni brod ruske Crnomorske flote, krstaricu Moskva, jedan od najvećih ratnih brodova koji je potopljen od Drugog svjetskog rata.

Strah od Neptuna

Neptun je ukrajinska raketa koja je trebala proći posljednja testiranja prije stavljanja u operativu upravo kada je rat počeo. "Umjesto toga smo ih testirali na pravim metama", šali se Nejžpapa. U početku je Ukrajina gađala rusku fregatu Admiral Essen, no sustavi za elektroničko ratovanje na tom brodu ometali su projektile i fregata je pretrpjela tek manju štetu, a neki su mornari bili ozlijeđeni, navodi. "Unatoč tome, Rusija još uvijek nije stvarno vjerovala da imamo pravo raketno oružje i nastavila je pokušavati dominirati našim područjima", poslavši krstaricu Moskva u zonu eliminacije ubrzo nakon toga, dodao je Nejžpapa.

Osim otvaranja koridora za i iz Odese, Ukrajina je također razvila trgovinu kroz svoje morske luke u delti Dunava, na granici s Rumunjskom. Posljednjih mjeseci, tri dunavske luke - Izmail, Reni i Kilija - Rusi su više su puta pogodili rojevima iranskih bespilotnih letjelica Shahed koje su, prema ukrajinskim dužnosnicima, uništile skladišta s oko 270.000 tona žitarica, zajedno s kamionima i lučkom infrastrukturom. Neki od tih dronova pali su na rumunjsku riječnu obalu.

image

Pogođena krstarica Moskva

Osinttechnical/Twitter/Osinttechnical/Twitter

Bez obzira na to, ukrajinske luke na Dunavu nastavljaju raditi gotovo punim kapacitetom. "Na udaru smo kritika, ali nastavljamo s izvozom", kaže Boris Jureskul, vlasnik poljoprivrednog poduzeća koje zapošljava 250 ljudi na tom području. "Tehnički, nije tako teško obraniti deltu Dunava. More je već obranjeno, sada samo trebate braniti nebo. Ako ovdje imamo odgovarajuću protuzračnu obranu, možemo raditi", dodaje.

‘Troškovi logistike pojedu sve‘

U kolovozu je u dunavskim lukama pretovareno 3,2 milijuna tona tereta, rekao je Barinov, od čega je 2,5 milijuna izvoz hrane. Za usporedbu, luke u Odesi izvozile su čak 4,2 milijuna tona hrane mjesečno prema ugovoru o žitu. Za razliku od Odese, luke u delti Dunava povezane su s ostatkom Ukrajine jednom uskom cestom koja zaobilazi Moldaviju. Nedavno su cestu blokirale stotine kamiona u oba smjera, čekajući svoj red da prođu. U Izmailu su brodovi i teglenice stajali u redu za utovar, dok su protutenkovske barijere bile postavljene na pješčanoj plaži prepunoj lokalnih kupača. Jedan od vozača kamiona rekao je da on, poput mnogih kolega, strahuje od zadržavanja u Izmailu nakon što padne mrak, kada obično kreću napadi ruskih dronova. "Prošli put kad se to dogodilo, samo smo se skrivali u trsci", rekao je. "Previše je zastrašujuće".

Kako bi izbjegli rusko ometanje, brodovi koji koriste ukrajinske luke na Dunavu plove uz obale Rumunjske, Bugarske i Turske, sve članice Sjevernoatlantskog saveza (NATO), dok ulaze i izlaze iz Crnog mora. Mala dubina u delti znači da samo relativno mala plovila do 10.000 tona mogu ploviti ovim vodenim putovima, što je mali dio veličine brodova koji pristaju u Odesi i što izvoz preko Dunava čini puno skupljim. "Troškovi logistike pojedu sve", požalio se Jureskul, rekavši da njegova farma ove godine neće ostvariti dobit.

Upravo zato je ponovno otvaranje luka u Odesi prioritet za Ukrajinu - ali ovaj put bez pridržavanja ruskih uvjeta. Ukrajinske vlasti kažu da, iako ne mogu jamčiti stopostotnu zaštitu od ruskih napada, pregovaraju s dodatnim brodovlasnicima da dovedu još plovila nakon onih koja su stigla tijekom vikenda. "Osigurat ćemo njihovu sigurnost svim sredstvima naših oružanih snaga. Znamo rute, znamo situaciju", zaključio je Nejžpapa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 15:04