Više od sto ukrajinskih nevladinih organizacija, u suradnji s brojnim arheolozima, ekolozima, povjesničarima i konzervatorima, uputilo je službeni zahtjev Organizaciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) radi trajne zaštite područja nekadašnjega akumulacijskog jezera Nova Kahovka u Hersonskoj oblasti na jugu Ukrajine.
Znanstvenici od međunarodne zajednice traže da se čitav prostor proglasi svjetskom prirodnom i kulturnom baštinom te izričito apeliraju na vlasti u Kijevu da uništenu Kahovsku branu na rijeci Dnipru, kojom su graditelji nekoć i stvorili to jezero, nikada ponovno ne izgrade, objavio je The Guardian.
Golemo područje poznato kao Velika livada prostire se uz obale i pješčane sprudove rijeke Dnipra nedaleko od grada Zaporižja. Taj je krajolik od mlađega kamenog doba sve do polovice prošloga stoljeća bio jedno od najvažnijih prirodnih i kulturnih središta regije, ali je izgrađivanjem Kahovske brane pedesetih godina dvadesetog stoljeća ostao u potpunosti potopljen pod golemim vodenim masama.
Nakon što su ruske snage u lipnju pretprošle godine raznijele glavno postrojenje i trideset metara visoku prepreku, oko osamnaest milijardi prostornih metara vode nekontrolirano je poteklo nizvodno. Taj je događaj uzrokovao akutnu humanitarnu i ekološku krizu te potopio brojna naselja s obje strane riječnoga toka.
Vrijedni artefakti
Dno nekadašnjega akumulacijskog jezera u razdoblju nakon povlačenja vode obnovilo se iznenađujućom brzinom i snagom prirodne regeneracije. Na mjestu nekadašnje vodene površine izrasla je bogata i raznolika mreža močvara, travnjaka i gustih šuma, gdje pojedina stabla u ovom kratkom razdoblju već dosežu visinu od sedam metara. Povlačenje vode ujedno je razotkrilo dosad nepristupačna i iznimno vrijedna arheološka nalazišta koja svjedoče o višestoljetnom kontinuitetu ljudskoga života i djelovanja na tom lokalitetu.
Istraživačke ekipe koje djeluju u blizini stjenovitog otoka Hortice, najvećeg riječnog otoka na Dnipru, i u samome koritu te rijeke pronašle su brojne artefakte iz razdoblja mlađega kamenog i brončanog doba, doba Skita te antičkih i srednjovjekovnih civilizacija. Među najvažnijim i najspektakularnijim nalazima ističe se drveni čamac monoksil, izdubljen iz jednoga debla, star više od tisuću godina i izvrsno očuvan u riječnom mulju, kao i ostaci starinskih utvrda, temelji kuća, nekadašnje prometnice te ratni brodovi iz osamnaestog stoljeća.
Ekocid za ekocidom
Područje Velike livade ima iznimno važno i simboličko mjesto u ukrajinskoj nacionalnoj povijesti. Taj je nepristupačni i močvarni prostor u šesnaestom stoljeću služio kao sigurno utočište i prva slobodna, demokratski ustrojena zajednica kazačkih ratnika. Kasnije je isto područje postalo ključni simbol moderne ukrajinske državotvorne ideje i kulture u djelima nacionalnoga pjesnika Tarasa Ševčenka.
Ova opsežna inicijativa za trajnu zaštitu područja izravno se sudara s gospodarskim i poljoprivrednim interesima. Ukrajinska je vlada ubrzo nakon rušenja objekta pokrenula pokusni projekt s državnom tvrtkom Ukrhidroenergo kako bi pripremila sve potrebne korake za ponovnu izgradnju brane i akumulacijskoga jezera po završetku ratnih sukoba, naglašavajući da je ta infrastruktura ključna za navodnjavanje poljoprivrednih površina na jugu zemlje.
S druge strane, ekolozi oštro upozoravaju da je izgradnja brane u prošlom stoljeću bila ekocid, da je njezino rušenje predstavljalo drugi ekocid te da bi ponovna izgradnja označila treći ekološki slom istoga prostora, objavio je The Guardian.
Znanstvenici i istraživači terenske radove provode u iznimno opasnim i napetim ratnim uvjetima. Sva se nalazišta nalaze u takozvanoj sivoj zoni svega nekoliko desetaka kilometara od same bojišnice, pa se iskapanja, prikupljanje i dokumentiranje baštine odvijaju pod stalnom prijetnjom napada bespilotnih letjelica, topničkoga granatiranja i u neposrednoj blizini okupirane nuklearne elektrane u Zaporižju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....