RAT U UKRAJINI: UŽIVO

Rusi pobjegli iz Limana, čečenski krvolok zaziva bacanje nuklearne bombe: ‘Trebamo drastične mjere!‘

Ključne događaje 220. dana ratnih događanja u Ukrajini pratimo iz minute u minutu

Ramzan Kadirov/ oslobađanje Limana

 /Yelena Afonina/Tass/Profimedia/ Twitter

KLJUČNI DOGAĐAJI DANA:

- 220. je dan ruske invazije na Ukrajinu

- Gazprom tvrdi da je iz plinovoda iscurilo 800 milijuna prostornih metara plina

- Turska odbacuje rusko pripajanje ukrajinskog teritorija

- Rusi uhitili ravnatelja nuklearne elektrane u Zaporižji

- Ukrajinci ušli u Liman, Rusi se povukli

- Rusija više ne isporučuje plin Italiji


Njemačka ministrica obrane u Odesi

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht u subotu je iznenada posjetila Ukrajinu, prvi put nakon ruske invazije u veljači, dok Kijev poziva Berlin da mu pošalje borbene tenkove, izvještava agencija France-Presse.

Lambrecht je posjetila južni lučki grad Odesu, objavilo je njemačko ministarstvo obrane u priopćenju, ne navodeći koliko je putovanje trajalo. Na Twitteru je dodano da se sastala sa svojim ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovim.


Zelenskij: Borbe u Limanu i dalje traju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u subotu je rekao da se borbe nastavljaju u ključnom gradu Limanu, koji je ruska vojska u subotu napustila kako ne bi ostala u okruženju.

"Ukrajinska zastava je već u Limanu u regiji Donjeck. Borbe se tamo i dalje odvijaju", rekao je Zelenski u kasnom večernjem obraćanju.

Zelenskij je rekao i da će ukrajinska vojska "u tjednima koji dolaze" vratiti i druge gradove u Donbasu.

Ukrajinska vojska ranije je objavila da su njezini vojnici ušli u subotu u grad Liman, važno željezničko čvorište u istočnoj Ukrajini pod kontrolom ruskih vojnih snaga.

Liman se nalazi u regiji Donjeck, koju je Moskva anektirala u petak, ali nije u potpunosti pod kontrolom ruskih trupa.

Rusija je potom objavila da su se njezine snage povukle iz Limana kako bi izbjegle da ih opkoli ukrajinska vojska.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je anektirao četiri ukrajinske regije - Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižju, što je izazvalo osudu zapadnih zemalja.


Plinovod Sjeverni tok 2 više ne curi

Plinovod Sjeverni tok 2 više ne curi ispod Baltičkog mora jer je postignuta ravnoteža između pritiska plina i vode, javlja agencija France-Presse.

"Tlak vode je više-manje zatvorio cjevovod tako da plin koji je unutra ne može izaći", rekao je glasnogovornik Nord Streama 2 Ulrich Lissek za AFP.

"Zaključak je da još ima plina u plinovodu", dodao je.

Na pitanje koliko plina ima u plinovodu, Lissek je rekao: "To je pitanje od milijun dolara."

Informacije o statusu curenja plinovoda Sjeverni tok 1, koje je bilo znatno veće, nisu bile odmah dostupne.

Iako cjevovodi trenutno nisu u funkciji, oba su još uvijek sadržavala plin prije nego što su postala žrtva očite sabotaže.


Eksplozije na aerodromu na Krimu - dužnosnici tvrde da je avion promašio pistu

Na vojnom aerodromu na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je anektirala Rusija, došlo je do eksplozija, proizlazi iz objavljenog videa koji prikazuje oblake dima, dok lokalne vlasti tvrde da je zapravo riječ o zrakoplovnoj nesreći.

"Prema riječima hitnih službi, zrakoplov je promašio pistu i zapalio se", napisao je na Telegramu Mihail Razvožajev, guverner kojeg su postavile ruske okupatorske snage.

No objavljeni video potaknuo je promatrače na spekulacije da se zapalilo skladište streljiva.

Ukrajinske snage uspjele su zadnjih mjeseci raketama pogoditi područje Krima


Ukrajina: ‘Bjelorusija se sprema primiti do 20.000 ruskih vojnika‘

Bjelorusija se sprema primiti ruske vojnike i opremu, izvijestila je ukrajinska obavještajna služba, a prenosi Kijev Independent.

‘Uprava za obavještajne poslove Ministarstva obrane potvrdila je da se Bjelorusija sprema primiti do 20.000 ruskih vojnika. Trenutno se u Bjelorusiji nalazi oko 1000 ruskih vojnika‘, Kijev Independent citira ukrajinske obavještajce.


Kadirov o najnovijem ruskom porazu: ‘Trebali bi korisiti nuklearno oružje‘

Čečenski vođa Ramzan Kadirov u subotu je rekao da bi Moskva trebala razmotriti mogućnost upotrebe nuklearnog oružja male snage u Ukrajini nakon novoga velikog poraza na bojnom polju.

U poruci objavljenoj na Telegramu, Kadirov je, komentirajući gubitak ruskog uporišta, grada Limana u istočnoj Ukrajini napisao: "Po mome mišljenju treba poduzeti drastičnije mjere, koje bi išle sve do proglašenja izvanrednog stanja u pograničnim područjima kao i do korištenja nuklearnog oružja male snage."

To je kazao dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin službeno proglasio pripojenje četiriju ukrajinskih regija, među kojima je i Doneck u kojemu se nalazi Liman te ih je stavio pod ruski ‘nuklearni kišobran‘.

Rekao je i da će Moskva braniti teritorije koje je zauzela "svom snagom i svim svojim sredstvima".

Zna se da Rusija ima najveći atomski arsenal na svijetu, uključujući i taktičko nuklearno oružje male snage, napravljeno tako da se koristi protiv suparničke vojske.

I ostali su Putinovi saveznici, među kojima bivši predsjednik Dmitrij Medvedev sugerirali da bi Rusija možda trebala pribjeći nuklearnom oružju, no Kadirovljev je poziv bio je najeksplicitniji.

Utjecajni čelnik kavkaske regije Čečenije odmah je bio glasni zagovornik rata u Ukrajini, a čečenske snage činile su dio prethodnice ruske vojske u Ukrajini.

U poruci je oštro kritizirao general-pukovnika Aleksandra Lapina, zapovjednika ruskih snaga koje se bore kod Limana, nazvavši ga "mediokritetom".


Rusija više ne isporučuje plin Italiji

Rusija je prestala isporučivati plin Italiji, priopćila je talijanska energetska tvrtka Eni u subotu.

Ruska tvrtka Gazprom obavijestila je u subotu Eni da više ne može isporučivati ​​plin preko Austrije. Ruski plin inače stiže i distribuira se iz talijansko-austrijskog pograničnog grada Tarvisija.

Glasnogovornik Enija rekao je novinskoj agenciji ANSA da je Gazprom priopćio kako više ne može isporučivati ​​plin Austriji. Međutim, prema informacijama iz Enija, Austrija nastavlja primati ruski plin, dodao je glasnogovornik.

Do izbijanja rata u Ukrajini Italija je oko 40 posto plina dobivala iz Rusije. Nakon toga su vlada u Rimu i Eni, tvrtka u djelomičnom državnom vlasništvu, sklopili sporazume s nekoliko drugih zemalja, poput Alžira, kako bi smanjili ovisnost o Moskvi.

Posljednjih mjeseci Italija je dobivala samo oko 25 plina iz Rusije. U posljednjih nekoliko dana isporučene količine su jako pale.


Moskva priznala: Povukli smo vojsku iz Limana

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je povuklo svoje trupe iz strateškog grada Limana u istočnoj Ukrajini.

"Zbog prijetnje opkoljavanja savezničke trupe povučene su iz Krasnog Limana na bolje položaje", navodi se u izjavi koju su citirale ruske državne novinske agencije.

Krasni (Crveni) Liman bio je stari sovjetski naziv za Liman, grad u koji su, kako tvrde, ušle ukrajinske trupe. Rusija svoju vojsku naziva "saveznicima" jer se bore s lokalnim borcima koje podržava Moskva.


Ukrajinski vojnici ušli u strateški važan grad Liman

Ukrajinski vojnici ušli su u subotu u grad Liman, važno željezničko čvorište u istočnoj Ukrajini pod kontrolom ruskih vojnih snaga, priopćila je ukrajinska vojska.

"Ukrajinske snage ulaze u Liman u regiji Donjecka", objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane na Twitteru.

U jednominutnom videu koji prati poruku vide se dva ukrajinska vojnika kako mašu, a potom vješaju svijetloplavo-žutu državnu zastavu pokraj natpisa Liman pred ulazom u grad.

"Razvijamo svoju nacionalnu zastavu i postavljamo je na vlastiti teritorij. Liman će uvijek biti dio Ukrajine", rekao je jedan od dvojice vojnika.

Nešto ranije u subotu ukrajinska vojska je objavila da je "okružila" nekoliko tisuća ruskih vojnika u u ovome gradu regije Donjeck, koju su Rusi anektirali u petak.

Guverner susjedne regije Lugansk, Sergij Gaidai ruskim vojnicima u Limanu ponudio je tri opcije: "mogu pobjeći, zajedno umrijeti ili se predati".

Liman se nalazi u regiji Donjeck, koju je Moskva anektirala u petak, ali nije u potpunosti pod kontrolom ruskih trupa.

Gubitak Limana značio bi još jedan neuspjeh za rusku vojsku nakon što je od početka rujna i pokretanja protuofenzive Kijeva u južnoj i istočnoj Ukrajini pretrpjela nekoliko vojnih neuspjeha.


Kijev: ‘Pregovori s Rusijom su mogući, ali...‘

Ključni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, rekao je da su "pregovori mogući, ali s novim predsjednikom Rusije".

Tvitajući u subotu, Podoljak je rekao da nema smisla pregovarati s onima koji "plešu na kostima", misleći pritom na Putina i druge ruske dužnosnike.


Ukrajinci oslobodili Liman?

Novinar Guardiana Luke Harding objavio je na Twitteru video snimku ukrajinskih vojnika kako podižu zastavu ispred znaka na ulazu u grad Liman.

- Provode se mjere stabilizacije, poručile su ukrajinske oružane snage.

Ovih dana vodile su se žestoke bitke za kontrolu nad Limanom, a jučer su i ruske snage priznale da su u obruču ukrajinskih snaga. Procjenjuje se da je u Limanu ostalo oko 5000 ruskih vojnika.

Na društvenim mrežama širi se informacija da je Liman oslobođen, očekuje se službena potvrda.


Turska odbacuje rusko pripajanje ukrajinskog teritorija

Tursko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da odbacuje rusko pripajanje četiriju regija u Ukrajini, dodajući da ta odluka predstavlja "teško kršenje" međunarodnog prava. Turska, članica NATO-a, provodi diplomatsko balansiranje otkako je Rusija napala Ukrajinu 24. veljače.

Ankara se protivi zapadnim sankcijama Rusiji i ima bliske veze s Moskvom i Kijevom, svojim crnomorskim susjedima. Također je kritizirala rusku invaziju i poslala naoružane dronove u Ukrajinu.

Tursko ministarstvo priopćilo je u subotu da nije priznalo rusko pripajanje Krima 2014., dodajući da odbacuje odluku Rusije da pripoji četiri regije, Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižju.

"Ta odluka, koja predstavlja teško kršenje utvrđenih načela međunarodnog prava, ne može se prihvatiti", poručili su iz ministarstva.

"Ponavljamo, podržavamo rješavanje ovog sve težeg rata na temelju pravednog mira koji će se postići pregovorima", dodaje se.


‘Ruski vojnici žele napustiti opkoljeni grad, zapovjednici im to ne dopuštaju‘

Ukrajina je opkolila tisuće ruskih vojnika u istočnom gradu Limanu ključnom za rusku vojsku, a operacija je još u tijeku, objavio je u subotu glasnogovornik ukrajinske vojske.

Zauzimanje grada, koji je Rusija koristila kao logističko i transportno središte za svoje operacije na sjeveru regije Donjeck, predstavljalo bi značajan udarac planovima Kremlja da zauzmu cijeli Donbas.

"Ruske grupacije u području Limana su okružene", kazao je Serhij Čerevatij, glasnogovornik ukrajinskih snaga na istoku zemlje.

"Liman je važan jer je to sljedeći korak prema oslobađanju ukrajinskog Donbasa. To je prilika da se ide dalje do Kremine i Sjeverodonjecka, a i psihološki je to vrlo važno", dodao je.

Rusi su u Limanu imali 5 do 5 i pol tisuća vojnika, ali se broj okruženih postrojbi možda smanjio zbog žrtava i pokušaja nekih ruskih vojnika da se probiju iz okruženja, kazao je Čerevatij.

Istaknuo je da ruske postrojbe neuspješno pokušavaju probiti okruženje.

“Neki se predaju, imaju dosta ubijenih i ranjenih, ali operacija još nije gotova”, rekao je.

"Okupatori zarobljeni u Limanu su tražili od ruskih zapovjednika da im dopuste da napuste grad. Odbijeni su", ustvrdio je, pak, guverner Luganska Sergej Hajdaj.


Energoatom: Rusi pritvorili glavnog ravnatelja nuklearne elektrane Zaporižja

Glavnog direktora ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižja pod ruskom okupacijom uhitila je ruska patrola, priopćio je u subotu Energoatom, državna tvrtka zadužena za elektranu.

Igor Murašov priveden je na putu iz najveće europske nuklearne elektrane u grad Enerhodar oko 16 sati u petak, rekao je direktor tvrtke Petro Kotin.

"Izvučen je iz automobila i s povezom na očima odvezen u nepoznatom smjeru", napisao je Kotin u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dodajući da za sada nema informacija o Murašovljevoj sudbini.

Elektrana Zaporižja jedna je od žarišnih točaka ruske sedmomjesečne invazije na Ukrajinu, dok se Moskva i Kijev međusobno optužuju za granatiranje pogona, riskirajući nuklearnu katastrofu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na demilitarizaciju područja oko elektrane, u kojoj rade Ukrajinci.

Murašov "snosi glavnu i isključivu odgovornost za nuklearnu i radijacijsku sigurnost" elektrane i njegovo pritvaranje "ugrožava sigurnost rada ukrajinske i najveće nuklearne elektrane u Europi", rekao je Kotin.

Pozvao je ruske snage da "odmah prestanu s djelima nuklearnog terorizma prema upravi i osoblju" elektrane i oslobode Murašova.


Gazprom: Iz plinovoda iscurilo 800 milijuna prostornih metara plina

Glasnogovornik plinskog diva Gazproma, koji je pod nadzorom Kremlja, izjavio je u petak kako je nakon eksplozije koja pogodile dva cjevovoda ispod Sjevernog mora iscurilo 800 milijuna prostornih metara prirodnoga plina, izvijestila je novinska agencija Tass.

Gasnogovornik Sergei Kuprijanov izjavio je preko video veze na sjednici Ujedinjenih naroda kako je količina ispuštenoga plina jednaka danskim tromjesečnim zalihama.


‘SAD bi znao da Rusija priprema nuklearni napad‘

Sjedinjene Države bi znale da Rusija priprema nuklearni udar na Ukrajinu, a Moskva bi možda i željela da se to zna, poručuju stručnjaci za nuklearno oružje za francusku novinsku agenciju Afp.

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je mogućnost uporabe nuklearnog oružja ako bude ugrožen "teritorijalni integritet" ili opstanak Rusije.

Odluka Moskve u petak da pripoji četiri djelomično okupirane regije Ukrajine potencijalno znači da bi Rusija mogla razmotriti nuklearni odgovor na napade na teritorij na koji polaže pravo.

Ako bi se takva eskalacija ostvarila, to bi vjerojatno bilo u obliku manjeg taktičkog nuklearnog oružja, vjerojatno lansiranog na balističkom projektilu Iskanderu kratkog dometa, prema stručnjacima.

Dok vojni analitičari za sada umanjuju važnost moskovskih prijetnji, a američki dužnosnici kažu da nisu vidjeli nikakvu aktivnost koja bi ukazivala na takve planove, zapadna obrana i obavještajne službe pomno prate hoće li se pojaviti stvarne atomske prijetnje.

Gdje su bombe?

Pripreme za napad bile bi očite, rekao je AFP-u Pavel Podvig, viši istraživač na UN-ovu Institutu za razoružanje u Ženevi.

Izvješće instituta iz 2017. prikazuje 47 nuklearnih skladišta diljem Rusije - 12 nacionalnih objekata i 35 baza.

Njih neprestano nadziru obavještajni i vojni sateliti Sjedinjenih Država i drugih zemalja.

Čak ih se može pomno promatrati komercijalnim satelitima, kao što pokazuju mnoge redovito ažurirane slike aktivnosti u sjevernokorejskim nuklearnim postrojenjima.

Podvig kaže da je Rusija rasporedila svoje strateške ili dalekometne nuklearne bojeve glave na terenu, na projektile, bombardere i podmornice.

Ali njezino nestrateško ili taktičko nuklearno oružje, kojih ima čak 2000, pohranjeno je, nije postavljeno na vozila poput Iskandera, navodi Podvig.

"Nema Iskandera koji lutaju uokolo s nuklearnim bojevim glavama. To je oružje u skladištu", rekao je.

Kako ćemo znati?

"Uvjeren sam da bi Sjedinjene Države vidjele sve ruske pripreme za korištenje nuklearnog oružja", rekao je Mark Cancian, bivši dužnosnik u američkim ministarstvima obrane i energetike koji je radio na pitanjima nuklearnog oružja.

"Oružje mora izaći iz skladišta, uključene jedinice moraju biti uzbunjene, a Rusi bi također mogli uzbuniti svoje strateške nuklearne snage", rekao je Cancian, sada u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, za AFP.

Rekao je da bi se to vidjelo i iz vjerojatno vidljivih priprema ruskih kopnenih snaga, izdavanja zaštitne opreme i uputa o tome kako djelovati u nuklearnom okruženju.

“Sve bi se to vidjelo”, istaknuo je.

Podvig je rekao da je Moskva, poput Washingtona, desetljećima prihvaćala potrebu za discipliniranim upravljanjem svojim nuklearnim bojevim glavama, a taj je sustav prilično snažan i vidljiv.

"Možemo biti sasvim sigurni da nema skrivenih objekata", rekao je.

"Nuklearnom oružju potrebna je određena struktura, ljudi koji su obučeni i održavanje. Ne možete to učiniti na nasumičnom mjestu."

"Vjerojatno biste mogli prokrijumčariti nekoliko bombi iz skladišta neprimijećeni", rekao je.

Ali to ima rizike, uključujući provociranje preventivnog napada Zapada.

"Rusi nikad ne bi bili sigurni da nisu otkriveni. To bi bilo kockanje", rekao je Podvig.

Štoviše, dodao je, vjerojatnije je da bi Rusija željela da Zapad njezine pripreme vidi kao upozorenje.

"To bi bio korak eskalacije (i) Rusija bi željela da to bude vidljivo", rekao je Podvig.

Upozoravanje svijeta

Sjedinjene Države su tjednima prije ruske invazije 24. veljače upozoravale da Rusija namjerava napasti Ukrajinu, nastojeći pripremiti Kijev i saveznike - i možda odvratiti Moskvu od djelovanja.

Bi li Washington otvoreno upozorio svijet kad bi otkrio da Rusija planira nuklearni napad? To bi moglo izazvati neviđenu paniku, ne samo u Ukrajini nego i u drugim područjima koja bi mogla biti pogođena radioaktivnom kišom.

Takav bi alarm mogao postati globalan ako bi ljudi očekivali transkontinentalni nuklearni rat.

Sjedinjene Države bi gotovo sigurno upozorile saveznike i druge sile, uključujući Kinu i Indiju, nadajući se da će izvršiti pritisak na Moskvu da odustane ili se suoči s međunarodnom izolacijom.

Washington bi izdavanje javnih upozorenja vjerojatno smatrao korisnim za povećanje pritiska na Rusiju, smatra Podvig.

"Strategija se mora temeljiti na izolaciji. Poruka o neprihvatljivosti mora biti osnažena - da je to zločin", rekao je.

"Ta bi poruka mogla imati vrijednost u smislu odvraćanja", zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 00:58