VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA

Rusi napokon priznali da su napustili Robotine, no jedna ukrajinska akcija završila je jako loše

Intenzivnije borbe i zračni napadi zasjenili su strane goste i vojnu pomoć

Igor Tabak; francuska samohodna haubica Cezar na fronti u Ukrajini; ukrajinski oklopnjak; ukrajinski vojnik nosi granatu od 155mm

 Davor Pongračić/Cropix/Profimedia/

Petak, 8. rujna, ujedno je i 562. dan intenzivnog sukobljavanja u Ukrajini. Nakon više od 80 tjedana borbi, kraju dolazi i drugo ljeto. Na terenu se ovih dana registrirao i prvi hladniji val nakon ljeta, a vrijeme je zapravo idealno za kopnene operacije – suho, relativno vedro, ne pretoplo, a opet ni hladno noću. Zato i ne čudi da se zadnjih dana bilježe iznimno dinamična događanja na bojišnici, gdje Rusija nastoji napadati na sjeveru Donbasa (sjeverozapadno od okupiranog grada Svatove, u području Novojegorivke, ali i istočno od Kupjanska nakon gotovo tjedan dana hvatanja pauze). Osim toga, bilježe se njihovi napadi i oko okupiranog Donjecka, pri čemu tim napadima odolijevaju ukrajinske posade u Avdiivki i Marinki.

Nasuprot tome, Ukrajina napada (1) oko Bahmuta, posebno južno od tog okupiranog grada, gdje su ruski protunapadi zadnjih tjedana usporili oslobađanje Klišćivke i Andriivke. Sada su ta mjesta opet pod jakim pritiskom i mogla bi uskoro biti oslobođena – dok se bojišnica u tom segmentu postupno pomiče na istok, prema trasi željezničke pruge Bahmut-Gorlivka. Jednako tako Ukrajina je u napadu i na jugozapadu Donjecke oblasti te u Zaporižju. (2) Između Vugledara i Velike Novosilke zadnjih je nekoliko dana otvoren novi pravac napredovanja - na jug od dosadašnje ukrajinske linije Vugledar-Prečistivka-Zolota Niva-Velika Novosilka (zapravo uz sjevernu obalu rijeke Kašlahač, koja tu uvelike obilježava prirodnu prepreku na kojoj se ustalila bojišnica).

Osim donedavnih manjih korekcija (ukrajinski ulazak u industrijsku zonu na sjeveru okupiranog naselja Pavlivka, oko 2 km južno od Vugledara), prvo se tu bilježio neuspješni pokušaj ukrajinske navale južno prema naselju Ševčenko, da bi se zadnjih dana tome pridružila i djelovanja desetak kilometara zapadnije – na jug od Prečistivke i Zolote Nive. Ondje su izgleda ovoga tjedna bile angažirane jače snage, no pomaka je bilo malo, a borbe i nadalje traju. Kako izgleda, ovaj novi pravac ukrajinskog nastupanja, na oko 16 km jugoistočno od Velike Novosilke, trebao bi, među ostalim, razvući ruske snage koje brane tu zonu, ali i ojačati bok dosadašnjem proboju oko 10 km na jug od Velike Novosilke (zona naselja Staromajorske i Urožajne na rijeci Mokri Jali). Jednako tako, (3) borbe se bilježe i oko 16 km jugozapadno od Velike Novosilke, gdje ruska obrana sela Prijutne već duže predstavlja trn u boku tamošnjih ukrajinskih nastojanja. Konačno, ne može se preskočiti ni (4) prostor južno od Orihiva. Ondje se borbe nastavljaju u zoni glavnog smjera ukrajinske ljetne ofenzive – kako oko sela Robotine (gdje se navodno oslobodilo pojedine prostore neposredno zapadno i južno), tako i na prilazima selu Novoprokopivka (oko 2 km južno), te oko 8 kilometara jugoistočno i istočno od Robotine – na prilazima selu Verbove, gdje su ukrajinske snage prešle i one iz satelita vidljive prve linije utvrda tzv. „Surovikinove linije“.

image

Ukrajinski tenk tijekom vježbi u Černigiv

Anatolii Stepanov/AFP

Dok tek ostaje za vidjeti tijek tih napredovanja na sjeverozapad, zapad i jugozapad oko okupiranog sela Verbove, treba napomenuti da su nakon dužeg osporavanja stanja (pa i priča o potpunom neuspjehu ukrajinskih nastojanja), u srijedu i lokalni ruski izvori priznali povlačenje iz prostora sela Robotine, iako se agresor tu itekako zabavljao navodima o uništenju prvo jednog tenka Challenger 2 u utorak 5. rujna, a onda i drugog valjda jučer ili danas rano ujutro – od ukupno 14 takvih borbenih strojeva koje je Ukrajina dobila od Velike Britanije i uvrstila u redove svoje 82. brigade. Iako izgleda da su posade preživjele (a možda su vozila i popravljiva), iz Velike Britanije se već čulo kako borbene gubitke neće tek tako biti moguće direktno zamjenjivati dodatnim donacijama. Ostaje i otvoreno pitanje jačanja ukrajinske kontrole nad oslobođenim selom Robotino – gdje možda i ne stoje ruski navodi o neposrednoj vatrenoj kontroli sela i prilaznih pravaca, no teško je pobiti vijesti o jakim bombardiranjima prilaznih putova (pa i brojnim navođenim zrakoplovnim bombama od 500 kg, koje ne gađaju konkretan promet od Orihiva do Robotine, ali itekako čine već i načelnu logistiku opasnijom). Konačno, treba spomenuti još i pokušaje više ukrajinskih malih desantnih operacija preko Dnjepra, od kojih je posebno loše završila ona na riječnom otoku Perejaslavski, neposredno kraj okupiranog grada Nova Kahovka na istočnoj obali Dnjepra. Ondje su osloboditelje jučer dočekale snage agresora, precizno topništvo i zrakoplovstvo, tako da se tek teškom mukom izvelo evakuaciju tek koju stotinu metara natrag preko Dnjepra. Za razliku od toga, izgleda da ukrajinski pokret otpora (sada pod nazivom „Ateš“) dobro radi u pozadini tih ruskih linija, izviđajući rusku vojnu logistiku i povremeno izvodeći napade na manje kontrolne punktove neprijatelja.

Zračno ratovanje

Uz svakodnevna bombardiranja bojišta, nastavila se i aktivna razmjena napada po pozadini – gdje treba posebno istaknuti masovno rusko korištenje kamikaza-dronova Shaheed 136/131. Dapače, gledajući svakodnevne brojeve korištenih bespilotnih letjelica, neki su promatrači zaključili kako je morala proraditi i vlastita ruska proizvodnja ovih sredstava da bi ih se moglo tako učestalo koristiti. Osim gotovo 60 komada u subotu i nedjelju 2. i 3. rujna, bilježilo ih se još 78 od srijede 6. do petka 8. rujna – od toga velik dio usmjeren na jug Ukrajine, posebice prema riječnim lukama na Dunavu koje su smještene neposredno preko puta Rumunjske. Kako smo već spominjali u utorak, Rumunjska je nastojala tiho prijeći preko činjenice da je barem jedna takva letjelica zabunom završila i s njihove strane granice – no tu se priča otela kontroli. Dok se još u utorak čulo da „nije bilo drona ili bilo kojeg drugog dijela bilo koje naprave koji je doletio u Rumunjsku”, već u srijedu 6. rujna tamošnji ministar obrane Angel Tîlvăr morao je potvrditi pronalazak olupine ruskog kamikaza-drona te najaviti jačanje kontrole granice. Za to vrijeme je rumunjski predsjednik najavio „hitnu i profesionalnu istragu“ incidenta, gdje bi rusko podrijetlo letjelice značilo „ozbiljno kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Rumunjske”. Naravno, jučer se o tome oglasio i NATO savez, obećavajući „snažnu solidarnost“ te najavljujući pomno praćenje situacije i intenzivne kontakte s vlastima u Bukureštu. Dok rezultate tih mjera tek treba vidjeti, iz ukrajinskih se izvora čuje kako ruska strana radi i na uspostavi novih lokacija za lansiranje kamikaza-dronova – bliže ciljevima, ne bi li se skratilo i vrijeme leta, pa onda i vrijeme na raspolaganju za njihovo rušenje.

image

Ukrajinski tenk tijekom vježbi u Černigiv

Anatolii Stepanov/AFP

Ovaj upad kamikaza-drona u Rumunjsku nije ni čudo, ako se sjetimo navoda da su te letjelice u svojim napadima na ukrajinske luke na Dunavu u letu pratile tijek rijeke (koja je ujedno i granica). U srijedu 6. rujna rano ujutro tako su bile gađane luke Reni (luka) i Kilija (luka i brodogradilište) u okrugu Izmail, kao dio šireg napada. Ukupno, na Ukrajinu je tada bilo otposlano 7 raketa Kh-101/555 lansiranih iz strateških bombardera Tu-95MS u Saratovskoj oblasti Rusije, te jedna raketa Iskander-M i još 25 kamikaza-dronova tipa Shaheed s Krima – od čega je navodno bilo srušeno svih 7 krstarećih i jedna balistička raketa, te 15 dronova. Zauzvrat, te noći su Rusi srušili jedan ukrajinski dron nad Brijanskom oblasti. U nastavku dana, tijekom popodneva, došlo je do eksplozije u centru Kostjantinivke, na tamošnjoj tržnici. Dok još nije jasno što je točno eksplodiralo, vrlo se brzo ustanovilo stradavanje barem 16 ljudi i preko 30 ranjenih – a s ruske se strane uskoro počelo slušati priče da je zapravo bila riječ o eksploziji ukrajinskog borbenog sredstva, najvjerojatnije proturadarske rakete HARM, baš kako se svojedobno i u Sarajevu za tržnicu Markale zagađivalo javni prostor tvrdnjama da je gađana s prijateljske strane. Jučer je ondje proglašen i dan žalosti, dok su konačne žrtve ustanovljene na 15 mrtvih i 36 ranjenih.

Rano jutro četvrtka 7. rujna bilježilo je dvije bespilotne letjelice u napadu na Rostovsku oblast u Rusiji, i još jednu u Moskovskoj oblasti (Ramenski okrug), a još su tri uništene i iznad ruske regije Brijansk. Zauzvrat je izvršen ruski zračni napad po ukrajinskim oblastima Sumi na sjeveru i Odesa na jugu – ukupno 33 kamikaza-drona Shaheed-136/131 lansirana oko Kurska i s Krima, od kojih je djelovanjem protuzračne obrane navodno srušeno njih 25. U oblasti Odesa na meti su opet bile lučke instalacije okruga Izmail na Dunavu. Danas ujutro je takav niz nastavljen s barem 20 kamikaza-dronova iz Primorsko-Ahtarska i s Krima prema Odesi – od čega ih je navodno 16 bilo srušeno. No istodobno je u ruskom raketiranju stradalo i centar ukrajinskog grada Krivi Rih, gdje je u ruševinama upravnih zgrada i policijske stanice bio barem jedan mrtvi i 25 ranjenih. Nasuprot tome se rano popodne moglo čuti o rušenju jedne bespilotne letjelice iznad Belgorodske oblasti u Rusiji.

image

Volodimir Zelenski

Handout/UKRAINIAN PRESIDENTIAL PRESS SERVICE/AFP

Visoki gosti i vojna pomoć

U srijedu 6. rujna u Ukrajinu je stigao Antony Blinken, ministar vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Ovo je njegov ukupno 6 posjet Ukrajini (od čega četvrti za trajanja rata), tijekom čijih dva dana boravka je posjetio više dijelova države te obećao raznu pomoć i podršku. Konkretno, bilo je govora o novih milijardu USD, od čega oko 665, 5 milijuna za potrebe vojne i civilne sigurnosti. Tog dana navečer u Washingtonu je objavljen novi paket vojne pomoći vrijedan 175 milijuna USD – sačinjen od robe iz zaliha državnih tijela SAD (Presidential Drawdown Authority – PDA). Taj 46. po redu paket sadrži protuzračne sustave, dodatne rakete sustava HIMARS i topničko streljivo (155 mm i 105 mm), minobacačke mine kalibra 81 mm, protuoklopne sustave TOW, Javelin i AT-4, oko 3 milijuna komada pješačkog streljiva, eksploziv, komunikacijsku opremu i razne rezervne dijelove te pomoćnu opremu. Osim toga, tu su sadržane i 2. rujna najavljene granate za tenkove Abrams, čije se pristizanje u Ukrajinu očekuje idućih tjedana – gdje je posebnu buru na ruskoj strani izazvala činjenica da u njima ima osiromašenog urana (baš kao i u sličnom streljivu koje je već ranije u Ukrajinu poslala Velika Britanija za svoje tenkove Challenger 2).

Uz to, Blinken je objavio i doniranje 300 milijuna USD za potrebe ukrajinske policije na oslobođenim područjima, pomoć od 90 milijuna USD za razminiranje, te oko 206 milijuna USD za ratom raseljene osobe unutar Ukrajine. Dok se čuje i o namjeri slanja iduće velike pošiljke kasetnog streljiva u kalibru 155 mm za potrebe ukrajinskog topništva, a američki diplomatski izvori u Ukrajini spominju brzo pristizanje još oko 190 MRAP vozila – jučer, u četvrtak 7. rujna, objavljen je još jedan paket američke vojne pomoći Ukrajini. Za razliku od onog samo dan ranije, tu se radi o otprilike 600 milijuna USD vrijednoj robi čija je proizvodnja tek naručena pri vojnoj industriji SAD za ukrajinske potrebe (prema sustavu "Ukraine Security Assistance Initiative” - USAI). Ovdje su također obuhvaćeni sustavi protuzračne obrane, dodatne rakete za sustav HIMARS, granate kalibra 105 mm, eksplozivi i oprema za razminiranje, uređaji za elektroničko ratovanje te razna druga oprema i usluge obuke.

image

Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken obilazi ukrajinska sela koja demineri razminiravaju

Brendan Smialowski/POOL/AFP

Iako je dolazak visokog gosta iz SAD svima upao u oči, za Ukrajinu nije manje važan bilo ni 6. rujna odrađen posjet Kijevu danske premijerke Mette Frederiksen. Njen treći posjet u ratno doba obilježile su rasprave o obuci ljudstva za borbene avione F-16, kojoj je Danska jedna od država nositeljica (baš kao što je i najavljeni donator samih letjelica), ali i humanitarna pomoć – koja je u idućoj godini planirana u iznosu od 1,5 milijardu danskih kruna (oko 215,2 milijuna USD). Uz to se baš danas čulo i informacije o slanju prvih 10 tenkova Leopard 1A5 iz Danske u Ukrajinu, čije su posade u Njemačkoj pomagali obučavati i danski instruktori.

U očekivanju ovomjesečnog sastanka tzv „Ramstein grupe“, koji je zakazan za desetak dana, spomenimo još i pomoć koju Ukrajina treba dobiti iz Njemačke. Prema svježim najavama, riječ je o streljivu kalibra 35 mm za oklopnjake Gepard – kako oko 10.000 komada iz zaliha, tako i još neobjavljenu količinu novih granata, svježe proizvedenih u Njemačkoj. Riječ je tu o ponovnom pokretanju proizvodnje takvog streljiva u koncernu Rheinmetall, gdje je u veljači potpisan ugovor vrijedan 168 milijuna eura za ukupno 300.000 granata. Uz to, Njemačka je donirala i 8,5 milijuna komada pješačkog streljiva, 27 tisuća granata u kalibru 40 mm, oklopni nosač mostova Biber, 32 dodatna teška tegljača Mercedes-Benz Zetros, 4 transportera tenkova 8*8 HX81, 4 automobila i 20.000 komada vojnih zaštitnih naočala. Na to se iz Francuske nadovezala vijest o slanju 150 komada bespilotnih letjelica poduzeća Delair – koje je Ukrajina odabrala, a Francuska financirala i izradila.

Problematični izbori u Rusiji (i dijelovima Ukrajine)

Dok rat itekako traje, ruska je strana usred pripreme (ali i provedbe) izbora na okupiranim područjima Ukrajine – ti isti izbori u samoj Ruskoj Federaciji održat će se u nedjelju 10. rujna. Iako se vlasti u Ukrajini nikako ne mire s tom ruskom praksom, najavljujući i sankcije za sve ukrajinske državljane koji bi u takvom postupku sudjelovali – ni povremeni napadi preko crte fronte na buduća izborna mjesta i okupljanja organizatora izbora nisu tu bitno promijenila stvari. Budući da ekipe agresora već od početka mjeseca obilaze ljude u njihovim domovima ne bi li ih natjerali da glasaju – ne čude ni ruski navodi da je par dana pred izbore izlaznost u okupiranim dijelovima Donjecke oblasti dosegla 44,42 posto, a u okupiranim dijelovima Luganske oblasti 25,45 posto. O tome bi danas trebalo u New Yorku raspravljati i Vijeće sigurnosti UN, a posebno je zanimljiva navodna praksa da se dijelu muškaraca koje se tako unaprijed natjeralo na glasovanje ujedno po ispunjenju „građanske dužnosti“ odmah uručuju i pozivi za mobilizaciju u redove ruskih ratnih snaga. Za sudionike tog izbornog postupka – a posebno za „strane promatrače“ - čulo se i najave američkih sankcija, dok im Ukrajina prijeti „izvođenjem pred lice pravde“.

image

Izbori u Donjecku

STRINGER/AFP

Uz ovakve reakcije same Ukrajine i SAD, zadnje vrijeme su bitno zahladili i odnosi Latvije s Ruskom Federacijom. Ta se zemlja aktivno sprema pomoći u izvozu ukrajinskog žita, no kako tu ima raznih objektivnih problema - traži pomoć EU ne bi li se zajedničkim sredstvima otklonila prometna uska grla . To je inicijativa koja ne bi loše došla ni hrvatskim nastojanjima na tom polju – budući se zadnjih tjedana učestalo čuju ponude za ukrajinski izvoz preko Hrvatske, a znamo da su za to kapaciteti itekako ograničeni (baš se jučer iz Ukrajine čulo da je takav promet već započeo u praksi). Latvija je pooštrila i kontrolu ulaska ruskih državljana u zemlju, uvela je za njih dodatne kontrole i sigurnosne procjene – dok se u njihovom novom Konceptu nacionalne obrane spominje i mogućnost miniranja u graničnom pojasu prema Ruskoj Federaciji. Nasuprot takvome stavu na sjeveru NATO saveza jasno stoji Turska, čiji se vrh sastaje s Vladimirom Putinom, gdje se izgleda dogovorilo i isporuku milijun tona ruskih žitarica – koje bi u Turskoj trebalo preraditi i dalje izvoziti čim se usuglasi logistika i zemlje odredišta. S takvom raznolikošću stavova država članica, NATO (ali i EU) još i dobro funkcioniraju u ova krizna doba.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 20:17