Rusi hitaju prema olupini vrijednog drona, ljutiti Amerikanci žele ih spriječiti: ‘Potpuni glupani‘

Amerikanci se utrkuju s vremenom dan nakon što je ruski vojni zrakoplov oborio njihovu bespilotnu letjelicu iznad međunarodnih voda. Postoji opasnost da će Rusi prvi doći do ostataka oborenog drona u Crnom moru, što bi im pružilo informacije o tehnologiji letjelice i osjetljivim podacima koje je uspjela prikupiti. Bijela kuća rekla je da poduzima potrebne mjere kako bi spriječila da olupina MQ-9 ne padne u "pogrešne ruke", ali i da postoji mogućnost da nikad neće uspjeti izvaditi dron jer je mjesto gdje se urušio "vrlo, vrlo duboka voda".

Američki CBS objavio je animiranu simulaciju incidenta nad Crnim morem, koja prikazuje kako su dva ruska vojna zrakoplova "maltretirala" američki dron prije nego što su ga srušila.

Američka bespilotna letjelica MQ-9 Reaper poletjela je iz svoje baze u Rumunjskoj u utorak ujutro na rutinsku izviđačku misiju, koja obično traje devet do deset sati. Iako dronovi Reaper mogu nositi projektile Hellfire, oboreni američki dron nije bio naoružan. Letio je na visini od 7620 metara u međunarodnom zračnom prostoru 120 km jugozapadno od Krima s uključenim transponderom kad su ga presrela dva ruska borbena zrakoplova.

Iako se letovi Reapera nisu mogli pratiti na platformama poput Flightradara, pretpostavlja se da su letjeli u istim granicama međunarodnih voda kao i drugi američki dron RQ-4 Global Hawk, koji s Crnog mora može snimiti skoro cijeli Donbas

Ispuštali gorivo

U rasponu od približno 30 minuta, dva ruska mlažnjaka izvela su 19 bliskih prolazaka uz dron i tijekom posljednja tri ili četiri prolaska ispustila su određenu količinu goriva na bespilotnu letjelicu. Do sudara je došlo tijekom posljednjeg prolaska, dok se jedan od dva Su-27 straga približavao bespilotnoj letjelici velikom brzinom. Kad se mlažnjak nalazio ispod drona, lagano se podigao i udario u stražnji propeler MQ-9.

Jedna od lopatica propelera MQ-9 savijena je u sudaru, a daljinski piloti uspjeli su odbaciti dron u Crno more na "popriličnu udaljenost" od mjesta gdje je došlo do sudara, rekao je dužnosnik američkih zračnih snaga za ABC News. Isti dužnosnik opisao je sudar kao rezultat "čiste nesposobnosti" ruskog pilota čije su akcije bile "potpuno glupe".

Ministarstvo obrane SAD-a radi na tome da skine oznaku tajnosti sa snimke presretanja. Ruski mlažnjak koji je oborio američki MQ-9 navodno je poletio s okupiranog Krima, iz zračne baze Belbek.

Informacije o invaziji

SAD redovito obavlja promatračke letove s ljudskom i bespilotnom posadom u međunarodnom zračnom prostoru blizu Ukrajine. Letovi su dio napora američkih obavještajnih službi da dobiju informacije o ruskoj invaziji na Ukrajinu, koja traje već 13 mjeseci. Od 2021. SAD ima stacionarne bespilotne letjelice MQ-9 Reaper u Rumunjskoj, NATO članici koja graniči s Ukrajinom i Crnim morem. Zračni nadzor neba iznad istočnih članica NATO-a postao je prilično prometan otkad je Vladimir Putin izvršio invaziju na Ukrajinu u veljači prošle godine.

Od tad se na tom području mogu zamijetiti transportni zrakoplovi Ratnog zrakoplovstva SAD-a, leteći tankeri, transportni helikopteri i špijunski dronovi. U poljski Rzeszów, primjerice, svakog dana slijeću deseci vojnih transportnih zrakoplova iz SAD-a, Kanade, Velike Britanije i brojnih drugih europskih država, što sugerira da se radi o ruti koju zapadne države preferiraju za slanje zaliha lijekova i oružja u Ukrajinu.

Anatolij Antonov, ruski veleposlanik u SAD-u, došao je u State Department u utorak poslijepodne i sastao se s pomoćnicom državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Karen Donfried kako bi razgovarali o padu bespilotne američke letjelice. Rusko ministarstvo obrane nakon toga je u priopćenju navelo da je američka bespilotna letjelica letjela "u smjeru državne granice Ruske Federacije" te da su borbeni zrakoplovi poslani da je presretnu.

"Kao rezultat oštrog manevriranja, američka bespilotna letjelica prešla je u nekontrolirani let uz gubitak visine i sudarila se s vodenom površinom", navodi se u priopćenju.

Rusi imaju dugu povijest agresivnog ponašanja. Studija američkog think-tanka RAND iz 2021. analizirala je desetke ruskih vojnih akcija koje ne uključuju upotrebu sile, ali imaju za cilj utjecati na ponašanje protivnika. Takve akcije nazvali su "prisilno signaliziranje".

Motiv

Sumnja se da je oboreni američki MQ-9 djelovao u području koje je vojno bilo posebno značajno za Moskvu te da je sudar bio taktički potez koji se može okarakterizirati kao "prisilni signal".

Ako se to pokaže istinitim, značilo bi da su Rusi imali jasan motiv za obaranje drona. Moguće je i da ruski pilot nije htio srušiti letjelicu, nego ju samo poprskati gorivom, ali je prerano počeo dizati nos aviona te je slučajno zakačio propeler.