‘Rusi dronovima rade veliku štetu, ali slijedi im golemi problem. Ne znam kako će se obraniti...‘

- Ovo je kao Prvi svjetski rat, samo s dronovima. Tom se rečenicom više puta opisuje rat u Ukrajini u kojem je korištenje bespilotnih letjelica u borbi doseglo dosad nezapamćene razine. Dronove koriste obje strane, modeli variraju od malih do velikih, namjena od izviđačke do borbene, a tu su i sveprisutni kamikaza-dronovi. Kako se točno koriste bespilotne letjelice u Ukrajini, koji su modeli najprisutniji, koji je njihov učinak i što bismo mogli vidjeti u skoroj budućnosti na bojištu u novoj epizodi podcasta Prva linija objašnjava naš stručni sugovornik Matija Blaće.

Video podcasta pogledajte ispod

- Dronovi nisu novo oružje, poznajemo ih još od Drugog svjetskog rata. No, glavnu ulogu zauzimaju u 2000-tima, prvo od rata u Gruziji, potom Siriji i Libiji, a naročito tijekom rata u Nagorno Karabahu gdje se vidjela njihova razornost. U Ukrajini ih pak vidimo u brojkama koje nikad nismo vidjeli pa ih tako prema procjeni instituta RUSI samo Kijev gubi 10.000 na mjesec, kaže Blaće pa potom objašnjava koje vrste dronova sve imamo.

- Prema NATO klasifikaciji imamo velike dronove (npr. američki MQ-9 Predator ili ruski Orion), koji u principu nose klasično oružje poput raketa. Nakon toga idu srednji dronovi, koji mogu, ali i ne trebaju biti naoružani - dobar primjer je TB2 Bayraktar. Mogu dugo biti u zraku (do 12 sati), imaju jaku optiku, a mogu nositi i mikronaoružanje. Konačno imamo i male dronove, gdje ima baš svega - od vojnih dronova do civilnih koji su prenamijenjeni. Oni se zapravo tretiraju kao potrošna roba, doslovno kao streljivo. Npr. prosječna misija za civilni dron je tri misije, a za namjenski - 10, objašnjava Blaće i dodaje da je prva funkcija malih dronova izviđanje, a druga (češće kod Rusa) - navođenje streljiva.

Lancet i Switchblade

Ti se dronovi mogu koristiti i za napade - prvo tako da dron ispusti bombu ili minu ili da se sam dron iskoristi kao projektil koji izravnim pogotkom onesposobljava metu (kamikaza-dron. op.a.).

- S ruske strane takav dron je recimo Lancet, a s ukrajinske američki Switchblade. I dok za Lancet ima dosta snimaka njegovog djelovanja, za Switchblade nismo vidjeli ni jednu, što je dosta zanimljivo. O njemu ne znamo puno, osim da su ih Amerikanci isporučili preko 800, ali su spustili rampu na objavu snimki.

Bespilotne letjelice uveliko koriste obje strane, a Ukrajina je naročito vješta u korištenju civilnih dronova, kaže Blaće.

- Njihov je problem što su ranjivi na ometanje, ali prednost je - cijena. Granata od 155mm košta 4000 dolara, a dron DJI Mavic - 3000 dolara.

Tu naravno postoje i namjenski izrađeni dronovi koji imaju više rotora i veći kapacitet za granate. Oni jesu skuplji i teži za proizvesti, ali ne toliko. Sve što trebate je, tumači Blaće, nešto metalnih ili plastičnih komponenti, doda se motor, elektronska jedinica i to je to. Zbog toga se i mogu sklapati u Ukrajini.

Što s TB2?

Osvrnuli smo se i na famozne TB2 Bayraktare kojih je Ukrajina na početku rata imala dvadesetak.

- To je srednji dron koji za 5 milijuna dolara nudi sposobnosti koje se za tu cijenu prije nisu mogle dobiti. Optika mu je izvrsna, može djelovati po noći, naoružan je s 4 mikrorakete, ali je problem što je spor i jako vidljiv na radaru. Vidjeli smo dosta snimki na kojima TB2 uništavaju rusku opremu, ali one su navodno prvenstveno nastale prva tri dana rata pa su nakon toga reciklirane iduća dva, tri mjeseca da se prikaže kao da cijelo vrijeme djeluju po ruskim linijama. Nakon trećeg dana rata, kad su Rusi digli protuzračnu obranu, uglavnom su oboreni. Onda su preostali prebačeni u izvidničke uloge dalje od bojišnice. Iznimka je u Crnom moru gdje su i dalje bili učinkoviti protiv malih jurišnih brodova kojima su Rusi htjeli opskrbljivati Zmijski otok. Doduše, nedavno smo vidjeli da opet borbeno djeluju nad bojištem, priča Blaće.

Što se Rusa tiče, njih je rat u Gruziji naučio važnosti dronova, tumači naš sugovornik i dodaje kako se Moskva tada udružila s Izraelcima.

- Oni su im isporučili tehnologiju i komponente za njihov prvi dron Forpost. No, od 2016. Izrael više ne isporučuje komponente i Rusija se pokušava prebaciti na vlastitu proizvodnju, ali to im baš i ne ide previše uspješno. Rusi imaju cjelokupni spektar dronova, od velikih do malih, gdje naročito imaju dosta njih koje proizvode sa stranim komponentama. U zadnjih 6 mjeseci oni su jako povećali korištenje malih dronova, naročito Lanceta koji se pokazao kao vrlo efikasan. Ne bih zanemario ni Orlan koji bi mogao i više utjecati na bojište, kaže Blaće i dodaje da su Rusi itekako znali za prednosti dronova, ali su Ukrajinci 2014., na početku rata, na svojoj koži naučili koliko mogu biti razorni.

- Oni su te lekcije naučili, razvijali tehnologiju i taktike i danas dronove koriste bolje od Rusa, kaže.

Dronovi-kamikaze

Kad su u pitanju iranski kamikaza-dronovi Shahed 131 i Shahed 136, riječ je o dronovima velikog dometa koji su jednostavni i jeftini. Precizan je, koristi civilni GPS u iranskoj verziji, ali ne može se reprogramirati u letu pa se zato koristi za udare u dubini teritorija, a ne nad bojištem.

- Ruska verzija je, čini se, nadograđena. Sad su malo tiši, ali i sporiji, a može se praktički oboriti i ručnim naoružanjem. Ali to nije bitno, jer je jeftin i protuzračnu obranu može nadvladati brojevima, jer napadaju u rojevima. Iako ih Ukrajina obara do 90 posto, jedan ili dva uvijek se probiju i naprave štetu, kaže Blaće.

Protiv takvih taktika vrlo se teško braniti, ali nije nemoguće.

- Sve što ruši zrakoplov, ruši i dron. Ali pitanje je cijene, ne možete si priuštiti Patriotom rušiti Shahede. Najčešće se koriste ručni lanseri raketa, vidimo i povratak topova poput njemačkog Geparda, priča Blaće.

Tu je, naravno, i elektronsko ratovanje kao najkorištenija i najučinkovitija metoda. Čini se da Rusi tu imaju prednost.

- To se radi tako da se blokiraju određene frekvencije, a većina dronova nije autonomna pa ne mogu izvršiti misije nakon prekida veze s operaterom. Osim velikih stanica za elektronsko ratovanje, tu se i takozvane puške i GPS blokeri.

Blaće na kraju objašnjava da ćemo uskoro na bojištu vidjeti i mini dronove, očekuje i razvijanje tehnologije umrežavanja dronova da djeluju kao rojevi, ali i korištenje dostavnih dronova.

- A stavljam i ruku u vatru da Ukrajinci razvijaju neku svoju varijantu Shaheda. Prije ili kasnije neki će njihovi dalekometni dronovi ući u igru i ne znam kako će se Rusija braniti. Za njih bi to mogao biti ogroman problem, zaključuje Blaće.

Prethodne epizode podcasta Prva linija možete pogledati OVDJE.