„Posljednja šansa Rumunjske“ – tako je nazivana četverostranačka koalicija koja je do prije nekoliko tjedana vladala u Bukureštu. Kada je savez formiran u ljeto 2025. godine, postojala je nada da će se dobrim upravljanjem i održivim reformama zaustaviti uspon krajnje desničarskih stranaka, piše Deutsche Welle.
U međuvremenu se čini da je ta nada propala. Podrška rumunjskim desničarskim ekstremistima snažno raste u anketama, dok mainstream stranke sve dublje tonu u politička nadmudrivanja i sukobe. Tri tjedna nakon što je vlada liberalnog premijera Iliea Bolojana srušena izglasavanjem nepovjerenja iz vlastitih redova, stranke demokratskog spektra još se nisu uspjele dogovoriti ni o novoj vladi, ni o kandidatu za premijera – unatoč brojnim pokušajima posredovanja predsjednika države Nicușora Dana.
Ali to nije sve: dok srušeni kabinet Bolojana još samo formalno obavlja dužnost, socijaldemokrati (PSD), najjača parlamentarna stranka u Rumunjskoj i barem nominalno proeuropski orijentirana, u parlamentu sve češće zajednički djeluju s najvećom rumunjskom krajnje desnom strankom, Savezom za ujedinjenje Rumunja (AUR). Politologinja Raluca Alexandrescu zbog toga govori o „normalizaciji desnog ekstremizma“ u zemlji.
Opasnost za Europu
To nije opasnost samo za Rumunjsku, već i za Europu. Rumunjska je šesta najveća zemlja EU-a i najvažnija članica NATO-a na jugoistoku Europe. U toj se zemlji nalaze najveće i najvažnije vojne baze regije. Rumunjska ima najdužu granicu EU-a s Ukrajinom i predstavlja tihog, ali važnog i dosljednog saveznika napadnute susjedne države. Kada bi proruski, izrazito antiukrajinski i antieuropski AUR došao na vlast, makar i kao potpora manjinskoj vladi, taj bi se poredak mogao urušiti.
Važna prekretnica u procesu normalizacije već je bilo glasovanje o nepovjerenju 5. svibnja 2026. godine. Socijaldemokrati, koji su do kraja travnja bili dio četverostranačke koalicije, inicirali su ga skupa s AUR-om i zajednički srušili vladu. Iako je i ranije u rumunjskom parlamentu bilo primjera suradnje stranaka demokratskog spektra s ekstremnom desnicom, nikada nije postojala tako koordinirana akcija rušenja jedne vlade. Time je pao i „zaštitni zid“ protiv ekstremne desnice, kojega su dotad podržavali i rumunjski socijaldemokrati.
Zajednička glasovanja socijaldemokrata i desničara
Iako PSD od tada stalno tvrdi da ne želi savez s AUR-om, u praksi pokazuje suprotno. Sredinom svibnja socijaldemokrati su se u parlamentarnom odboru za ljudska prava skupa sa sve tri krajnje desne stranke izjasnili za zakonski prijedlog kojim bi bila ukinuta zabrana antisemitske, fašističke i rasističke propagande. Tek nakon burne reakcije javnosti, PSD je povukao taj „ispad“, kako ga je nazvao čelnik stranke Sorin Grindeanu.
Prošlog tjedna PSD i AUR ponovno su zajedno glasovali u Senatu, gornjem domu rumunjskog parlamenta – ovoga puta za zakon protiv nevladinih organizacija po uzoru na Putinov i Orbanov model. Prema tom prijedlogu, nevladine organizacije morale bi objavljivati imena donatora koji godišnje doniraju više od 1.000 eura. Pritom nevladine organizacije u Rumunjskoj već podliježu strogim pravilima transparentnosti. Nekoliko stotina njih prosvjedovalo je protiv zakonskog prijedloga – zasad bez uspjeha.
U srijedu (27. svibnja 2026.) socijaldemokrati su skupa s ekstremnom desnicom glasovali i za takozvani zakon „Ne prodajemo našu zemlju“. Naziv podsjeća na zloglasni rumunjski nacionalistički slogan iz devedesetih godina. Tim bi zakonom trebalo spriječiti prvotno planirani izlazak državnih poduzeća na burzu i prodaju manjinskih dioničkih udjela. Vlada Bolojana pokrenula je taj projekt kako bi povećala učinkovitost i transparentnost rada državnih tvrtki osumnjičenih za korupciju, ali i osigurala prihode za proračun s velikim deficitom.
Simbol korupcije
Više je nego simbolično to što je upravo PSD inicirao zakon pod sloganom „Ne prodajemo našu zemlju“ i usvojio ga zajedno s AUR-om i još dvije krajnje desne stranke. Nakon pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceaușescua 1989. godine, upravo su današnji socijaldemokrati, kao postkomunistička nasljednička stranka, vladali najprije pod imenom Front nacionalnog spasa (FSN), a zatim kao Partija socijalne demokracije (PSD). Slogan „Ne prodajemo našu zemlju“ tada je, između ostalog, služio kao parola tijekom nasilnih akcija protiv antikomunističkih demonstranata, aktivista za građanska prava i oporbenih stranaka, čiji je suorganizator bio FSN.
PSD se za to nikada nije ispričao. Nekada okupljalište bivših kadrova Ceaușescuova režima, časnika Securitatea i direktora državnih poduzeća, ta je stranka nakon 1989./90. osigurala prijenos moći stare elite. Ona do danas predstavlja simbol korupcije u Rumunjskoj. Ideološki ima malo veze s klasičnom socijaldemokracijom i više je orijentirana prema desnom nacionalnom populizmu. Još tijekom devedesetih godina vladala je zajedno s ultranacionalističkim i ekstremističkim strankama.
Od vladine prema sustavnoj krizi
Međutim, prethodnih godina i neke druge stranke demokratskog spektra pridonosile su legitimiranju rumunjskih desnih ekstremista. Među njima je bila i današnja zeleno-desno-liberalna stranka Savez za spas Rumunjske (USR) koja je u rujnu 2021. zajedno s AUR-om pokrenula zahtjev za izglasavanje nepovjerenja tadašnjoj vladi – a koji ipak nije došao na glasovanje. To se smatra prvim većim političkim događajem kojim su ekstremni desničari u Rumunjskoj dobili legitimitet.
Trenutačno tri rumunjske krajnje desne stranke – uz AUR, tu su i SOS Rumunjska i Stranka mladih ljudi (POT) – zajedno imaju oko 35 posto zastupničkih mjesta u oba doma rumunjskog parlamenta. Prema aktualnim anketama, samo bi AUR, da se sad održe izbori, osvojio 32 posto glasova i time bio daleko ispred sljedeće stranke: PSD-a s 24 posto.
Zbog toga prijevremeni izbori nisu u interesu stranaka demokratskog spektra. No promatrači u Rumunjskoj strahuju da će sadašnja kriza, a prije svega političko taktiziranje socijaldemokrata, dodatno pomoći krajnjoj desnici i na redovitim parlamentarnim izborima krajem 2028. godine. Tako politolog Cristian Pîrvulescu upozorava: „Suradnja između PSD-a i AUR-a velika je strateška pogreška koja bi vladinu krizu mogla pretvoriti u sustavnu krizu.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....