Rekordne temperature i požari opustošili europske vinograde, uzgajivači očajni: ‘Vino nam ima okus po pepelu‘

U portugalskoj dolini Douro 7. srpnja je buknuo požar u blizini vinograda Quinta da Alegria Oscara Queveda. Do ponoći ga je plamen posve okružio. Izgorjeli su rubovi vinograda ukupne površine oko jednog hektara. U svojih 39 godina, Quevedo nikada nije vidio tako nešto: ‘Nikad nisam vidio tako veliku i brzu vatru u srcu Doura.‘

U cijeloj Europi su temperature u vinskim regijama dosegnule nove vrhunce, a toplinski valovi kreću se prema sjeveru u inače hladne zemlje poput Njemačke. U Velikoj Britaniji prvi su put zabilježene temperature iznad 40°C. Vinari se brinu da će to smanjiti prinose za 25 posto ili čak i više na sljedećoj berbi. Mnoge je već uništio rani mraz i tuča. Sve intenzivniji toplinski valovi signaliziraju da bi vremenski uvjeti mogli postati još ekstremniji i nepredvidljiviji, piše Bloomberg.

Ljubitelji vina sada već znaju da kombinacija visokih temperatura, suše i olujnog vjetra može lako dovesti do požara, kojeg je onda teško ugasiti. Sezona požara u Europi ove je godine počela ranije nego inače. Gorjelo je u Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj, tisuće ljudi su evakuirane, a mnogi su i umrli.

Čak i ako vatra ne spali vinograde, dim požara može uništiti usjeve kilometrima daleko. Kad se gusti dim danima nadvija nad vinovom lozom, može na grožđu uzrokovati mrlje od dima, što vinu daje okus po pepelu. U prošlosti je to utjecalo na vina u Napi i Sonomi u Kaliforniji te u Australiji.

No dok požari zahvaćaju samo neke vinograde, svi trpe zbog velikih vrućina i suše koja ih prati. Visoke temperature koje dugo traju mogu spaliti grožđe koje neće dobro sazrijeti, a tu je i vodeni stres zbog kojeg trsovi nemaju dovoljno vode za cvjetanje. Trsovi reagiraju tako što sporije prikupljaju šećer, što odgađa dozrijevanje i berbu. Grožđe je sitnije, urod pada, a kvaliteta trpi.

A ljeto 2022. još nije gotovo.

Čini se da uzgajivači u mjestima kao što je dolina Loire nisu zabrinuti zbog vatre i dima. No južnije, u Bordeauxu, priča je drugačija. Dva velika požara buknula su oko 12. srpnja, jedan uz obalu u blizini ljetovališta Arcachon, a drugi u borovoj šumi južno od Bordeauxa, u blizini vinograda u regiji Graves. Vatra je došla toliko blizu malenog vinograda Liber Pater da je policija 18. srpnja naredila evakuaciju. Prije odlaska, vlasnik Loic Pasquet napravio je zid za zaštitu od vatre kako bi pokušao spriječiti da sve izgori. Srećom, vjetar se okrenuo i spasio njegove trsove od dima. Prosječna cijena njegovih crnih vina je oko 4000 dolara po boci, a rijetka berba iz 2015. košta 33.000 dolara.

Izgorjelo je nekih 20.900 hektara šume, prema službenim podacima od 22. lipnja. Tisuće ljudi su evakuirane, a 2000 vatrogasaca i osam zrakoplova nastavljaju borbu s plamenom, iako je napredovanje požara usporeno. Ranije ovog tjedna, miris dima mogao se osjetiti u gradu Bordeauxu.

Dobra vijest je da niti jedan vinograd nije u potpunosti izgorio, a i dim se sad polagano razilazi, kaže Cecile Ha iz CIVB-a, udruženja trgovaca vinom. Ipak, meteorolozi idućih dana predviđaju vrlo visoke temperature.

Jedno od rješenja za pretjeranu toplinu može biti agrošumarstvo. Pionir iz Bordeauxa, Château Haut-Bages Liberal u Pauillacu, posadio je drveće u vinogradima kako bi napravio hlad, ohladio zrak i stvorio vlagu, uvjeren da to pomaže njegovoj lozi da se bolje nosi s vrućinom i stresom.

Situacija u Portugalu i Španjolskoj

‘Nažalost, požari su prijetnja svim regijama u Portugalu‘, laže Frederico Falcao, predsjednik ViniPortugal. Službeno nije zabilježen nijedan izgorjeli vinograd, iako je web stranica Uprave za civilnu zaštitu (ANEPC) navela desetke aktivnih požara u posljednjih 10 dana.

U dolini Douro, poznatoj po luci, vrućina je bila brutalna, s temperaturama koje su nedavno dosegle 47C - najviše od 1941. godine. Veći dio zemlje je zahvatila ozbiljna suša.

Rob Symington, čija obitelj ima 27 vinograda i osam vinarija u dolini Douro i u Alenteju, kaže da požar nije bio problem, ali vrućina smanjuje veličinu grozdova. ‘Sljedećih četiri do šest tjedana do berbe, bit će ključni‘, dodaje. ‘Ako se temperature malo snize i padne mala količina kiše, berba bi mogla biti dobra.‘

Trenutačne vremenske karte Španjolske potpuno su crvene, što ukazuje na ekstremne temperature posvuda. Požari su bjesnili u regijama kao što su Castilla y Leon, čije su zvijezde vina Vega Sicilia i Pingus, te Andaluzija, poznata po šeriju.

Iako nema požara u Rias Baixasu, gori drugdje u Galiciji na sjeverozapadu, gdje je vatra poharala dio vinograda u Virgen del Galiru, posjedu koji je sada dio velikog obiteljskog portfelja CVNE. Izvršni direktor Victor Urrutia poslao je e-mailom fotografiju na kojoj se vide crna stabla oko vinove loze, poput stražara koji upozoravaju na klimatske promjene.

Požarišta u Kataloniji, na sjeveroistoku Španjolske, sada su pod kontrolom; vinarija Torres kaže da se vatra nije približila njezinim vinogradima, niti ondje, niti u drugim dijelovima zemlje. Predsjednik Miguel A.Torres kaže: ‘Toplinski valovi se pogoršavaju i traju od sedam do 10 dana umjesto samo dva ili tri. Na nekim se imanjima ključnim pokazalo navodnjavanje kap po kap.‘

Što je s Italijom?

Ranije ovog mjeseca talijanska vlada proglasila je izvanredno stanje zbog teške suše u nekoliko sjevernih regija, uključujući Piemonte, poznat po Barolu, i Friuli, na krajnjem sjeveroistoku. Palo je 50 posto manje kiše nego inače i bilo je tri puta više požara nego u prosječnoj godini, kaže Bill Terlat, izvršni direktor Terlato Wine Group, koja posjeduje vinsko imanje u Colli Orientali Friuli. Osjeća se donekle sigurnim, budući da su požari zasad samo na jugu i zapadu, a njegovi su vinogradi u hladnijim područjima na višim nadmorskim visinama. Takve regije mogu biti najuspješnije ove godine.

Toplina uzima danak u južnoj Italiji, gdje Antonio Capaldo, predsjednik Feudi di San Gregorio u Kampaniji, procjenjuje da će uzrokovati smanjenje prinosa od 25 posto.

No o vrhunskom proseccu ne treba brinuti jer suša pogađa samo najmlađe trsove koji ne ulaze u vrhunska vina, kaže Silvio Franco iz vinograda Nina Franca.

Vrućina nije uvijek katastrofa, kažu uzgajivači iz Ujedinjenog Kraljevstva

Visoke temperature u Londonu dospjele su na naslovnice, ali vinari u Engleskoj nisu zbog toga previše zabrinuti. Brad Greatrix koji proizvodi pjenušava vina Nyetimber i čiji se vinogradi protežu diljem Sussexa, Kenta i Hampshirea, kaže da je vrućina došla u dobrom trenutku u sezoni rasta, kada vinova loza nije toliko osjetljiva. ‘Ako ništa drugo, nalazimo se na ulaznoj točki optimalnog vremena za sazrijevanje pjenušavih vina.‘ Više ga brine nedostatak kiše, što na kraju može utjecati i na količinu i na kvalitetu.

U Chapel Downu u Kentu, na još jednom imanju koje pravi pjenušava vina, grožđe je po zrelosti oko tjedan i pol ispred onoga što bi bilo u prosječnoj sezoni. Glavni vinar Josh Donaghay-Spire predviđa raniju berbu i zreliji stil vina - onakav kakav bi nekoć bilo nemoguće postići u Engleskoj.

Trenutačno nitko ne želi prognozirati kako će ovi vremenski ekstremi utjecati na vina. Vinari su po prirodi optimisti, uvijek se nadaju da će se vrijeme iznenada promijeniti nabolje. Ipak, sve ih više priznaje da svaka godina donosi sve veće izazove. ‘Postoji granica onoga što naše vinove loze mogu podnijeti‘, kaže pionir održivosti, Torres iz Španjolske, pozivajući sve: ‘Molim vas, prebacimo se svi s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i promijenimo način života.‘

Na taj način vino može imati bolju perspektivu u budućnosti.