„Nadam se da potpuno neprihvatljivo veličanje ratnog zločinca koji je imao praktički državni sprovod u Beogradu neće proći kao neki raniji slučajevi kada je Aleksandar Vučić prelazio dvostruke crvene linije i već tada zaslužio da Bruxelles promijeni politiku podilaženja jednom autokratskom režimu koji lomi demokratske standarde u vlastitoj zemlji i izaziva nestabilnost u gotovo svim državama s kojima Srbija graniči. Ostajem skeptik. Prošle godine je Vučić posjetio Putinovu vojnu paradu u Moskvi iako je bio upozoren da bi mogao snositi ozbiljne političke šosljedice ako to napravi. Ništa se nije dogodilo”, kaže u Briefingu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je i stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
Napominje da nitko u Srbiji nije procesuiran zbog upada njezinih paravojnih trupa na sjever Kosova, a nije bilo ni reakcija Europske komisije nakon što je u siječnju Srbija donijela zakone kojim se žele poništiti zadnje ostatke Specijalnog tužiteljstva koje treba progoniti razne oblike organiziranog kriminala i korupcije.
„Je li ovo neka vrsta prekretnice? Nisam siguran jer mi se čini da se još nije stvorila kritična masa u samoj Komisiji kao ni u državama članicama, barem onim najutjecajnijima, da se zaustavi podrška režimu koji samo fingira da se želi približiti Europskoj uniji, a zainteresiran je samo da mu Komisija šalje novac iz različitih fonova što Vučić doživljava kao političku podršku i obračunima unutar Srbije”, ističe Picula. Otkriva da će na iduću sjednicu Europskog parlamenta u srijedu doći Ursula von der Leyen i održati godišnji govor o stanju EU.
„Prošle godine nije jednom riječju spomenula Vučića iako je bilo jasno da on zaslužuje ozbiljan politički komentar. Vidjet ćemo hoće li ove godine ona smoći snage da najavi neke oštrije mjere protiv tog režima. Čini mi se da bi morala prije svega zbog onoga što takva politika radi u svom neposrednom susjedstvu. Hrvatskoj Vučić ne može ništa, mi smo za njega prekrupan zalogaj, ali nisam siguran za druge zemlje, posebno Bosnu i Hercegovinu. Crna Gora ima najveće šanse postati nova EU članica što je Vučiću neprihvatljivo i on tamo ima svoje igrače kao što je četnički vojvoda Andrija Mandić”, objašnjava Picula.
„Vučić dobro zna da on neće tako skoro ući u EU, ako ikada i uđe, ali onda mora mobilizirati one koji će 25. listopada izaći na izbore i glasati za njega. Sada ovisi o Crnogorcima da prihvate činjenicu da je završnica pretpristupnih pregovora njihova najosjetljivija faza. Hrvatska je do sada na tom putu pomagala Crnoj Gori. Zagreb ne treba reagirati prežestoko jer nam je u interesu europska, ne velikosrpska Crna Gora”, ističe Picula.
„Vučić je došao na vlast uz blagonaklonost Angele Merkel i tadašnjih EU lidera koji su mislili da se Srbija može transformirati. To se pokazalo zabludom. Nakon ove sramote u Beogradu, teško da će se u Europi masovno stati na Vučićevu stranu na ovim izborima, ali postoje političari koji se neće libiti dati mu javnu podršku. To je napravio i francuski predsjednik Macron koji ga je nakon Mladićevog pogreba primio u Elizejskoj palači i s njim se slikao. Francuska ima svoje političke i ekonomske interese u Srbiji. Nijemci su oprezniji i ne žele jasno reći kako vide situaciju u Srbiji. Vučićev SNS ima promatrački status u Europskoj pučkoj stranci za koju ne vjerujem da će poduzeti neke ozbiljnije korake protiv SNS zbog njegovog šefa Manfreda Webera koji je od od 2024. pokazao da je izrazito sklon suradnji s krajnjom desnicom u Parlamentu čime osigurava većinu, a Vučić spada u desno krilo europske politike”, zaključuje Picula.
„Nije dovoljno smijeniti vlast nego promijeniti politiku. Pobjeda Studentske liste bi pokazala da su promjene moguće i u teškim okolnostima. Bio sam razočaran kada su studenti donijeli tekst o srpskom Kosovu i Metohiji. Primiti ovakvu Srbiju u EU bi značilo primiti jedan maligni poredak koji bi sprječavao donošenje odluka. Bila bi to i izdaja načela na kojima se EU temelji. Ako bi Ursula von der Leyen otišla u Srbiju u jeku predizborne kampanje, to bi bio njezin izraz političke podrške Vučiću. Mislim da će se izvući iz te nevolje kazavši da je kampanja i da je nije najmudrije posjetiti”, predviđa Picula koji smatra da su ovo najvažniji izbori u Srbiji nakon 2000. godine.
„Sve ankete pokazuju da je AfD prva politička snaga u Njemačkoj. To ne može proći bez posljedica za cijelu EU. U Francuskoj desnica jedva čeka predsjedničke izbore iduće godine i već plaši Francuze povratkom ekstremizma u Njemačkoj. Projekcije govore da u drugi krug ulaze krajnja desnica i krajnja ljevica, Marine Le Pen i Jean-Luc Melenchon. Ako se takav trend nastavi u Njemačkoj, imamo razloga za zabrinutost. Uspjeh AfD je izazvao osmijeh na usnama Vladimira Putina. To je hibridni rat. Nijemci glasaju za obnovu odnosa s Rusijom koja se ne libi organizirati sabotaže na teritoriju Njemačke”, naglašava Picula.
Odgovarajući na pitanje naše čitateljice Nataše Sladeček Picula kaže da bi Hrvatska u svim europskim institucijama trebala davati do znanja što se događa u Srbiji i koristiti svoje pravo da kaže dosta kada netko želi podilaziti srbijanskom režimu.
„Nadam se da će se takva politika stubokom promijeniti”, odgovara na pitanja Jasminka Mandure do kada će EU financirati takve režime.
„Možemo izražavati ljutnju, razočaranje i bijes prema istupima političara, no kada se ratnom zločincu prikloni vođa vjerske zajednice, to je još jasniji indikator koliko je društvo bolesno”, ogovorio je na pitanje čitatelja o patrijarhu Porfiriju.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....