Ključni događaji
- Obuka ukrajinskih vojnika za korištenje tenkova Leopard 2 ‘gotovo je završena
- Ruski brodovi stigli blizu Ujedinjenog Kraljevstva, Britanci ih prate
- U 24 sata 48 napada na civile
- Putinova propagandistica Simonjan: ‘Pobijedit ćemo cijeli zapadni svijet‘
- Međunarodni kazneni sud pokreće dva procesa u vezi ruskih ratnih zločina u Ukrajini
- Reuters: Xi Jinping dolazi u Moksvu idući tjedan
- Švicarci: "Ne koristite naše oružje u ratovima!"
- Veliki proruski prosvjedi u Moldaviji
- Putin u Moskvi primio Kadirova
Washington: Biden i Xi će uskoro razgovarati, ali točan datum još nije određen
Američki predsjednik Joe Biden "razgovarat će" s kineskim čelnikom Xi Jinpingom u narednom razdoblju, izjavio je u ponedjeljak američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
"Ne mogu vam dati datum. Jer datum nije određen, ali je predsjednik Biden iskazao spremnost za telefonski razgovor s predsjednikom Xijem", izjavio je Sullivan nakon završetka godišnjeg zasjedanja parlamenta u Kini.
Više pročitajte OVDJE.
Kijev kritizira prijedlog iz Moskve o produljenju sporazuma o izvozu žitarica
Rusija je u ponedjeljak predložila produljenje sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, koji ističe 18. ožujka, na dodatnih 60 dana, što je ponuda koju je kritizirao Kijev koji u tome vidi stavljanje pod znak pitanja inicijalnog dogovora.
Moskva se ne protivi obnavljanju sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na razdoblje od 60 dana, što je dvostruko kraće razdoblje od onog predviđenog prošlim sporazumom, rekao je u ponedjeljak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin.
Sporazum o izvozu žita između Rusije i Ukrajine, sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske prošlog srpnja, imao je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštanjem sigurnog izvoza žita iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su blokirale ruske snage.
Ukrajinski ministar za infrastrukturu rekao je da ruski prijedlog o produljenju od 60 dana "proturječi dokumentu koji su potpisali Turska i UN", sporazumu koji uključuje najmanje 120 dana produljenja.
UN je u priopćenju iz Ženeve objavio da je "primio na znanje" ruski prijedlog i naglasio da je čelnik UN-a "potvrdio da će UN učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi očuvao integritet ‘Crnomorske inicijative‘ i osigurao njezin kontinuitet".
Nakon razgovora s trgovinskom dužnosnicom Ujedinjenih naroda Rebecom Grynspan i najvišim dužnosnikom UN-a za humanitarna pitanja Martinom Griffithsom, Sergej Veršinin je rekao da se Moskva ne protivi novom produljenju", nakon što staro istekne, ali samo na 60 dana.
Veršinin je rekao i da je unatoč "sveobuhvatnom i iskrenom razgovoru" Rusija primijetila da ograničenja za njezine izvoznike poljoprivrednih proizvoda ostaju na snazi.
"Naša buduća pozicija bit će određena opipljivim napretkom u normalizaciji našeg izvoza poljoprivrednih proizvoda, ne na riječima, već na djelima", rekao je Veršinin, dodajući da to među ostalim uključuje bankovna plaćanja, transportnu logistiku, osiguranja i odmrzavanje financijskih aktivnosti.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao je da je ovo "ključni trenutak" u pregovorima o Crnomorskoj inicijativi.
Price kaže da svijet treba inicijativu, za koju tvrdi da omogućuje izvoz žitarica zemljama u razvoju, kao i pomaže sniziti cijene hrane.
"Ovo je ključno sredstvo u ključnom trenutku", rekao je Price.
Sunak: ‘Ruski rat u Ukrajini i agresija Kine na Tajvan stvorit će svijet definiran opasnošću‘
Rat koji Rusija vodi u Ukrajini i agresija Kine na Tajvan prijete stvaranjem svijeta "definiranog opasnošću, neredom i podjelama", upozorio je britanski premijer Rishi Sunak i dodao da predviđa "teško i opasno desetljeće". Njegova vlada je u ponedjeljak objavila dugoočekivani, ažurirani pregled obrane, sigurnosti i vanjske politike, piše Sky News.
Dokument na 63 stranice signalizira da je svijet suočen s najvećim rizikom u desetljećima eskalacije sigurnosnih prijetnji, uključujući i "nekontrolirani sukob" nuklearnim oružjem.
Najizravniji sigurnosni prioritet bio je uhvatiti se u koštac s prijetnjom koju predstavlja ruski rat u Europi, navodi se u Integrated Review Refresh.
No upozorava se da bi svaki budući rat u Indo-Pacifiku, gdje su porasle napetosti s Kinom oko Tajvana, mogao imati "globalne posljedice veće od sukoba u Ukrajini".
Britanska vlada je u ponedjeljak najavila povećana izdvajanja za obranu, predstavljajući novosti u svojim obrambenim, sigurnosnim i vanjskopolitičkim prioritetima. London je istaknuo da se planira "uhvatiti u koštac s novim prijetnjama" koje stižu iz Kine i iz Rusije.
Predstavljajući politički dokument, britanski premijer Rishi Sunak je rekao da je agresivniji stav Kine u Južnome kineskom moru i u Tajvanskom tjesnacu među pitanjima “koja prijete svijetu, a definiraju ih opasnosti, neredi i podjele, kao i međunarodni poredak koji bi mogao pogodovati autoritarizmu".
U novom dokumentu nisu promijenjene temeljne ocjene iz izvornog izvješća, objavljenog 2021., no jezik je značajno oštriji.
Sunak je Komunističku partiju Kine nazvao "izazovom koji definira epohu", dok je prije bila opisana samo kao "sistemski izazov".
Također je kazao kako je rat kojeg je započeo Putin, napad na Ujedinjeno Kraljevstvo i širu europsku sigurnost.
Premijer je pojasnio kako se sigurnosno okruženje promijenilo u posljednje dvije godine, a prijetnje i izazovi su postali intenzivniji.
"Ruska ilegalna invazija na Ukrajinu, korištenje energije i hrane kao oružje te neodgovorna nuklearna retorika, u kombinaciji s agresivnijim stavom Kine u Južnom kineskom moru i Tajvanskom tjesnacu, prijete stvaranjem svijeta definiranog opasnošću, neredom i podjelama - i međunarodnog poretka povoljnijeg za autoritarnost", stoji u predgovoru.
Inače, britanski premijer je trenutno u San Diegu u SAD-u kako bi se sastao s predsjednikom Joeom Bidenom i australskim premijerom Anthonyjem Albaneseom u sklopu projekta AUKUS za razvoj podmornica na nuklearni pogon za australsku mornaricu.
Sunak je rekao da taj program nije bio samo reakcija na sve veći "sistemski izazov" iz Kine.
“Ovo partnerstvo predstavlja nešto puno veće. Gradimo sljedeću generaciju podmornica opremljenih svjetskom tehnologijom koju ćemo moći dijeliti jedni s drugima. Ne samo u Pacifiku, već i u Atlantiku i diljem svijeta, što će poboljšati sigurnost diljem svijeta i osigurati nova radna mjesta", dodao je.
Zbog rastućih prijetnji, Sunak je najavio dodatne tri milijarde funti u sljedeće dvije godine za nuklearno oružje i podmorničku flotu Ujedinjenog Kraljevstva, kao i dodatnih 1,9 milijardi funti za zalihe streljiva.
Dokument je objavljen uoči vladinog proračuna u srijedu. U njemu je izložen plan za povećanje potrošnje za obranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5 posto BDP-a, ali za to nije postavljen vremenski okvir.
Upozoravajući na buduće prijetnje, u dokumentu se kaže: "Postoje sve veći izgledi da će se međunarodno sigurnosno okruženje dodatno pogoršati u nadolazećim godinama, s povećanjem i diverzifikacijom državnih prijetnji u Europi i šire.
"Rizik od eskalacije veći je nego u bilo kojem trenutku zadnjih desetljeća, a sve je veći broj naprednih sustava oružja razvijen je i testiran ili već usvojen."
To je izazvalo zabrinutost zbog slabljenja niza sporazuma o kontroli naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije.
Obuka ukrajinskih vojnika za korištenje tenkova Leopard 2 ‘gotovo je završena‘, kaže Njemačka
Njemački veleposlanik u Velikoj Britaniji kaže da je obuka ukrajinskih vojnika za korištenje tenkova Leopard 2 skoro završena.
U siječnju je Njemačka najavila da će poslati neke od tenkova u Ukrajinu, odgovarajući time na opetovane pozive saveznika da to učini.
Dopisnica Skya iz Berlina, Siobhan Robbins, rekla da je odugovlačenje s odlukom njemačkog kancelara bilo potaknuto strahom da bi to moglo eskalirati rat ili Njemačku učiniti metom.
Rusija bi mogla pristati na obnovu sporazuma o izvozu žita na kraći rok
Moskva se ne protivi obnavljanju sporazuma koji omogućuje siguran izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, ali samo na razdoblje od 60 dana, što je dvostruko kraće razdoblje od predviđenog prošlim sporazumom, rekao je u ponedjeljak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova.
Sergej Veršinin je to najavio nakon razgovora s dužnosnicima UN-a u Ženevi.
Sporazum o izvozu žita između Rusije i Ukrajine, sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske prošlog srpnja, imao je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštanjem sigurnog izvoza žita iz tri ukrajinske crnomorske luke koje su blokirale ruske snage.
Ugovor, koji je u studenom produljen na 120 dana, istječe 18. ožujka.
Nakon razgovora s trgovinskom dužnosnicom Ujedinjenih naroda Rebecom Grynspan i najvišim dužnosnikom UN-a za humanitarna pitanja Martinom Griffithsom, Veršinin je rekao da je unatoč "sveobuhvatnom i iskrenom razgovoru" Rusija primijetila da ograničenja za njezine izvoznike poljoprivrednih proizvoda ostaju na snazi.
Rusija tvrdi da, iako njen poljoprivredni sektor nije izravno pod sankcijama zapada, sankcije financijskom sustavu, logistici i osiguranju stvaraju barijeru izvozu žita i gnojiva.
Rusija se "ne protivi još jednom produženju ‘Crnomorske inicijative‘ nakon isteka drugog mandata 18. ožujka, ali samo za 60 dana", rekao je Veršinin.
"Naše daljnje stajalište odredit ćemo nakon opipljivog napretka u normalizaciji izvoza naših poljoprivrednih proizvoda, ne na riječima, već na djelima", dodao je.
Visoki dužnosnik ukrajinske vlade koji je bio uključen u pregovore o osiguranju dogovora prošlog srpnja odbio je komentirati pitanje produženja sporazuma.
Moskva je prethodno signalizirala da će pristati na produljenje samo ako se ukinu ograničenja koja utječu na njezin izvoz, ali mnogi diplomati i visoki dužnosnici, uključujući turskog ministra obrane Hulusija Akara, rekli su uoči razgovora da su optimistični.
Britanska mornarica prati rusku fregatu i tanker u vodama blizu Ujedinjenog Kraljevstva
Britanska Kraljevska mornarica kaže da prati rusku fregatu i tanker u vodama blizu Ujedinjenog Kraljevstva, objavio je Sky News.
Brod ‘HMS Portland‘ je poslan iz Plymoutha da prati rusku fregatu s vođenim projektilima klase Gorškov ‘Admiral Kasatonov‘ i tanker za podršku ‘Akademik Pašin‘.
Britanska fregata ‘Type 23‘ je pratila Ruse kroz La Manche u nedjelju ujutro dok su išli prema Sjevernom moru, nakon što su plovili prema sjeveru kroz Biskajski zaljev.
Zapovjednik broda Ed Moss-Ward rekao je: "Kraljevska mornarica rutinski reagira i prati ratne brodove u našim teritorijalnim vodama i susjednim morskim područjima kako bi osigurala poštivanje pomorskog prava i odvratila zlonamjerne aktivnosti."
"Praćenje ruskih brodova, zajedno sa saveznicima, pokazuje predanost Kraljevske mornarice i NATO saveza održavanju pomorske sigurnosti koja je ključna za naše nacionalne interese."
‘Admiral Kasatonov‘ djeluje u istočnom Mediteranu od početka 2022., dok je ‘Akademik Pašin‘ bio u regiji krajem prošle godine.
Rusi su prošle srijede prošli kroz Gibraltarski prolaz, a ratni brodovi NATO-a pratili su ih tijekom cijelog putovanja.
Putinova propagandistica Simonjan: ‘Pobijedit ćemo cijeli zapadni svijet‘
Kremlj je u ratu s NATO-om, a Ukrajinu je porazio u "prva dva ili tri dana" rata, tvrdi ruska novinarka Margarita Simonjan.
U snimci koju je podijelio ukrajinski dužnosnik Anton Geraščenko, Simonjan gostima emisije na ruskoj državnoj televiziji kaže da će Kremlj poraziti Zapad.
Simonjan, inače glavna urednica medijske kuće pod kontrolom Rusije, Russia Today, kaže da neki ljudi trenutnu krizu u Ukrajini nazivaju "vojnom operacijom", a drugi "ratom", ali ona "ne vidi veliku razliku" između ta dva izraza.
Ona tvrdi da je Ukrajina "poražena u prva dva-tri dana" rata i da se Rusija sada bori protiv zemalja NATO-a i zemalja koje nisu članice NATO-a.
"Dakle, sada se vodi rat s NATO-om na teritoriju Ukrajine", kaže Simonjan.
"Samo razmislite, što će biti kada dobijemo ovaj rat? Namjerno ne kažem ‘ako pobijedimo‘, nego ‘kada pobijedimo‘ jer ne želim ni razmišljati o ‘ako‘, ako Bog da. Razmislite samo o tome, porazit ćemo cijeli zapadni svijet koji sada šalje svu svoje oružje."
Šojgu: ‘Odnosi između Rusije i Kine su glavni čimbenik globalne stabilnosti‘
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u ponedjeljak da su odnosi između Rusije i Kine glavni čimbenik globalne stabilnosti u današnjem svijetu, javlja Reuters pozivajući se na rusku državnu novinsku agenciju Tass.
"Bilateralni odnosi između naših zemalja dosegnuli su novu razinu bez presedana i postali su glavni čimbenik koji podupire globalnu stabilnost u svjetlu rastućih geopolitičkih napetosti u svijetu", rekao je Šojgu u poruci Zhang Youxiji, potpredsjedniku kineskog središnjeg vojnog povjerenstva i bliskom savezniku kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Rusi granatirali školu u Avdiivki, poginuo jedan čovjek
Ruske snage ispalile su dvije rakete na školu u Avdiivki, rekao je voditelj ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak.
U objavi na Twitteru, Jermak je rekao da je jedan stanovnik ubijen u napadu.
Jučer je ukrajinska nacionalna policija izvijestila da je Rusija pokrenula 48 napada na civile u Donjeckoj oblasti tijekom jučerašnjeg dana. Policija je rekla da je 15 gradova i mjesta napadnuto, uključujući Bahmut, Kostjantnivku i Avdiivku.
Međunarodni kazneni sud pokreće dva procesa u vezi ruskih ratnih zločina u Ukrajini
Međunarodni kazneni sud planira pokrenuti dva procesa u vezi ratnih zločina povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu i tražit će naloge za uhićenje nekoliko osoba, izvijestio je New York Times pozivajući se na izvore koji su željeli ostati anonimni.
Ovi slučajevi su prve međunarodne optužbe koje su podignute od početka sukoba, izvještava list. U optužbama se navodi da je Rusija namjerno gađala civilnu infrastrukturu i otimala ukrajinsku djecu i tinejdžere te ih slala u ruske kampove za preodgoj.
Očekuje se da će Međunarodni kazneni sud (ICC) izdati svoje prve naloge za uhićenje protiv ruskih pojedinaca u vezi sa sukobom u Ukrajini "u kratkom roku", rekao je Reutersu izvor upućen u stvar.
Putin u Moskvi primio Kadirova
Ruski čelnik Vladimir Putin primio je u Kremlju svog saveznika. čečenskog vođu Ramzana Kadirova.
Tijekom sastanka Kadirov je Putinu rekao da ‘čečenski borci uspješno sudjeluju u zoni specijalne vojne operacije i ispunjavaju sve zapovijedi do pobjede‘.
Putin je zamolio Kadirova da zahvali čečenskim borcima koji se bore u Ukrajini.
BBC-jev dopisnik Francis Scarr objavio je videosnimku susreta na Twitteru. Nakon rukovanja i dobrodošlice, dvojica čelnika sjela su za stol, a Kadirov je izvadio papire i čitao iz bilješki.
- U našoj republici je sve odlično. To je zahvaljujući tebi, don, poručio je Putinu Kadirov.
Kako komentira dopisnik BBC-a, Kadirov je tijekom obraćanja Putinu često koristio titulu ‘don‘. Dok je čitao pripremljene bilješke, mogu se uočiti poteškoće s izgovorom ruskog jezika, navodi Scarr.
Ovo je prvi posjet čečenskog vođe Moskvi od početka ruske invazije u Ukrajini.
Ukrajina: ‘Partizani su raznijeli važnu prugu u Hersonu‘
Ukrajinska državna televizija Suspilne javlja da su ukrajinski partizani raznijeli dio važne pruge koju su ruske okupacijske snage koristile u Hersonu.
- Na lijevoj obali Hersona naši partizani raznijeli su prugu koju su koristile ruske snage. Vojska Ruske Federacije sada razumije da nisu više sigurni ni na Krimu. Njihove logističke rute držimo pod kontrolom, uz potporu našeg pobunjeničkog pokreta, tvrdi Suspilne.
Ove informacije nije bilo moguće neovisno potvrditi.
Podsjetimo, dio oblasti Hersona na istočnoj (i južnoj) obali rijeke Dnjepar i dalje je pod ruskom okupacijom, dok su zapadni dio oblasti i sam grad Herson ukrajinske snage oslobodile prošle jeseni.
Xi planira posjetiti Rusiju već sljedeći tjedan?
Kineski predsjednik Xi Jinping planira otputovati u Rusiju i sastati se sa svojim kolegom Vladimirom Putinom sljedeći tjedan, rekle su osobe upoznate s tim pitanjem, a to će biti prije nego što se očekivalo, javlja Reuters u ponedjeljak.
Planovi za posjet dolaze u trenutku kad Kina nudi mirovno posredovanje u Ukrajini, prijedlog koji su zapadne zemlje dočekale sa skepticizmom s obzirom na kinesku diplomatsku potporu Rusiji.
Ruska novinska agencija Tass objavila je 30. siječnja da je Putin pozvao Xija u posjet na proljeće.
The Wall Street Journal objavio je prošli mjesec da bi posjet Moskvi mogao biti u travnju ili početkom svibnja.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom o mogućnosti da Xi posjeti Moskvu, a Kremlj je odbio komentirati.
Prošlog mjeseca ruski predsjednik Vladimir Putin ugostio je šefa kineske diplomacije Wang Yija u Moskvi i nagovijestio je da će Xi posjetiti Rusiju.
Izvori koji su o posjetu izvijestili odbili su biti imenovani s obzirom na osjetljivost pitanja.
Kina i Rusija sklopile su partnerstvo "bez ograničenja" u veljači 2022., nekoliko tjedana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, a dvije strane nastavljaju potvrđivati snagu svojih veza.
Moskva: SAD i Britanija obmanjuju u vezi Sjevernog toka
Jedan od najbližih suradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je u ponedjeljak da Sjedinjene Države i Velika Britanija šire obmanjujuće informacije da je proukrajinska skupina raznijela plinovod Sjeverni tok prošle godine.
The New York Times objavio je prošli tjedan da obavještajni podaci koje su proučili američki dužnosnici sugeriraju da je proukrajinska skupina, koju su vjerojatno činili Ukrajinci ili Rusi, izvršila sabotažu na plinovodu 26. rujna prošle godine.
Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev postavio je pitanje može li jedna takva skupina izvesti takvu smjelu sabotažu na najvažnijem ruskom energetskom koridoru prema Europi.
"U pokušaju prikrivanja pravih počinitelja tog kaznenog djela, provladini anglosaksonski mediji, po nalogu odozgo, imenovali su krivca - skupinu ukrajinskih terorista", rekao je Patrušev za list Argumenti i Fakti.
Rusija, rekao je, još sa sigurnošću ne zna tko stoji iza tog napada jer nije bila uključena u istragu.
"Ako novine revno tvrde da je sabotažu počinila skupina ukrajinskih terorista, tada se mora postaviti pitanje postoji li uopće takva skupina i je li sposobna to izvesti", rekao je.
Sjedinjene Države i Velika Britanija sposobni su raznijeti takav plinovod, rekao je.
Obje zemlje odlučno niječu da su to učinile.
Švedski i danski istražitelji još nisu utvrdili tko je odgovoran na napad na Sjeverni tok.
ISW: Wagnerovce se kod Bahmuta šalje u smrt
Institut za proučavanje rata (ISW) piše kako je sukob između Ministarstva obrane Ruske Federacije i šefa Wagnera Jevgenija Prigožina vjerojatno dosegnuo vrhunac.
Naime, ISW u svojoj analizi navodi kako je Ministarstvo kao svoj prioritet postavilo taktiku u kojoj se wagnerovce šalje da poginu na bojištu u Bahmutu.
ISW također navodi kako Prigožin providi "neumornu difamacijsku kampanju" protiv najviših figura u Oružanim snagama Ruske Federacije, što uključuje i ministra obrane Sergeja Šojgua i šefa Glavnog stožera Valerija Gerasimova, koji je ujedno postavljen i kao zapovjednik ruskih snaga u Ukrajini.
Kako je napredak na bojištima usporio, vjeruje se kako je Ministarstvo obrane Ruske Federacije "zgrabilo priliku kako bi namjerno "potrošili" snage Wagnera (elitne trupe i one unovačene u zatvorima) i tako oslabili Prigožina i osujetili njegove namjere da stekne veći utjecaj u Kremlju.
ISW smatra kako je i sam Putin u listopadu prošle godine "upalio alarm" zbog sve većih političko-vojnih ambicija šefa Wagnera. Iako je Putin spriječio svoj vojni vrh da direktno napada Prigožina i Wagner, dao im je otvorene ruke da stvore uvjere u kojima će oni regularne ruske snage i ruski vojni vrh preuzeti vodeću ulogu.
Ukrajina: Stanje oko Bahmuta teško, ali svi ruski napadi odbijeni
Situacija oko Bahmuta i dalje je teška, ali ukrajinske snage odbijaju sve ruske pokušaje zauzimanja grada, rekao je zapovjednik kopnenih snaga general pukovnik Oleksandr Sirskij u ponedjeljak.
"Sve neprijateljske pokušaje zauzimanja grada odbili smo topništvom, tenkovima i drugim vatrenim oružjem", rekao je.
Sirskij je rekao da ruska plaćenička skupina Wagner "napada iz nekoliko smjerova pokušavajući proboj naših obrambenih linija i napredovati prema središnjem dijelu grada".
Reuters nije mogao neovisno provjeriti to izvješće.
Neki vojni stručnjaci doveli su u pitanje smisao nastavka obrane grada, ali je Sirskij rekao da to pomaže da se dobije vrijeme u pripremama za protuofenzivu.
"Pravi heroji sada su branitelji koji drže istočnu bojišnicu na svojim plećima i nanose najveće moguće gubitke, ne štedeći ni sebe ni neprijatelja", rekao je Sirskij u subotnjem priopćenju.
"Potrebno je kupiti vrijeme za stvaranje zaliha i pokretanje protuofenzive koja nije daleko."
U videu objavljenom u subotu Jevgenij Prigožin, šef ruske plaćeničke skupine Wagner, rekao je da su njegove snage blizu administrativnog središta grada.
Stojeći na krovu visoke zgrade u, kako se tvrdi, Bahmutu Prigožin je pokazivao prema zgradi u daljini. “To je zgrada gradske uprave, ovo je centar grada”, rekao je u punoj ratnoj opremi. "Udaljena je kilometar i dvjesto metara".
Govoreći dok je topništvo tutnjalo u pozadini Prigožin je rekao da je sada najvažnije dobiti više streljiva od vojske i "krenuti naprijed".
Wagner je predvodio ofenzive na gradove u istočnoj Ukrajini, uključujući Bahmut. Obje strane pretrpjele su velike gubitke.
Ukrajinsko ministarstvo obrane u subotu je izvijestilo da su njegove snage odbile "više od 100 neprijateljskih napada" tijekom prošlog dana duž istočne bojišnice.
U intervjuu za francuski list Journal du Dimanche zamjenica ukrajinskog premijera Olga Stefanišina naglasila je ljudsku cijenu ruskog napada na Bahmut.
"Tisuće ruskih vojnika poginulo je velikom brzinom u toj bitki", rekla je.
"Ljudska masa njezina pješaštva zastrašujuće je oružje, čini se neiscrpnim u količini i vremenu."
Ali čak i da zauzme "mali grad", dodala je, "to neće utjecati na strateške koridore koje još uvijek kontroliramo u regiji".
Britanska vojna obavještajna služba rekla je da rijeka Bahmuta u središtu grada sada označava liniju bojišnice.
"Ukrajinske snage drže zapadni dio grada i srušile su ključne mostove preko rijeke, koja ide u smjeru sjever-jug kroz otvoreni prostor širine 200 do 800 metara", priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
"To je područje postalo zona ubijanja, što ga vjerojatno čini velikim izazovom za Wagnerove snage koje pokušavaju nastaviti svoj frontalni napad prema zapadu."
Moskva kaže da bi zauzimanje Bahmuta napravilo rupu u ukrajinskoj obrani i predstavljalo bi korak prema zauzimanju cijele industrijske regije Donbas, glavne ruske mete.
Kijev: ‘U 24 sata 48 napada na civile‘
Nacionalna policija Ukrajine priopćila je da je Rusija u posljednja 24 sata pokrenula 48 napada na civile u Donjeckoj oblasti.
Policija je rekla da je napadnuto 15 gradova i mjesta, uključujući Bahmut, Konstantinovka i Avdivka, izvijestio je Kyiv Independent .
Rusija je napala regiju raketama S-300, zrakoplovima, višecijevnim bacačima raketa Grad i Uragan, topništvom, minobacačima i tenkovima, navodi se u izvješću.
Guverner oblasti Donjeck Pavlo Kirilenko rekao je u svom dnevnom brifingu da su dva civila ubijena, a četiri ranjena tijekom prošlog dana.
Najžešće borbe u ratu nastavljaju bjesnjeti u blizini zahvaćenog grada Bahmuta. Dok Rusija polako napreduje u zauzimanju uništenog grada, bilježi se više napada u susjednim naseljima, kao što su Konstantinovka i Časiv Jar.
Švicarci: "Naše se oružje ne smije koristiti u ratovima!"
Švicarski predsjednik Alain Berset branio je kontroverznu zabranu prijenosa oružja proizvedenog u Švicarskoj u Ukrajinu , rekavši: "Švicarsko oružje ne smije se koristiti u ratovima!"
Švicarska, koja nije članica EU-a, slijedila je primjer europskog bloka u sankcijama protiv Moskve, ali je dosad nije pokazala nikakvu fleksibilnost u pogledu svoje vojne neutralnosti.
Berset je izjavio da se švicarska politika temelji na "predanosti miru, humanitarnom pravu te posredovanju gdje je to moguće". Uloga Švicarske kao sjedišta Međunarodnog odbora Crvenog križa i Ženevskih konvencija, kao i europskog sjedišta Ujedinjenih naroda “odražena je u našim zakonima, uključujući one koji se odnose na izvoz oružja”.
Tisuće prosvjednika na ulicama Kišinjeva
Tisuće ljudi okupilo se u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu na prosvjedu koji je organizirala proruska stranka. Prosvjednici su kritizirali proeuropsku vladu zbog naglog rasta troškova života.
Budući da je Rusija smanjila isporuke plina Moldaviji tijekom prošle godine, računi su porasli do šest puta u zemlji od 2,6 milijuna stanovnika. Energetska kriza i rat u susjednoj Ukrajini također su pridonijeli rastu inflacije od 30%.
Uz ekonomsku pomoć Zapada, vlada je subvencionirala račune za energiju, ali mnogi se još uvijek bore.
“Od čega mi ovdje možemo živjeti?” rekla je 70-godišnja Tamara koja je sudjelovala u prosvjedu.
Ivan Vasile (85) rekao je da je njegova mirovina jednaka iznosu od 120 eura mjesečno. “Mogu li si priuštiti da si kupim sir? Ne mogu - rekao je. “Jedem malo više od kruha. Prije su struja i plin bili jeftiniji. Demokracija je za bogate.”