REPORT GOJKA DRLJAČE

Radikalan potez Amerikanaca kakav nije viđen 28 godina: ‘Postoji rizik od sloma ekonomije‘

ESB paničari oko cijene zaduživanja Italije, Grčke, Španjolske… te najavljuju poticaje umjesto zaoštravanja monetarne politike

Američke Federalne rezerve, ilustracija

 Timothy A. Clary/AFP

Američke Federalne rezerve jučer su podigle kamatnu stopu za 0,75 postotnih poena, što je najveće dizanje kamata od 1994. godine. Ove godine američka centralna banka već je dva puta dizala kamatu kako bi zaustavila inflaciju, koja je prema zadnjim podacima dosegla 8,6 posto. Taj zadnji podatak o inflaciji bio je šok za stručnu javnost koja je očekivala usporavanje stope rasta cijena, te sada dominira stav kako će inflacijska spirala biti puno žilaviji protivnik. Stoga povećanje kamate od 0,75 posto nije bilo iznenađenje, nego je samo potvrdilo očekivanja poslovne zajednice. No, snažno zaoštravanje monetarne politike isto tako navodi sve veći broj eksperata na zaključak kako se mora očekivati recesija. S prvim najavama recesije u drugoj polovini 2022. izašli su lideri Goldman Sachsa, JPMorgana, Tesle…, a od jučer najava recesije postala je dominantni javni narativ. Razlikuju se samo procjene početka i dubine krize.

Tako, primjerice, Wells Fargo & Co. prognozira 'srednju recesiju' sredinom 2023. i to zbog toga što je se "inflacija ušančila u ekonomiji te izjeda kupovnu moć potrošača". Naravno, recesiju izaziva i zaoštravanje monetarne politike jer vodi u rast cijene zaduživanja. "Federalne rezerve sada će povećavati kamate sve dok ne slome inflaciju, ali je rizik da će slomiti i ekonomiju… Rast se usporava te se pogoršavaju uvjeti na financijskim tržištima", poručuje analitičar Moody's-a Scott Minerd zadužen za monetarna istraživanja.

U mainstream medijima može se pronaći cijeli niz sličnih izjava koje redom nalikuju teoretskim frazama koje je primjereno izreći nakon dizanja kamate za 0,75 postotnih poena. Opasnost inflacije, nužnost dizanja kamata i izvjesnu recesiju sada prepoznaju i oni koji su do prije nekoliko mjeseci poručivali da se ništa dramatično neće dogoditi. Populacija ekonomista i donosioca odluka koji su govorili kako će se inflacija ispuhati sama od sebe bila je donedavno, naime, puno brojnija u odnosu na onu koji su prepoznali stvaranje inflacijskog vrtloga još u 2021. godini.

U srijedu su Federalne rezerve iz Atlante izašle s procjenom rasta u SAD-u od 0 posto, dok je glavni direktor za investicije Guggenheima, Sott Minerd, poručio kako se temeljem podataka o potrošnji može zaključiti da Sjedinjene države već jesu u recesiji. Sjedinjene države tek su izašle iz najdublje recesije od 2. svjetskog rata, one izazvane pandemijom odnosnom strogim epidemiološkim politikama koje su blokirale značajni dio gospodarskih aktivnosti te brze najave novog gospodarskog usporavanja imaju ogromnu težinu – dolaze kroz kombinaciju faktora koji još nisu zabilježeni u suvremenoj ekonomskoj povijesti.

Dužnosnici američke centralne banke u takvoj situaciji neusporedivo su odlučniji od Europske središnje banke u obračunu s inflacijom. U izjavi nakon odluke o dizanju kamate za 0,75 postotnih poena naglasili su postojanje dodatnih inflatornih pritisaka zbog sukoba u Ukrajini te lockdowna u Kini, koji su uzrokovali dodatne pritiske na globalne lance opskrbe.

Projekcije kamatne politike američkog Feda ukazuju da bi do kraja 2022. godine njihove kamate mogle doseći 3,4 posto, što znači da računaju s najmanje još jednim povećanjem kamata od 0,75 postotnih poena te više dizanja za 0,5 postotnih poena. Guverner Feda, Powell, poručuje da takve razine kamata percipira kao "umjereno restriktivnu razinu".

Ako obratimo pažnju na takav stav prvog čovjeka američke monetarne politike prema visini kamata, onda se trenutačno ponašanje predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde čini bizarnim. Naime, u trenutku kad su prinosi na talijanske 10-godišnje obveznice skočili početkom tjedna s 3,78 posto na 4,18 posto, panično je sazvala hitni sastanaka Vijeća ESB-a na kojem je isforsirana odluka da se dizajnira novi instrument kojim će ESB rezati prinose na obveznice prezaduženih članica (Italija, Španjolska, Grčka…). U prijevodu to znači da Lagarde diže razinu nervoze u trenutku kad prinosi na talijanske obveznice idu tek nešto više od razine koju Powell smatra "umjereno restriktivnom", te ESB kreće u akciju novih stimulansa, umjesto da pokušaju zauzdati inflaciju. ESB je najavio da će u srpnju donijeti odluku o dizanju kamate kako bi zauzdali rast cijena, ali je sada potpuno nejasno kakvog smisla ima dizati kamatu, ako će nastaviti s monetarnim poticajima kroz neki novi program otkupa vrijednosnica.

ESB nema mandat da selektivno pomaže prezaduženim članicama. Za to je potrebna politička odluka na razini EU. ESB ima jasni mandat održavanja stabilnosti cijena, ali su po tom pitanju samo, ponovimo još jednom, najavili da će donijeti neku odluku u srpnju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:28