Koalicija lijevog centra Progresivna Bugarska, koju predvodi bivši predsjednik Rumen Radev, osvojit će 109 od 240 mjesta u novom parlamentu. Nakon što je prebrojeno gotovo 80% glasačkih listića, prema središnjem izbornom povjerenstvu, "Progresivna Bugarska" ima 44,48% glasova. Na drugom je mjestu centristička stranka Nastavi promjene s 13,65%. Slijedi je koalicija GERB-SDS koju predvodi bivši premijer Bojko Borisov s 13,2%. Pokret za prava i slobode (5,84%) i Preporod (4,4%) također su prešli prag od četiri posto za ulazak u parlament.
S nekom od ovih stranaka Radev će formirati koaliciju i postati predsjednik bugarske vlade. Njegova je država pri dnu unutar Europske unije. Stopa siromaštva u Bugarskoj je 37 posto i među najvišima je u EU, a čak 74 posto mladih od 14 do 29 godina razmatra iseljenje iz zemlje u potrazi za boljim životnim standardom. Sociolog Živko Georgiev dao je slikovitu dijagnozu ovog stanja: "Živimo u nemoćnoj sadašnjosti koja nema snage da postane prošlost."
Radev je u siječnju podnio ostavku na predsjedničku dužnost, i to godinu dana prije kraja svog drugog i posljednjeg mandata. To je predstavio kao prosvjed protiv oligarhijskog sustava koji preuzima državu i ograničavanja predsjedničkih ovlasti, ali zapravo je shvatio da ima velike izglede da preuzme vlast kao budući premijer. Radev se protivi vojnoj podršci Ukrajini i poziva na poboljšanje odnosa s Moskvom, međutim poriče optužbe svojih protivnika o proruskom stavu. "Isključivo sam probugarski nastrojen, proeuropski", izjavio je u kampanji.
Ipak u Moskvi su sretni, što ne čudi kada se zna ruska izreka: Niti je kokoš ptica niti je Bugarska inozemstvo.
Takve su i reakcije medija: "U osmom pokušaju Bugari će dobiti vladu koja neće biti sramota za drevni slavenski i Rusiji najnaklonjeniji narod u EU. To jest, bez rusofoba i beskičmenjaka, jer Radev nije ni jedno ni drugo", piše u komentaru kremaljskih RIA Novosti.
Bivši proruski predsjednik Radev uvjerljivi pobjednik izbora u Bugarskoj
Na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio svoj politički projekt, iako je potvrdio mjesto Bugarske u EU i NATO-u, Radev je naglasio važnost zaštite nacionalnih interesa, pozivajući na "kritičko razmišljanje i trezvene procjene u vanjskoj politici". Njegova kampanja bila je mudra jer se nije bavio Ukrajinom i vanjskom politikom, kao što je to radio Viktor Orbán u Mađarskoj, pa doživio spektakularni izborni poraz. Jer, rezultati ankete koju je Alpha Research proveo za Bugarski nacionalni radio pokazuju da se Bugari više od svega boje rastuće inflacije. Bugarska je u siječnju uvela euro, a cijene energenata rastu zbog rata na Bliskom istoku.
Radevljeva kampanja temeljila se na obećanju stabilnosti usred dugotrajne političke krize i niza prijevremenih izbora. Dodatni čimbenici uključivali su nezadovoljstvo rastućim troškovima života nakon uvođenja eura i prosvjede protiv povećanja poreza.
No u fokusu je njegov stav o Rusiji. On, blago rečeno, izbjegava sukob s Moskvom, a 2021. Krim je nazvao ruskim, što je naljutilo ukrajinsku vladu. Iako je Radev poslije naglasio da je ruska aneksija poluotoka 2014. bila kršenje međunarodnog prava, njegovi su protivnici taj komentar vidjeli kao manifestaciju njegovih proruskih stavova.
Ipak, u komentaru, profesor Sveučilišta u Sofiji Daniel Smilov prognozirao je da će Radev vjerojatno htjeti nastaviti uvoziti rusku naftu i plin te se protiviti financijskoj i vojnoj pomoći Ukrajini, ali ni blizu poput Orbána.
"Ne očekujem da će Radev poduzeti uistinu radikalne korake, poput izlaska iz NATO-a ili Europske unije. Međutim, postoji rizik da će Bugarska prvi put imati parlamentarnu većinu koja nije odlučno predana Europskoj uniji i NATO-u. Malo je vjerojatno da će biti otvoreno proruska, ali bi se mogla značajno razlikovati od prethodne proeuropske većine", primijetio je profesor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....