Dvodnevno ili dvostruko duže primirje, to je pitanje oko kojeg Rusija i Ukrajina posljednjih dana prijete jedna drugoj u pomalo zaboravljenom, ali i dalje krvavom ratu na istočnim granicama Europe.
Najprije je Rusija proglasila dvodnevni prekid vatre, 8. i 9. svibnja, kada slavi Dan pobjede nad fašizmom, ali i zaprijetila masovnim raketnim napadom na središte Kijeva ako Ukrajina napadne paradu na Crvenom trgu. Kao odgovor, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će njegovo primirje stupiti na snagu u ponoć u noći s 5. na 6. svibnja. Nije precizirao vremenski okvir, ali to je, u biti, prijedlog za neograničeno primirje.
Putin proglasio dvodnevni prekid vatre
Razlog je jasan. S jedne strane, Zelenski se zalaže za primirje, kako bi pokazao da je na istoj liniji s Donaldom Trumpom, premda američki predsjednik stalno šalje signale po kojima je Ukrajina prepreka miru, a ne Rusija, koja ju je napala. S druge strane, ako Rusija ne pristane na primirje 6. svibnja, Kijev će imati izgovor da ga se ne pridržava 8. i 9. svibnja: "Predložili smo primirje, ali Rusija ga je prekršila i stoga ga nećemo poštovati ni 9. svibnja", moći će poručiti Zelenski.
On računa na to da će Ruska Federacija odbiti predloženo primirje od 6. svibnja, a u tom slučaju, Ukrajinci bi stvarno mogli poslati flotu dronova prema ruskom glavnom gradu, iako je pitanje hoće li išta doći do Crvenog trga ako napadnu. Do sada je moskovski sustav protuzračne obrane pokazivao solidne rezultate, ali ako Ukrajinci odluče napasti paradu na Crvenom trgu, sigurno će lansirati puno dronova i raketa.
Ako to naprave, rusko ministarstvo obrane već je obećalo uzvratni udar u obliku "masovnog raketnog udara na središnji Kijev". "Unatoč našim mogućnostima, Rusija se prethodno suzdržavala od takvih akcija iz humanitarnih razloga. Upozoravamo civilno stanovništvo Kijeva i zaposlenike stranih diplomatskih misija na potrebu da odmah napuste grad", izjavilo je ministarstvo obrane.
Međutim, to ne bi bilo ništa novo jer su Rusi već u nekoliko navrata izveli raketne napade na Kijev, uključujući i središnji dio. Ali, činjenica da su ti napadi bili rijetki posljedica je učinkovitosti ukrajinskog sustava protuzračne obrane, a ne nekakve dobrohotnosti od strane Rusa. Raspravlja se i o raketnim sustavima poput Orešnika, koje Ukrajina ne može srušiti, no pitanje je je li ruski režim spreman upotrijebiti ovo razorno oružje koje bi u Kijevu sigurno izazvalo veliki broj civilnih žrtava. Što bi bio ogroman propagandni udarac za Kremlj.
Putin će vjerojatno pokušati iskoristiti ovu situaciju kako bi izvršio novi pritisak, prvenstveno na Trumpa, s ciljem da Amerikanac snažno pritisne Zelenskog da prihvati mirovne uvjete iz Anchoragea, po kojima se Ukrajina treba odreći Donbasa i vratiti u rusku zonu interesa.
U to je upletena ruska propaganda koja nastavlja uvjeravati da je rat u Ukrajini pitanje opstanka Rusije. "Događaji u Ukrajini i Iranu ukazuju na globalni mentalni rat civilizacija. Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, bori se za održavanje hegemonije, pokušavajući uništiti ontološke i vrijednosne temelje Rusije, Kine i Irana. Da bi preživjela, Rusija se mora oslanjati ne samo na tehnološku i ekonomsku moć, već prije svega na vlastite povijesne, kulturne i duhovne temelje. Za Rusiju je to egzistencijalni sukob, vođen, između ostalog, na mentalnoj i vrijednosnoj razini. Čvrsto stajanje i pobjeda mogući su samo uz jasno razumijevanje razmjera prijetnje, unutarnju koheziju i mentalnu spremnost za ozbiljno ratovanje sve do potpune pobjede", napisao je Andrej Ilnicki, član Predsjedničkog vijeća za unutarnju i vanjsku politiku u posljednjoj kolumni u Komersantu.
Ali na rusko-ukrajinskom ratištu posljednjih nekoliko mjeseci vladalo je relativno zatišje. Ukrajinske oružane snage pokrenule su nekoliko protunapada koji su zaustavili ili usporili napredovanje ruskih oružanih snaga. Međutim, ti protunapadi nisu uspjeli poraziti ruske trupe, koje sada pokušavaju povratiti izgubljene terene i nastaviti aktivne operacije. U međuvremenu, u sektorima gdje su Rusi nastavili napredovati zimi i ovoga proljeća za sada nisu uspjeli postići nikakve operativne ciljeve, a to podsjeća na situaciju u isto vrijeme 2024. i 2025. godine.
Zelenski odgovorio na Putinovu odluku o primirju
Tada se također činilo da ruska ofenziva stagnira zbog velikih gubitaka i ukrajinskih protunapada. Zatim je u svibnju došlo do proboja na jednom sektoru fronte, i do sljedeće zime ukrajinske oružane snage izgubile su značajan teritorij. Međutim, ovaj put će ruskoj vojsci biti puno teže uspostaviti taj početni svibanjski zamah koji će odrediti tijek cijele kampanje, glasi analiza nezavisnog portala Meduza.
Problem za ruske oružane snage je taj što je pronalazak slabo branjenog područja za proboj postao mnogo teži nego u prošlosti. Kako ruska vojska napreduje prema aglomeraciji Kramatorsk s tri strane, tako se linija fronte smanjuje, što omogućuje ukrajinskim oružanim snagama da konsolidiraju svoju obranu. Akcije ruskih oružanih snaga postaju sve predvidljivije, a Ukrajinci se više ne brane samo pasivno, već su stalno u protunapadu.
Osim toga, taktičko okruženje u kojem će se ljetna kampanja održati postalo je znatno složenije, čak i u usporedbi s 2025. godinom, i to za obje strane: dronovi su sve češći na fronti, prodiru sve dublje u pozadinu i ometaju opskrbne linije. Kao rezultat toga, na prvim crtama ima manje pješaštva i vozila, a u takvim uvjetima proboji su malo vjerojatni. Rat je došao u pat-poziciju, ali ne znači da je kraj blizu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....