Nakon što je u srijedu ujutro ruski predsjednik Vladimir Putin objavio "djelomičnu mobilizaciju", njegov ministar obrane Sergej Šojgu izvijestio je da će biti ‘dignuto‘ oko 300.000. No, mnogi se u Rusiji i diljem svijeta pitaju što se točno podrazumijeva pod ruskom djelomičnom mobilizacijom, kako će to izgledati u praksi i može li to doista pomoći Rusiji da preokrene stvari na bojišnicama u Ukrajini.
O svemu tome se poprilično nagađa, no jedno je sigurno - rusko društvo čekaju velike promjene. Takav bi otprilike bio zaključak ruskog neovisnog portala Meduza, koji djeluje iz inozemstva, nakon što su razgovarali s nizom vodećih ruskih politologa, sociologa i filozofa.
Politologinja Margarita Zavadskaja za Meduzu je komentirala kako su razmjeri mobilizacije najopipljivija stvar koja će utjecati na obične Ruse i njihove najbliže. To je, kako ocjenjuje, apokaliptični događaj, tragedija koja će pogoditi mnoge u Rusiji.
"Moguće je da 300.000 (broj vojnika koji će navodno biti mobilizirani) neće biti dovoljno i da ćemo kao rezultat toga morati imati posla ne s ‘djelomičnom mobilizacijom‘, već s puzajućom mobilizacijom koja će se protezati kroz vrijeme. U tom slučaju, u opasnosti bi bili životi ruskih građana koji nisu spremni za borbu (te nema jamstva da će biti obučeni u kompetentne borce)", navodi Zavadskaja.
Ekscesi i bijes naroda
Ovo je, ističe, jedinstven događaj. Napominje kako je posljednji put Rusija je imala masovnu mobilizaciju prije više od pola stoljeća, a mnogi birokrati danas, uključujući i vojne dužnosnike, ne znaju kako to funkcionira. "Bit će puno ekscesa i puno kršenja ljudskih prava. To neće dovesti ni do čega osim do bijesa i drugih negativnih emocija", zaključuje.
Sociolog Denis Volkov, direktor Levada centra, neovisne ruske agencije za istraživanje javnog mnijenja, kaže da se radi o vojnoj logici koja se uklapa u cjelokupnu kremaljsku strategiju u suočavanju sa Zapadom. "Ako ne želite stvari raditi na lakši način, mi ćemo ih raditi na teži način", poruka je.
Budući da će mobilizacija utjecati na najmanje 300 000 ljudi i njihovih obitelji, ističe, moguće su neke promjene u općem mišljenju društva o ratu u Ukrajini. No, pritom su, kaže, sve su odluke vlasti zapravo postupne - sve su donesene polovično. A to, navodi, pruža građanima priliku da se smire, zatvore oči na ono što se događa i isključe se iz toga - barem onima koji nisu izravno pogođeni.
Posljednjih mjeseci, navodi, ljudi sami kažu da su se prilagodili situaciji. "Ništa (u vezi rata) nije utjecalo na mene i hvala Bogu na tome. Ostavimo tu brigu ljudima na koje to zapravo utječe", stav je. Podrška ratu je, kaže, u velikoj mjeri bila rezultat osobnog nesudjelovanja ljudi u onome što vlasti rade. Ta situacija će se, ističe, promijeniti, ali promjena će, zaključuje, biti postupna.
Novinar i politolog Aleksandar Baunov komentira kako je ruski predsjednik u velikom riziku da izgubi status ‘dobrohotnog cara‘. "Naravno, on to pokušava obraniti delegiranjem nepopularnih odluka (ruskom ministru obrane, Sergeju) Šojguu. Koga unovačiti, koliko ljudi, iz kojih segmenata stanovništva - o svemu tome odlučuje ministar obrane. Kad će ljudi pitati: "Zašto ja? Zašto ne on? Zašto moj dragi, a ne moji susjedi?", na Šojguu će biti da odgovori. Unatoč tome, rizik od gubitka podrške je prilično visok".
Mobilizacija kao instrument represije
Rizik za Rusiju je, navodi, taj da će izgubiti još više ljudi, no upozorava da postoji još jedan, velik rizik, koji nije u potpunosti artikuliran. "Budući da još uvijek nisu otkrili tko će točno biti mobiliziran... to će moći koristiti kao instrument represije. Ne želite se držati pravila? Evo popisa vaših dužnosti. To im je korisno kao sredstvo za suzbijanje prosvjeda protiv same mobilizacije. Kad bi se radilo o općoj mobilizaciji, ljudi ne bi imali što izgubiti, ali to što je "djelomična" znači da ako se dobro ponašaš, nećeš biti mobiliziran - ali ako se loše ponašaš, bit ćeš poslan u rat", zaključuje Baunov.
Politologinja Tatjana Stanovaja kaže da je Putin bio protiv ideje mobilizacije, ali da je podcijenio sposobnost ukrajinskih oružanih snaga da pokrenu protuofenzivu. Odjednom se, kaže, pojavio rizik da će ukrajinska ofenziva doći i do ruskog teritorija. "Tako je mobilizacija postala neizbježna, pogotovo kada je postalo jasno da Rusija pokreće ‘referendume‘ u četiri (djelomično okupirane ukrajinske) regije".
No, rusko stanovništvo, ističe, ne želi ići u rat. Ono smatra, kako kaže, da Putin provodi ‘specijalnu vojnu operaciju‘ koja neće izlaziti izvan određenog opsega i vremenskog okvira. "Mnogo toga će ovisiti o tome hoće li se ruske vlasti moći pridržavati ograničenja koje su nametnule time što su to izvele kao "djelomičnu" mobilizaciju. Jer doći će u iskušenje (da objave opću mobilizaciju) - kao što su bili u iskušenju u vezi ročnika, za koje su obećali da ih neće slati na bojište, ali su ih ipak poslali", zaključuje Stanovaja.
Sociolog Nikolaj Mitrohin kaže kako je jasno da će ova mobilizacija biti "djelomična" samo u prvoj fazi, a nakon toga će se njezini razmjeri povećavati i to sve dok veličina ruske vojske u Ukrajini ne bude barem usporediva s veličinom ukrajinskih oružanih snaga, koje se sastoje od između 700.000 do milijun ljudi.
Jamstvo uništenja zemlje
"Mobilizirane vojnike nitko neće obučavati, oni će biti regrutirani i odmah poslani na položaje. Pješačke postrojbe u ključnim područjima trenutačno, prema rascjepkanim izvješćima, nisu veće od 35 posto svoje normalne veličine - na svaku stotinu ljudi ostalo je oko 30 do 35 njih. Dugoročno gledano, društveni pritisak će rasti, a vojnici na prvoj crti bojišnice sve će se više radikalizirati protiv rata. Cijelu zimu na bojištu pod stalnom paljbom - to nikome ne biste poželjeli".
No, tu je, napominje, i drugi, ozbiljniji rizik, a to je pitanje hoće li svi ti mobilizirani muškarci sa strojnicama biti učinkoviti borci. "Oni će sigurno popuniti prvu crtu bojišnice, ali hoće li to biti protuotrov za ukrajinske proboje?", pita se Mitrohin.
Filozof i sociolog Grigorij Judin kaže kako stvari na ukrajinskom bojištu ne idu dobro i Putin se suočio pritiskom radikala te je morao učiniti neku vrstu ustupka. No, vojna mobilizacija izvan granica samog rata, ističe, podrazumijeva neku vrstu političke mobilizacije i to je preduvjet. "Da bi ljudi bili voljni umrijeti, potrebno ih je staviti u egzistencijalnu situaciju - potrebno ih je učiniti dijelom razložne, kolektivne cjeline. I to je veliki problem za Putina - njegova je država više policijska nego totalitarna".
I tako, ističe, do političke mobilizacije nikada nije došlo jer Putin više ne može reći: "Ljudi, dvadeset godina smo imali dogovor - vi podignite svoje kredite i idite svojim poslom, a ja ću se držati podalje od vaših života", budući da i on sam šalje ljude u rat. "Cijela ova suluda koncepcija nije toliko ni rizik, koliko apsolutno jamstvo da će zemlja biti uništena. Mobilizacija je još jedan korak u tom smjeru", zaključuje Judin.