U nastavku donosimo:
- promjenu ratne „paradigme“ Vladimira Putina u društvenom i ideološkom ključu i što to znači za rusku političku scenu
- uspon „sive eminencije“ Sergeja Kirijenka i preuzimanje ključnih poluga vlasti unutar i izvan Kremlja
- pad utjecaja Dmitrija Kozaka i posljedice unutar kruga moći, prema ocjenama disidentskih analitičara
- što o novoj stvarnosti u Rusiji bilježe Andrej Percev (politolog) i Konstantin Eggert (analitičar), te koje teme otvara Konstantin Gaaze (sociolog)
- ideološki zaokret prema „kolektivizmu“ i „žrtvi“ te uloga Aleksandra Haričeva i Kirijenkovog tima u oblikovanju propagandnih okvira
- širenje Kirijenkove kontrole na „vanjski perimetar“ i režimske medije te potencijalne frikcije sa silovikima
- iskustva i stavovi ruskog društva i elita o ratu, apatiji i očekivanjima uoči nove političke faze
Tri povezane vrlo važne stvari obilježile su 2025. godinu koje će, prema mnogim neovisnim disidentskim ruskim politolozima i analitičarima, utjecati na razvoj događaja u Rusiji i na rat u Ukrajini u 2026. godini. Prva važna stavka koja će odrediti događaje u godini koja je pred nama je potpuna promjena ratne "paradigme" Vladimira Putina, ne u strateškom i političkom, nego društvenom i ideološkom smislu, druga je pad bliskog Putinovog sudruga Dmitrija Kozaka koji se sve češće protivio nastavku rata u Ukrajini te treća koja je iznenadila mnoge analitičare – neočekivani "prodor" u orbitu vlasti zamjenika šefa Putinove administracije Sergeja Kirijenka, čovjeka intrigantne biografije, kojeg analitičari Moskovskog Carnegie centra u izbjeglištvu te najpoznatiji disidentski...