‘RUSKI SVIJET‘

Putin uvodi novu vanjskopolitičku doktrinu, njegov veliki protivnik: ‘Krivo sam ga procijenio‘

Rusija bi trebala ‘štititi, čuvati i promicati tradicije i ideale ruskog svijeta‘, stoji u dokumentu

Vladimir Putin

 Grigory SYSOYEV/SPUTNIK/AFP

Mihail Hodorkovski, ruski poduzetnik u egzilu, pozvao je Ruse u zemlji da pokrenu val "sabotaža" protiv državnih struktura sa ciljem izbacivanja iz ‘tračnica‘ invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu i destabilizacije njegove vlade. Hodorkovski, koji je proveo cijelo desetljeće u zatvoru između 2003. i 2013. godine i sada živi u Londonu, kaže da je Putinova invazija potpuno promijenila agendu ruske političke oporbe i ustvrdio da bi "oružani otpor" mogao igrati ulogu u nekom trenutku u budućnosti.

"Moramo objasniti ljudima što mogu učiniti, uvjeriti ih da to trebaju učiniti i također pomoći im ako zbog toga završe u opasnoj situaciji", rekao je Hodorkovski za The Guardian. On kaže da bi potencijalne akcije trebale ovisiti o toleranciji svake osobe na rizik, a mogle bi se kretati od slikanja antiratnih grafita na ulicama do sabotiranja željezničkih isporuka povezanih s ratom ili paljenja ureda za novačenje.

"No, mi smo vrlo jasno protiv terorističkih metoda koje mogu naštetiti nenaoružanim ljudima", rekao je, kritizirajući prošlomjesečno ubojstvo Darje Dugine, kćeri ruskog imperijalističkog ideologa, za koje se bez ikakvih dokaza smatra djelom do sada nepoznate skupine ruskih partizana.

Hodorkovski je u intervjuu prvi put govorio o svojoj novoj knjizi "The Russia Conundrum" (Ruska zagonetka), koja izlazi kasnije ovog tjedna. Dijelom se radi o memoarima, a dijelom analizi Putinovih godina na vlasti. Knjiga zapravo donosi svojevrsni predložak za zapadne države o tome kako se baviti Moskvom.

‘On je kameleon, krivo sam ga pročitao‘

Priča Mihaila Hodorkovskog jedna je od najznačajnijih osobnih priča o postsovjetskoj Rusiji. On se uzdigao od skromnih ekonomskih početaka u Savezu komunističke omladine tijekom reformi nedavno preminulog Mihaila Gorbačova u kasnim 80-ima, do najbogatijeg poslovnog čovjeka u Rusiji zahvaljujući predsjedavanju naftnom kompanijom Yukos.

Hodorkovski u knjizi opisuje svoje prve sastanke s Putinom s kojih je otišao uvjeren da mu je novi ruski predsjednik ideološki saveznik. "Njegova tehnika je da vas gleda i zrcali ono što govorite... On je kameleon koji pušta sve da misle da je na njihovoj strani", navodi Hodorkovski u knjizi.

Gledajući unatrag, priznaje da je potpuno krivo ‘pročitao‘ Putina. "Nisam bio dovoljno oštrouman da to primijetim. Ima onu profesionalnu KGB-ovsku vještinu prilagođavanja sugovorniku, ali također ima i osobni talent za to... U ono vrijeme se nije osjećao stabilnim na svojoj poziciji i nije želio stvarati neprijatelje koji bi se ujedinili protiv njega. Naravno, nikada nije imao liberalne poglede".

image

Mihail Hodorkovski

Daniel Leal/Afp

Godine 2003. Hodorkovski je uhićen pod optužbama koje se naširoko smatralo političkim, nakon što je javno kritizirao korupciju u vladi tijekom sastanka s Putinom i obećao da će financirati oporbene stranke. Njegovo se uhićenje smatralo jednom od prvih prekretnica u Putinovom postupnom ‘stiskanju škripca‘ u posljednja dva desetljeća.

Hodorkovski kaže da ga je Putinova odluka da pokrene potpunu invaziju na Ukrajinu iznova šokirala i potpuno promijenila njegove stavove o tome kako se najbolje suprotstaviti režimu. "Naravno, (invazija) je bila apsolutno temeljni trenutak. Moji dojmovi i osjećaji prije i poslije 24. veljače potpuno su različiti", rekao je.

‘Zapad ima ideološke saveznike u Rusiji‘

I djedovi i bake Hodorkovskog bili su ili Ukrajinci ili su neko vrijeme živjeli u Ukrajini, a kao malo dijete provodio je ljeta u kući svoje prabake u blizini Harkova. Ipak, uvijek se izjašnjavao kao Rus. "Uvijek sam se osjećao normalno, nema nikakve sramote u tome da si Rus. No, sada svaki put kad kažete da ste Rus, javlja se unutarnja nelagoda", rekao je.

Poput mnogih Rusa, Hodorkovski je posljednjih mjeseci sudjelovao u svađama i raspravama zbog kojih su prekinuta dugogodišnja prijateljstva. Kaže da su se čak i među prijateljima koji su ga podržavali tijekom godina provedenih u zatvoru, neki pokazali podržavateljima invazije na Ukrajinu. "Zamislite samo, poznajete ljude otkako ste imali sedam godina, a sada oboje imate skoro 60 i jednostavno ne možete razgovarati s njima”, rekao je.

Međutim, također kaže kako je važno da se Zapad usredotoči na mnoge Ruse koji ne podržavaju Putinov režim ili rat u Ukrajini. On je oštro protiv politike potpune zabrane turističkih viza za Ruse, koja se provodi u nekim europskim prijestolnicama. "Zapad ima ideološke saveznike unutar Rusije, koji smatraju da se Rusija treba razvijati na europskom putu", rekao je. "Ako Putin poživi još 10 ili 15 godina, to bi stvarno smanjilo broj europski orijentiranih Rusa, a ne mislim da je to dobro za ikoga osim za Putina".

Tijekom desetljeća koje je proveo u Londonu, Hodorkovski je ostao aktivan komentator pitanja unutar Rusije te je financirao razne pokrete civilnog društva kroz svoju zakladu "Otvorena Rusija", koju su ruski sudovi proglasili "nepoželjnom organizacijom" još 2017. godine i koja je prestala s radom.

‘Preformatiranje‘ Rusije

On je bio jedan od mnogih oporbenih figura koje su se obratili tzv. Kongresu slobodne Rusije, koji je održan u Litvi prošlog tjedna i cilj kojega je bio osmisliti koordiniranu platformu za suprotstavljanje Putinu. No, kritičari kažu da je velik dio oporbe sada isključen iz života u zemlji. Suradnici zatvorenog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog odbili su sudjelovati na kongresu u Litvi, odbacivši ga kao besmislenu ‘pričaonicu‘. Za sada je teško vidjeti da je moguć masovni oporbeni pokret u Rusiji.

Hodorkovski, ipak, ističe da će, prije ili kasnije, Putinov režim pasti. Ključni čimbenik u tome bit će ukrajinska pobjeda u ratu, barem se nada. Zatim bi Rusiju trebalo “preformatirati” u labavu parlamentarnu federaciju. Postojao je put do ovog ishoda koji nije uključivao krvoproliće, tvrdi, "ali je malo vjerojatan".

Najvažnije je, kaže, da zapad ne otpiše Rusiju u potpunosti kako bi, kada dođe prijelomni trenutak, bilo više šansi da ‘postputinova‘ Rusija bude liberalna i prozapadna.

"Ovo je noćna mora, ali ta noćna mora ne znači da su se Rusija i Europa zauvijek razdvojile. Izuzetno je važno da u ovoj teškoj emocionalnoj pozadini zadržimo zdrav razum, pragmatizam i viziju budućnosti,demokratske, europske Rusije", zaključio je Hodorkovski.

Putin odobrio novu vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na ‘ruskom svijetu‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je u ponedjeljak novu rusku vanjskopolitičku doktrinu utemeljenu na konceptu "ruskog svijeta" koji konzervativni ideolozi koriste za opravdavanje interveniranja u inozemstvu u cilju zaštite rusofonog stanovništva.

"Humanitarna politika" na 31 stranici, objavljena nakon više od šest mjeseca rata u Ukrajini, kaže da bi Rusija trebala "štititi, čuvati i promicati tradicije i ideale ruskog svijeta".

Premda je predstavljena kao neka vrsta strategije ‘meke‘ sile, ona kao službenu politiku potvrđuje ideje o ruskoj politici i religiji koje neki tvrdolinijaši koriste za opravdavanje ruske okupacije dijelova Ukrajine i pružanja potpore odmetnutim proruskim entitetima na istoku te zemlje.

"Ruska Federacija pruža potporu svojim sunarodnjacima koji žive u inozemstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihova ruskog kulturnog identiteta", navodi se u dokumentu.

U dokumentu se ističe da veze sa sunarodnjacima u inozemstvu Rusiji omogućuju "jačanje njezine slike na međunarodnoj sceni kao demokratske zemlje koja teži stvaranja multipolarnog svijeta".

Putin godinama ustraje na po njegovu mišljenju tragičnoj sudbini gotovo 25 milijuna etničkih Rusa koji žive izvan Rusije u državama koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.,što smatra geopolitičkom katastrofom.

Rusija i dalje smatra bivši sovjetski prostor, od Baltika to središnje Azije, svojom legitimnom sferom utjecaja, čemu se mnoge od tih zemalja protive kao i zapad.

Nova politika ističe da bi Rusija trebala povećati suradnju sa slavenskim nacijama, Kinom i Indijom te dodatno ojačati svoje veze s Bliskim istokom, Latinskom Amerikom i Afrikom.

Moskva bi po dokumentu trebala dodatno ojačati i odnose s Abhazijom i Osetijom, dvjema gruzijskim regijama koje je priznala nakon rata s Gruzijom 2008., kao i s dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, Donjeckom i Luhanskom Narodnom Republikom. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 15:02