Iako je bio najavljivan kao potencijalna prekretnica, sudbonosan susret na najvišoj razini, sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i šefa Bijele kuće Donalda Trumpa u nedjelju u Mar-a-Lagu nije iznjedrio presudno značajan napredak u odnosu na to gdje je stvar s agresorskim ratom ruskog vođe Vladimira Putina bila prije tog susreta. Kako je to u svojoj analizi sažeo, između ostalih, Kyiv Independent, nije došlo do dogovora o tome kako bi mir u Ukrajini trebao izgledati.
U optimističnom tonu, dvojica predsjednika ocijenila su da je tijekom njihova razgovora ostvaren napredak prema okončanju rata, no američki predsjednik priznao je kako pitanje teritorija i dalje ostaje "neriješeno". Ni drugo za Kijev ključno pitanje, ono koje se tiče sigurnosnih jamstava, nije još definitivno zatvoreno, a kao ni ono koje se tiče kontrole nad nuklearnom elektranom Zaporižja.
Tako je, iako su obojica susret opisali kao "izvrstan", Trump dodatno upozorio da su još uvijek otvorena "jedno ili dva izrazito osjetljiva pitanja". Zelenski je rekao da je dogovoreno "90 posto" od 20 točaka mirovnog plana na kojem je Kijev radio s europskim partnerima i koji je ukrajinski predsjednik došao predstaviti Trumpu na Floridi, dok je američki predsjednik ustvrdio kako su sigurnosna jamstva za Ukrajinu riješena "gotovo 95 posto".
No, Trump se također "pobrinuo" da se ponovno postavi pitanje koliko se nada u bilo kakav iole pravedan mir za Ukrajinu može utemeljiti na realnosti. Američki predsjednik je, naime, kao i toliko puta dosad, i tijekom ovog susreta ispustio nekoliko "mina" za Zelenskog - izjava za koje ili nije moguće utvrditi što bi uopće trebale značiti ili pak onih u kojima jasno odzvanja eho kremaljskog narativa.
‘Putin je opet imao zadnju riječ‘
Štoviše, uoči toliko važnog sastanka o ključnim pitanjima s predsjednikom zemlje koja je žrtva okupacijskog rata Kremlja, Trump je inicirao i obavio dugačak telefonski razgovor s potpisnikom, nalogodavcem te agresije Vladimirom Putinom i ponovno ocijenio da su imali "vrlo produktivan razgovor", kako je ocijenio na svojoj platformi Truth Social.
Rezultat su neke nove razočaravajuće izjave za Kijev i njegove zapadne partnere. Osim što je ispalio posve neshvatljivu izjavu, rekavši: "Putin želi da Ukrajina uspije. Oni će pomagati. Rusija želi vidjeti uspjeh Ukrajine" (govoreći o poslijeratnoj obnovi Ukrajine, koju ista ta Rusija već godinama nastoji posve sravniti sa zemljom), Trump je priznao da Moskva nema interesa proglasiti privremeno primirje - europsko-ukrajinski prijedlog kako bi se Ukrajini omogućilo održavanje referenduma o mirovnom sporazumu - i ustvrdio da "razumije tu poziciju".
Iskazao je slaganje s Putinom da bi privremeni prekid vatre zapravo mogao dodatno produžiti sukob, kako je to "upakirao" savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov. "Najvažnije je da predsjednici Rusije i SAD-a imaju slične poglede o tome da opcija privremenog primirja koje predlažu Ukrajina i Europljani pod izlikom pripremanja referenduma ili pod drugim izlikama samo produljuje sukob i nosi rizik od obnove neprijateljstava", rekao je Ušakov.
"Putin opet ima zadnju riječ s Trumpom", naslov je komentara Georgea Gryllsa, dopisnika britanskog The Timesa iz Washingtona, u kojem se ocjenjuje da gotovo svaki put kada bi Zelenski osigurao privatnu audijenciju kod Trumpa, Putin iz dalekog Kremlja uspijeva utjecati na te razgovore, pa ni ovaj sastanak po tome pitanju nije bio iznimka - Putin je, kako ocjenjuje autor, ponovno posegnuo za tim "trikom".
Grylls podsjeća da se u listopadu, kada je posljednji put putovao u SAD, ukrajinski predsjednik nadao da će Trump odobriti isporuku dalekometnih projektila Tomahawk Ukrajini, no uoči njegova dolaska u Washington, Putin je nazvao Trumpa i upozorio ga da to ne čini te se Zelenski vratio u Kijev praznih ruku.
Sada je Putin ponovno, ovaj put na inicijativu Trumpa, osigurao diplomatsku prednost prije razgovora u Mar-a-Lagu, a razgovor šefova Kremlja i Bijele kuće trajao je više od dva i pol sata. Putinov cilj pritom je, kako ističe autor, bio jasan - želio je spriječiti Trumpovo pristajanje na prekid vatre koji je Zelenski došao predložiti.
‘Čini se da je Trump povjerovao‘
Zelenski je stigao u SAD spreman na kompromise i po prvi put se, kako se ocjenjuje, pokazao otvorenim za eventualno odustajanje od teritorija koji Ukrajina drži u Donbasu pod uvjetom da Putin pristane na 60-dnevni prekid vatre, koji bi Kijevu omogućio održavanje referenduma o mirovnom sporazumu. I BBC je procijenio da je Zelenski time ostavio otvorenom mogućnost teritorijalnih ustupaka.
Zelenski je kasnije objasnio zašto smatra nužnim osigurati demokratski proces prije nego što bi mogao pristati na ustupanje teritorija. "Ako bi plan bio jako problematičan za naše društvo, naravno da ono mora glasovati. Jer to je naša zemlja", rekao je.
Osjetivši prijetnju da bi ukrajinski predsjednik mogao zauzeti takav racionalistički pristup, Putin je razgovarao s Trumpom prije nego što je Zelenski stigao u Mar-a-Lago i, čini se, ponovno utjecao na Trumpova stajališta. Nakon poziva, Kremlj je objavio trijumfalno priopćenje tvrdeći da je Trump odbacio kompromisnu ponudu Zelenskog.
"Je li Kremlj točno prenio Trumpove stavove? Je li predsjednik doista povjerovao da bi prekid vatre produžio rat? Čini se da jest. Na konferenciji za novinare na kraju sastanka sa Zelenskim, Trump je potvrdio da daje prednost Putinovim argumentima protiv prekida vatre te se činilo da vjeruje kako je Rusija ionako na pragu osvajanja cijelog Donbasa. ‘On smatra da se bore i da bi zaustavljanje, a zatim eventualno ponovno započinjanje borbi - što je mogućnost - dovelo do situacije u kojoj on ne želi biti‘, rekao je. ‘Razumijem taj stav‘", podsjetio je u zaključku za Times George Grylls na Trumpove riječi s konferencije za novinare.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....