Putin se vraća na svjetsku pozornicu: Predstavit će ovaj skup kao odgovor ‘zlom Zapadu‘

Bio bi to događaj koji bi pratile sve svjetske oči jer bi došao ruski predsjednik Vladimir Putin. Bio bi da kineski predsjednik Xi Jinping, kako se čini, nije baš siguran u kinesko cjepivo protiv virusa koji izaziva bolest covid-19, pa se boji da bi se mogao zaraziti. A ima već 69 godina, pa se brine da bi ga covid-19 mogao stajati glave. I zato će se summit BRICS-a održati virtualno, u četvrtak.

Brazil, Rusija, Indija i Narodna Republika Kina sklopile su 2009. godine savez ekonomija u nastajanju koje postaju relevantni globalni subjekti, ekonomski, iz čega se razvija i politička snaga. Dvije godine poslije u društvo su primili Republiku Južnu Afriku i postali, akronimom, BRICS. Ideja je bila kreirati kontrapunkt zajednici zapadnih država G7, koje više ne predstavljaju najveće ekonomske sile svijeta (NR Kina je druga, Indija peta). BRICS je želio da se njegov glas čuje jače kako bi se zabrinutosti i interesi njegovih članica uzimali u obzir, kao sredstvo "koje bi služilo zajedničkim interesima tržišnih ekonomija u nastajanju i zemalja u razvoju".

Unutarnja previranja

Povijest nije bila sklona savezu, pa su Brazil i Republika Južna Afrika doživjeli unutarnja previranja koja su ih ekonomski usporila, Rusija je odlučila oteti dio Ukrajine (Xi je u svibnju ove godine u obraćanju ministrima vanjskih poslova BRICS-a rekao da treba "uvažavati suverenitet"), a Indija i NR Kina su 2020. godine zaratile zbog granice na Himalaji. Da, sporova ima i unutar EU, pa i NATO-a, ali ratova ne.

Putinu odgovara ovaj vid summita jer ga sudionici, indijski premijer Narendra Modi, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i Cyril Ramaphosa iz Južne Afrike, ne osuđuju javno. Da se pojavio uživo, postojala bi opasnost da se suoči sa stranim novinarima, što nikad nije volio. Pitaju, brate, svašta.

Upravo zbog toga indonezijski predsjednik Joko Widodo, predsjedatelj skupine G20 (u kojoj su G7 i BRICS), ide u posjet Moskvi i Kijevu kako bi, formalno, "razgovarao o humanitarnim i ekonomskim posljedicama ruske invazije", a neformalno o dolasku Putina na summit u studenom na Baliju (Widodo je kao gosta pozvao Ukrajinu, koja je najavila dolazak). Ako Putin dođe, realan je rizik da summit propadne jer G7 neće doći, a i Japan teško.

Indija u fokusu

Na "video BRICS-u" posebno će se motriti Indija, koja želi sačuvati mehanizme angažmana s Kinom, ali ne želi dovesti u pitanje suradnju s Quadom, u kojem su SAD, Japan i Australija. I zato Sushant Singh iz Centra za politička istraživanja u New Delhiju za CNN navodi da ne treba očekivati supstancijalni ishod. Sutirtho Patranobis iz Hindustan Timesa upozorava da se može očekivati "nešto retorike i predavanja o tome što je pravi multilateralizam".

Sve to u trenutku kad su upravo tržišta u nastajanju pod snažnim ekonomskim pritiskom jer su se zemlje zadužile tijekom pandemije, a cijena duga je sve veća i tako poništava privredni rast. Kad se tome dodaju energetska i prehrambena kriza, stvaraju se uvjeti za ozbiljnu oluju. Utjecaj Rusije na ovo dvoje očit je i neposredan i ona postaje remetilački faktor unutar labavog saveza. Shahar Hameiri, profesor sa Sveučilišta Queensland, za CNN je rekao kako u konačnici ostaje jedna tema zajedničkog interesa, dedolarizacija, posebno u svjetlu sankcija pod kojima se našla Središnja banka Rusije. Xiju je i to dovoljno. I Putinu, koji će kod kuće BRICS predstaviti kao odgovor "zlom Zapadu" i potvrdu da Rusija ima podršku sila.