Putin pretvara Bjelorusiju u nuklearnu silu, sve češće se govori o obnovi ‘povijesne Rusije‘

Rusija će u sljedećim danima isporučiti Bjelorusiji svoje mobilne raketne sustave Iskander-M koji mogu ispaljivati balističke i krilate rakete s nuklearnim bojnim glavama, a u ruskim će se tvornicama bjeloruski zrakoplovi Su-25 modernizirati da mogu nositi i rakete s nuklearnim punjenjem, kao odgovor na NATO-ove zrakoplove koji opremljeni nuklearnim oružjem lete uzduž ruske i bjeloruske granice.

To je, po prilici, bit već šestog ovogodišnjeg sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i bjeloruskog predsjednika (kojeg EU ne priznaje) Aleksandra Lukašenka. Uz to je Lukašenko tražio od Putina da primijeni "adekvatne i odgovarajuće mjere na provokacije NATO-a uz naše granice".

Dvojica šefova država, koji se nalaze u sve većoj međunarodnoj izolaciji, našli su se u Sankt Peterburgu, gdje su razgovarali i o jačanju rusko-bjeloruske savezne države, što bi, smatraju mnogi analitičari, moglo završiti "Anschlussom" Bjelorusije, koja je ionako praktički već "produžena Rusija".

Naime, parlamenti obiju država pripremaju zajedničke zakonske odredbe funkcioniranja savezne države kao "jednog tijela". Aleksandar Lukašenko opstaje na vlasti samo zahvaljujući ruskoj vojno-obavještajnoj podršci. U vezi s tim raspravlja se i o Putinovu posjetu Minsku kojim bi se zatvorilo pitanje "neovisne Bjelorusije".

Povijesna Rusija

Naime, posljednjih tjedana sve češće se govori o obnovi "povijesne Rusije" koja bi obuhvaćala veći dio bivšeg SSSR-a, a podsjetimo da bi početkom rujna (takav je trenutni ruski plan) mogli biti održani referendumi o pripajanju Rusiji gruzijske odmetnute pokrajine Južne Osetije te okupiranih dijelova jugoistočne Ukrajine ako do tada budu zauzeta područja Donbasa i crnomorske obale, u prvom redu Hersonska oblast.

U razgovoru dvojice predsjednika nije izbjegnuto ni pitanje konačnog otvorenog bjeloruskog uključenja u rat u Ukrajini, o čemu se nagađa od početka ruske intervencije. No, bjeloruska je vojska loše opremljena, a prema informacijama iz samog stožera bjeloruske armije - moral vojnika na vrlo je niskim granama, a prema neovisnim istraživanjima - izravno uključivanje Bjelorusije u rat podržava manje od 10 posto Bjelorusa.

Osim toga, Bjelorusija gomila svoje trupe uz granicu s Ukrajinom u pravcu Kijeva, koji su ruske snage u nedjelju, 26. lipnja, ponovno raketirale. Aleksandar Lukašenko izvlači se i nastoji izbjeći izravno uključenje u agresiju, jer se boji da bi time razbuktao trenutno prigušeno, ali stalno tinjajuće nezadovoljstvo njegovom vladavinom unutar zemlje. U Bjelorusiji su česti antiratni prosvjedi, a represija sve veća.

Putin i Lukašenko dogovarali su i jačanje "stabilnosti bjeloruskog režima" jer se i u Moskvi i u Minsku pribojavaju destabilizacije tamošnje situacije i otvaranja za Rusiju "drugog fronta". Bjelorusija je u ovom trenutku najvažnija utvrda za Rusiju i ne smije dopustiti da tamo stvari izmaknu kontroli, kako se ne bi morali, uza sve probleme koje imaju, baviti i spašavanjem Lukašenka. Iako Rusija praktički posjeduje Bjelorusiju, mnogi, pa i ruski, analitičari skloni su reći da u ovom trenutku Lukašenko više treba Putinu nego ovaj njemu.

Upravo zato, iako na tom pravcu nema problema, a nakon što mu je nedavno leđa (polu)okrenuo kazahstanski vođa Kasim-Žomart Tokajev, u Moskvi paze da im i Lukašenko ne isklizne iz ruku.

Nije naodmet podsjetiti da Rusiju održavanje Lukašenkova režima, navodno, košta više nego rat u Ukrajini, a godišnje troši desetke milijardi dolara - od najjeftinijeg plina i nafte do izravnog ulaganja u represivni aparat ili nepotrebnu kupovinu bjeloruskih proizvoda bijele tehnike ili, naprosto, otpisivanja milijardskih kredita i potom odmah odobravanja novih - da su u njezinu generalštabu, pa i u određenim postrojbama, razmješteni ruski oficiri, u obavještajnoj službi ruski agenti, da su čak na ispomoć u bjeloruske medije, pogotovo na televiziju, stigli mnogi prokremaljski trbuhozborci.

Tranzit kroz Litvu

Dvojica predsjednika raspravljala su i o problemima "tranzita ruske robe" kroz Litvu u rusku enklavu Kalinjingrad, odnosno svojevrsnu blokadu tog područja, što je dodatno zaoštrilo odnose s EU i baltičkim republikama.

Aleksandar Lukašenko čak je za taj potez Litve, s kojom i Bjelorusija graniči, rekao da je "praktički objava rata" te pozvao Putina da se zaštiti, kako je kazao, "naša domovina od Bresta do Vladivostoka" da bi "naši ljudi - Rusi i Bjelorusi - shvatili da su sigurni i zaštićeni". Podsjetimo da je Litva najavila da neće kroz svoj teritorij propuštati robu iz Rusije u Kalinjingrad koja se nalazi na popisu sankcija.

Rusija je to nazvala "neprijateljskim činom" te zaprijetila Litvi "odgovarajućom odmazdom". Doduše, Bruxelles je tu za popuštanje napetosti, pa je i litvanski europarlamentarac Petras Auštrevičius rekao da Europska komisija priprema dokument kojim bi se dopustilo Rusiji da u Kalinjingrad prebacuje čak i proizvode koje obuhvaćaju sankcije.

To bi se trebalo pojaviti početkom sljedećeg tjedna, ali je Auštrevičius kazao da "Litva može uložiti veto". Predsjednik Litve Gitanas Nauseda napisao je na svom Facebook profilu kako će se Litva pridržavati sankcija i neće prihvatiti ustupke ni kompromis za protok robe preko svojeg teritorija u Kalinjingrad. Neovisni bjeloruski mediji navode da je bjeloruska vojska na tom pravcu dodatno podigla svoju borbenu spremnost na pritisak iz Moskve.