Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko u srijedu je izrazio nadu da će mirovni proces za sukobima zahvaćen istočni dio njegove zemlje početi u petak u Minsku i pozvao političare da daju potporu pregovorima.
"Jako se nadam da će u petak u Minsku mirovni proces konačno početi", rekao je Porošenko u pisanoj izjavi.
"Ukrajinski narod u potpunosti je opredijeljen (za mir), dok se političari žele igrati rata. Želim naglasiti da to neću dopustiti", dodao je ukrajinski predsjednik uoči nastavka pregovora između Ukrajine, Rusije, i predstavnika OESS-a u petak u glavnom gradu Bjelorusije.
Jedan od političara koji ne dijeli takvo mišljenje je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk koji je u srijedu odbacio prijedloge ruskog predsjednika Vladimira Putina za mir u Ukrajini, ustvrdivši da su to tek pokušaji zavaravanja Zapada uoči početka summita NATO-a, koji će se u četvrtak i petak održati u Walesu, i nastojanje da se izbjegnu nove sankcije. "Stvarni Putinov plan je uništenje Ukrajine i ponovna uspostava Sovjetskog Saveza", rekao je Jacenjuk u pisanoj izjavi.
"Sve dosadašnje dogovore s Rusijom - u Ženevi, u Normandiji, u Berlinu i u Minsku - ruski je režim ignorirao ili beskrupulozno prekršio", dodao je.
Putin je prije, za posjeta Mongoliji, novinarima rekao da se s Porošenkom u velikoj mjeri usuglasio oko toga kako okončati sukob u istočnoj Ukrajini. Iznio je sedam točaka, među kojima i razmjenu zarobljenika i otvaranje humanitarnog koridora za izbjeglice i dopremu humanitarne pomoći. "Vjerujem da bi se konačni dogovor" o rješenju sukoba u Ukrajini "između ukrajinskih vlasti i jugoistoka Ukrajine mogao postići i dogovoriti 5. rujna, na sastanku kontaktne skupine", rekao je Putin novinarima u Ulan Batoru.
Među spomenutih sedam točaka su zaustavljanje ofenzive ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika kao i razmjena zarobljenika. Isto tako, predložio je otvaranje humanitarnog koridora za izbjeglice i humanitarnu pomoć, kao i razmještanje međunarodnih promatrača na terenu.
Po njemu, prije svega treba "okončati operacije" u području Donjecka i Luganska.
Obama: 'Nemojte se pretvarati da niste umiješani u sukob'
U međuvremenu, o krizi u Ukrajini se oglasio i američki predsjednik Barack Obama, koji je uoči skorašnjeg sastanka NATO-a u Walesu nakratko svratio u Estoniju, nekadašnju sovjetsku republiku koja graniči s Rusijom i strahuje od moguće ruske agresije. 'NATO treba pomoći jačanju ukrajinske vojske i vrata ostaviti otvorenima za nove članice kako bi se suprotstavile ruskoj agresiji', poručio je Obama u govoru održanom u Tallinnu gdje je kritizirao ponašanje Rusije i obećao razoriti Islamsku državu na Bliskom istoku.
Obama je upozorio kako primirje u Ukrajini može biti učinkovito samo ako se Moskva prestane pretvarati da nije umiješana u sukob na istoku Ukrajine, odnosno da nema kontrolu nad proruskim separatistima.
Ukrajina je danas objavila kako je njihov predsjednik Petro Porošenko postigao sporazum s Vladimirom Putinom o trajnom prekidu vatre, no i Kremlj i Kijev opovrgnuli su naknadno bilo kakav dogovor, napravivši tako pravu pomutnju.
Podržavamo napore ukrajinskog predsjednika u postizanju trajnog primirja koje bi rezultiralo političkim dogovorom, rekao je Obama. Narodu Estonije je poručio da će NATO stajati uz njega, prema načelu zajedničke obrane, usudi li ih se Rusija taknuti.
Rusija opetovano negira umiješanost u sukobe u Ukrajini. Putin odbija priznati da šalje oružje i vojnike na istok te zemlje.
- Realno političko rješenje ne može se postići ako Rusija kaže nastavit ćemo slati tenkove i vojnike i oružje i savjetnike prikrivajući ih kao separatiste i ako je za njih jedino moguće rješenje da Ukrajina ustupi svoj teritorij ili suverenitet - rekao je Obama.
- NATO mora dati konkretna obećanja da će pomoći Ukrajini modernizirati i ojačati njezine sigurnosne snage. Moramo učiniti više da pomognemo drugim partnerima NATO-a, uključivo Gruziji i Moldovi, da ojačaju svoje obrane, rekao je.
Nakon sastanka s liderima triju baltičkih zemalja Obama je ponovio da NATO neće odstupiti od načela "otvorenih vrata" prema zemljama koje ispune "naše standarde i koje mogu smisleno pridonositi zajedničkoj sigurnosti". Washington će nastaviti nuditi uvježbavanje i pomoć ukrajinskoj vojsci da pobijedi u ratu, rekao je Obama. Nije izravno ponudio ulazak Ukrajine u Savez čime bi zacijelo razbjesnio Rusiju, piše agencija Reuters.
Zabrinutost da bi se Rusija mogla proširiti prema Baltiku, gdje živi ruska zajednica, Obama je u govoru nastojao umiriti porukom da NATO neće oklijevati zaštititi jednu od svojih članica, čak i na periferiji Saveza. "Bit ćemo ovdje za Estoniju. Bit ćemo i za Latviju. Bit ćemo za Litvu. Već ste jednom izgubili neovisnost. S NATO-om se takvo što više nikada neće dogoditi", poručio je Obama.
Francuzi odustali od prodaje brodova
Inače, Francuska je u srijedu objavila da obustavlja postupak prodaje ratnog brodovlja Rusiji, zbog čega se već neko vrijeme nalazi na žestokom udaru kritika svojih zapadnih saveznike, koji je optužuju da tako pomaže 'agresoru'.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....