Putin potpisao novu uredbu: ‘Ovo je dosad najjači udar iz Kremlja, posljedice bi mogle biti dramatične‘

Pritisnuta sankcijama Zapada, Moskva se odlučila za ekonomski protunapad: ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je uredbu kojom se zabranjuje izvoz sirovina i proizvoda svim zapadnim pojedincima i tvrtkama koje će ruska vlada u idućih deset dana staviti na popis sankcioniranih, piše Slobodna Dalmacija.

Kako pišu ruski mediji, uredbom se utvrđuju "posebne gospodarske mjere odmazde u vezi s neprijateljskim djelovanjem nekih stranih država i međunarodnih organizacija". Ponegdje se precizira da se uredba odnosi na 48 država kolektivnog Zapada koje su Rusiji uvele sankcije, u čemu prednjače SAD i EU zemlje.

Prema dokumentu koji je objavljen na pravnom portalu ruske vlade Pravo.gov.ru, uredbom je zabranjeno obavljanje transakcija prema stranim fizičkim i pravnim osobama iz Rusiji neprijateljskih zemalja, kao i izvoz sirovina i proizvoda iz Rusije prema takvim entitetima. Zabrana se odnosi ne samo na zaključivanje novih ugovora, već i na ispunjavanje ranije ugovorenih obveza.

Drugim riječima, prekidaju se i sva dospjela plaćanja zapadnim prodavateljima koji se nađu na popisu sankcioniranih, bez obzira na postojeće ugovore.

Očito, riječ je o ruskom odgovoru na zapadne sankcije i oduzimanje ruske imovine na Zapadu. Ruski mediji pišu da je Putin ovaj dekret donio kao odgovor na ono što je ranije nazvao "nezakonitim radnjama SAD-a i njegovih saveznika". Dekret je stupio na snagu trenutkom objave i vrijedit će "do ukidanja posebnih gospodarskih mjera".

'Sijanje kaosa'

Putin je vladi dao rok od deset dana da sastavi popis sankcioniranih. Upravo ta neizvjesnost po pitanju tko će sve naći na spisku, uz mogućnost širokog tumačenja dekreta (formuliranog na način da se može odnositi doslovno na bilo koga), sprječava analitičare da jasnije sagledaju posljedice ovog Putinova poteza.

– Ovo je okvirna uredba. Sada bi sve konkretne popise trebala izraditi vlada. To je glavna stvar i trebamo čekati – izjavila je za Reuters politologinja Tatjana Stanova iz moskovskog Carnegie centra (nedavno zabranjenog u Rusiji), osnivačica nezavisne analitičke tvrtke R. Politik.

Reuters, pak, ocjenjuje da je posrijedi "dosad najteži odgovor Kremlja na teret sankcija koje su mu nametnuli SAD i saveznici" zbog ruske invazije na Ukrajinu.

"Dekret daje Moskvi ovlast da posije kaos na tržištima, jer u svakom trenutku može zaustaviti izvoz ili raskinuti ugovore sa subjektom ili pojedincem koje je sankcionirao", upozorava Reuters.

Mnoge na Zapadu brine taj mogući kaos. I drugi analitičari ističu da Kremlj ovim dekretom može pokrenuti silovite napade na tržišta, jer u svakom času može prekinuti dostavu esencijalnih proizvoda. To mogu biti energenti poput plina, nafte i ugljena, ali i sirovine kao što su uran i litij – koje su nužne za proizvodnju visoko sofisticiranih proizvoda – kao i rijetki metali, gnojiva, žitarice itd.

Stručnjaci ističu da posljedice ovako radikalnog napada na tržišta mogu biti dramatične: nestašice, glad, društveni prevrati...

Prijete nestašice

Naravno, sankcije su dvosjekli mač. Kao što vidimo da zapadne sankcije Rusiji pogađaju i europske zemlje – u smislu rasta cijena i pada životnog standarda građana – tako će i ove ruske kontrasankcije zacijelo naštetiti i samoj Rusiji: neće moći uvoziti sve što joj treba, a smanjit će prihode od izvoza. Ali očito je u velikom rusko-zapadnom okršaju nastupila faza utrkivanja čija će ekonomska krava prije crknuti od gladi.

Rusija je pritom vjerojatno ohrabrena svojim dosadašnjim uspješnim odgovorom na zapadne sankcije koje su trebale srozati rublju i destabilizirati rusku ekonomiju. Nakon početnog šoka, kad je ruska valuta doista snažno pala s 80 na 140 rubalja za dolar, već do kraja ožujka tečaj se vratio na predratne razine, da bi ovog tjedna u jednom času iznosio samo 67 rubalja za dolar, što je najbolji rezultat rublja u zadnje dvije godine.

Reuters ističe kako je pokušaj Zapada da ekonomski izolira Rusiju "gurnuo globalnu ekonomiju u nepoznate vode, uz rastuće cijene i prijetnje o nestašici hrane", te dodaje kako je "Putin više puta upozorio da će Moskva odgovoriti istom mjerom, iako je do utorka najoštriji gospodarski odgovor Kremlja bio prekid isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj te nova shema plaćanja za europske kupce plina".

Sada je, međutim, Kremlj u svom gospodarskom odgovoru otišao mnogo dalje: neki čak tvrde da je ovim Putinovim dekretom "počeo Prvi svjetski hibridni rat". Kako bilo, popis sankcioniranih entiteta ruska vlada Putinu mora dostaviti do 13. svibnja. Tada ćemo tek znati nalazi li se na njemu i neki pojedinac ili tvrtka iz Hrvatske.