Pred Armenijom su uskoro, 7. lipnja, povijesni izbori, na kojima se zapravo bira geostrateški pravac te daleke, siromašne zemlje na zaboravljenim krajnjim obroncima Europe - hvatanje vlaka za Europu ili ponovno u zagrljaj Vladimiru Putinu. A on sve čini da mu Armenija ne isklizne iz ruku, iako je već na više od pola puta da se to ostvari. Putinu se i na Kavkazu sužava prostor, a to ga čini nervoznim. Azerbajdžan je već otplovio, nekako još kontrolira nemirnu Gruziju, a sada su mu armenski izbori ništa manje važni negoli samim Armencima. Oni, dakle, biraju - Europa ili Rusija, pod kojom su već od raspada SSSR-a, nekako po "defaultu", ali nedavni njihovi ratovi s Azerbajdžanom, krah armenske paradržavne tvorevine Nagorno-Karabaha te agresija Rusije na Ukrajinu okrenuli su Armence od Rusa prema Europi, u kojoj vide spas za svoj opstanak i razvoj.
"Europa nam nudi prosperitet", kaže armenski premijer Nikol Pašinjan, čija stranka Građanski dogovor ima najviše izgleda za pobjedu. Trenutačne ankete daju mu oko 57 posto glasova, što je dovoljno za očekivanu pobjedu, ali ne i za tzv. ustavnu većinu i samostalno donošenje krucijalnih odluka. Pašinjan je izložen teškim napadima, pa i otvorenim prijetnjama smrću, ali vjerojatno će osvojiti i treći mandat, uz pitanje koliko će biti snažan da se odupre proruskim snagama koje će također ući u parlament. No, pitanje je koliko im Rusija može pomoći u situaciji u kojoj se nalazi.
No, u "bitku" je ubačeno nekoliko proruskih stranaka. Jednu stranku, Snažna Armenija, predvodi milijarder Samvel Karapetjan s ruskom putovnicom u džepu (navodno je se zbog izbora odrekao) težak, prema Forbesu, oko 4,5 milijardi dolara. Karapetjan biznis uglavnom vodi u Rusiji, a trenutačno je u kućnom pritvoru u Erevanu, zbog optužbi da je pripremao "državni udar", tako da se na izbornim skupovima svojim sljedbenicima obraća "online" i izbornu kampanju vodi "od doma". Nedavno je Putin u razgovoru s Pašinjanom u Moskvi kazao kako "Rusija u Armeniji ima prijatelje te bi volio da im se dopusti nesmetani izlazak na izbore", a armenski politolog Arsen Haratjan i savjetnik premijera Pašinjana kaže kako je Putin mislio baš na Karapetjana i napominje kako je kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao da zbog političkih, povijesnih i bliskih veza između dviju zemalja Rusija ima pravo promatrati što se zbiva u Armeniji. Karapetjanu ankete daju oko 17,5 posto glasova, a jaka ruska medijska mreža u Armeniji daje mu svekoliku podršku.
Osim Karapetjana, Moskva se uzda i u bivšeg armenskog predsjednika Roberta Kočarjana, koji je također bio uhićen, a upravo je Karapetjan platio višemilijunsku jamčevinu za njega. Kočarjan se tradicionalno smatra miljenikom Kremlja i održava dugogodišnje prijateljske veze s Putinom. On kritizira sadašnju Pašinjanovu prozapadnu politiku i otvoreno se zalaže za obnovu i jačanje partnerstva s Rusijom. On je osnovao koalicijski blok "Armenija" koji, prema anketama, visi na rubu od potrebnih 8 posto, određenih kao prag za koalicijske liste. I još jedna, "soft" proruska stranka, Napredna Armenija, poduzetnika Gagika Carukjana, koji je živio u Rusiji, a prije pet godina se vratio u Armeniju, dobiva, prema anketama, oko 6 posto. Ostalih 15 stranaka i koalicija teško da mogu prijeći prag i dati nekoga među 107 zastupnika koliko se bira.
Na udaru proruskih političara je Pašinjan i njegovo okretanje Zapadu. Podsjetimo, Pašinjan je zamrznuo (a razmišlja i o istupanju) iz ruskog vojnog pakta ODKB (koji nazivaju Putinovim džepnim NATO-om, u kojem je okupljeno nekoliko postsovjetskih država), a i Putin mu je rekao da se mora odlučiti između EU i ruskog ekonomskog Euroazijskog saveza. Podsjetimo da je nedavno, prvi put od raspada SSSR-a, Armenija imala zajedničke vojne manevre s vojskom SAD-a.
Rusija je prije izbora Armeniji praktički uvela određene sankcije i otežala uvoz i izvoz, kako bi joj otežala ekonomsku i socijalnu situaciju. Uz to, preko ruskih i proruskih medija proturaju se vijesti da će, ako pobijedi Pašinjan, ponovno doći do rata s Azerbajdžanom, odnosno da će Pašinjan "ustupiti" dio armenskog područja da se Azerbajdžan spoji sa svojom enklavom Nahičevan. Plaše ih i Turskom, jer je Pašinjan tražio od Rusa da smanje brojnost svojih vojnih snaga na granicama s Turskom i Iranom. Pašinjan je posljednjih godina popravio odnose između tih dviju država, a susret s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom nazvan je povijesnim zbog višestoljetnih trauma izazvanim genocidom nad Armencima u Turskoj pretkraj Prvog svjetskog rata. Sve te teme proruski mediji i političari sada dižu na višu razinu, a pogotovo jer ankete pokazuju da se Armenci najviše boje novog rata. Doduše, Pašinjan je nedavno ugostio europske čelnike na megasummitu u Erevanu, otvoren je Partnerski ured EU, a iz Bruxellesa je stigla, mala ali značajna, pomoć od 12 milijuna eura.
Izbori su svakako povijesni i mogu pokazati koliko je europska ideja jaka, a koliko je Rusija sve slabija na "svom" prostoru. Armenija trenutačno plovi uzburkanim morem i pokušava uhvatiti mirnu europsku luku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....