Prema opsežnom izvješću jedne europske obavještajne agencije, čije je detalje ekskluzivno objavio CNN, ruski predsjednik Vladimir Putin poduzeo je dosad neviđene korake u jačanju svoje osobne sigurnosti.
Ono što ovo povjerljivo izvješće čini posebno alarmantnim jest razina prodora u privatnost čak i najvjernijih suradnika. Sustavi nadzora i prisluškivanja sada su, prema navodima, instalirani unutar domova osoblja iz najužeg predsjednikova kruga.
Ovaj radikalan potez interpretira se kao izravan odgovor na nedavni val uspješnih atentata na visoke ruske vojne zapovjednike, ali i kao odraz rastućeg, gotovo opipljivog straha od koordiniranog državnog udara unutar samih zidina Kremlja.
Neviđene mjere na snazi
Sigurnosni protokoli koji su uvedeni posljednjih mjeseci zadiru u najsitnije pore svakodnevice onih koji izravno opslužuju predsjednika. Ograničenja se odnose na cijeli spektar zaposlenika, od osobnih kuhara i fotografa do elitnih tjelohranitelja.
Svima njima strogo je zabranjeno korištenje javnog prijevoza, poput metroa ili vlakova, kako bi se eliminirao bilo kakav rizik od kontakta s vanjskim akterima ili potencijalnim obavještajnim operativcima.
VIDEO Dron pogodio luksuzni neboder u Moskvi, udaljen je samo sedam kilometara od Kremlja
Istodobno, osoblju koje radi u neposrednoj fizičkoj blizini predsjednika nametnut je potpuni ‘digitalni mrak‘; dopušteno im je korištenje isključivo mobilnih uređaja koji nemaju pristup internetu, čime se želi spriječiti bilo kakvo curenje osjetljivih informacija u stvarnom vremenu.
Svaki posjetitelj, bez obzira na njegovu funkciju ili povijest odnosa s Putinom, sada mora proći dvostruko, iznimno rigorozno sigurnosno rešetanje prije nego što mu se uopće odobri ulazak u istu prostoriju s ruskim čelnikom.
Putin ne ide gotovo nigdje
Obavještajni podaci precizno ukazuju na to da je Putin u velikoj mjeri prestao posjećivati svoje uobičajene i javnosti dobro poznate rezidencije u široj moskovskoj regiji, kao i legendarno imanje u Valdaju.
Umjesto toga, ruski predsjednik i njegova obitelj tjedne provode izolirani u posebno nadograđenim i duboko ukopanim bunkerima, prvenstveno na području Krasnodarske regije na obali Crnog mora.
Ova lokacija ne nudi samo prirodnu izolaciju, već i naprednu zaštitu od potencijalnih zračnih napada ili napada dronovima. Posebno je znakovita činjenica da tijekom cijele 2026. godine Putin dosad nije posjetio ni jedan vojni objekt na terenu, što predstavlja oštar zaokret u odnosu na 2025. godinu, kada su takvi obilasci bili redoviti i medijski popraćeni.
Razbijena velika akcija ruske tajne službe GRU, planirali ubojstva i sabotaže diljem Europe
Kako bi se pred javnošću, ali i pred stranim službama, prikrila ova duboka izolacija, Kremlj se sustavno koristi taktikom emitiranja ‘konzerviranih‘ snimaka, unaprijed pripremljenih videozapisa sastanaka koji se puštaju s odmakom kako bi se održao privid predsjednikove stalne prisutnosti i aktivnosti u Moskvi.
Burna svađa najviših dužnosnika
Korijeni ovih ekstremnih sigurnosnih mjera sežu do tajnog i iznimno napetog sastanka održanog u Kremlju krajem prošle godine, neposredno nakon što je u Moskvi likvidiran general-pukovnik Fanil Sarvarov. Taj atentat, koji se pripisuje ukrajinskim operativcima, izazvao je pravi potres u ruskom sigurnosnom aparatu.
Prema izvješću, na tom je sastanku došlo do žestokog verbalnog okršaja između najviših dužnosnika: načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov navodno je uputio brutalne kritike šefu FSB-a Aleksandru Bortnikovu, optužujući njegovu službu za nesposobnost, demoralizaciju ljudstva i potpuni nedostatak predviđanja u zaštiti vojnog vrha.
Situacija je bila toliko napeta da je Putin osobno morao pozivati na mir, a rješenje je pronađeno u proširenju ovlasti Federalne zaštitne službe (FSO). Ta je služba, koja je dotad primarno štitila samo Putina i Gerasimova, sada dobila zadatak da pod izravan i strog nadzor stavi još desetoricu najviših vojnih zapovjednika, čime je zapravo stvoren sustav ‘čuvara koji čuvaju čuvare‘.
Šojgu - najveći rizik
Možda najintrigantniji i najopasniji segment ovog obavještajnog dosjea odnosi se na status Sergeja Šojgua. Bivši ministar obrane, a sada tajnik Vijeća sigurnosti, u izvješću je izravno označen kao figura visokog rizika povezana s mogućnošću državnog udara.
Razlog tomu leži u njegovu golemu, gotovo nepokolebljivu utjecaju koji i dalje uživa unutar vojnog zapovjedništva. Uhićenje njegova dugogodišnjeg bliskog suradnika Ruslana Calikova u ožujku 2026. godine, pod optužbama za golemu pronevjeru i primanje mita, zapadni analitičari tumače kao Putinov preventivni udar.
To se smatra grubim kršenjem prešutnog sporazuma o nedodirljivosti elita, čime se Šojguu šalje jasna poruka da bi i sam uskoro mogao postati meta službene istrage ako se pokuša distancirati od trenutačne politike Kremlja.
Putin se lani razmetao, a sada se u Kremlj uvukao strah; ekspertica: ‘Ovo je znak ranjivosti‘
Dok brutalni rat ulazi u svoju četvrtu godinu, s gubicima koji se prema zapadnim procjenama kreću oko 30.000 mrtvih i ranjenih svakog mjeseca, ekonomska i socijalna cijena sukoba postaje nepodnošljiva čak i za privilegirane slojeve društva.
Ruska proputinovska buržoazija, koja je godinama bila izolirana od izravnih posljedica invazije, sada se suočava s čestim prekidima mobilnih mreža i stalnom prijetnjom ukrajinskih dronova koji prodiru duboko u ruski teritorij.
Konačni simbol ove nove, ranjive Rusije bit će predstojeća parada za Dan pobjede 9. svibnja. Peta po redu parada od početka invazije održat će se bez teškog naoružanja, oklopnih transportera i balističkih projektila. Iako glasnogovornik Dmitrij Peskov to pravda potrebom za ‘minimiziranjem terorističke prijetnje‘, podaci o Putinovoj paranoji, životu u bunkerima i dubokim unutarstranačkim podjelama sugeriraju mnogo mračniju istinu: Kremlj se u svibnju 2026. godine najviše boji neprijatelja koji sjede za istim stolom u Moskvi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....