Putin je sve opasniji, zanimljivo je kako su se postavili Amerikanci. No Trumpu prijeti progon iz Bijele kuće!

„Iran ima zanimljivu obrambenu strategiju s tzv. isturenim, napadačkim odjeljenjima, kao što su Hezbolah, Hamas pa tako i Hutisti u Jemenu koji su svi ekspoziture obrane Irana izvan njegovog teritorija. Razvoj situacije u Crvenom moru ovisi o situaciji u Hormuzu. Ako Iran procjeni da može dozvoliti prolaz brodova kroz Hormuški tjesnac, onda neće doći do napada na brodove u Crvenom moru. Ako dođe do novih američkih napada na Iran, eskalirat će i u Crvenom moru. Saudijski princ je zvao Trumpa da mu pomogne oko situacije u južnom Jemenu, a Trump je pustio da Hutisti osvoje izlazak na Crveno more. Ili ne razumiju što se događa ili imaju računicu – što gore, to bolje”, kaže u Briefingu prof. dr. sc. Ivan Grdešić, bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u koji je danas dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju Sveučilišta Libertas.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Iran može izdržati napade, žrtvovati dio svog stanovništva. Zadržao je prednost, konsolidirao vlast, režim je preživio i stvara nova savezništva s Kinom, Rusijom, Indijom... Trump je možda digao ruke od Republikanske stranke i američkih izbora, Senata i Kongresa. Njemu sudbina Amerike nije bila primarna. Demokrati su se uspjeli konsolidirati i mogli bi osvojiti Senat i Kongres. Trumpu u tom slučaju ne bi prošao ni jedan prijedlog zakona, ni jedno financiranje, a započela bi i procedura impeachmenta, opoziva, odmah sutradan koja bi završila tako da bi Trump mogao biti prognan iz Bijele kuće”, procjenjuje Grdešić.

„Situacija ni rata ni mira, povremenih eskalacija i stalnih napetosti u Iranu može potrajati dugo, pogotovo ako Trump nešto ne učini s cijenama nafte u Americi. Ako može toliko trajati rat u Ukrajini, može i u Iranu. Trump je ušao u klopku suradnje s Izraelom i naškodio američkom gospodarstvu, vjerodostojnosti američke politike i savezništvima koja je Amerika imala. Nitko se danas više od svjetskih lidera ne može pouzdati da će Amerikanci napraviti ono što su se dogovorili”, ističe Grdešić.

Ne očekuje da će se Trump do kraja mandata odlučiti napasti neku novu državu, osim ako nije toliko lud da misli da će takvom novom intervencijom staviti u drugi plan situaciju u Iranu.

„Zanimljivo je da se Amerikanci zalažu za vojne ciljeve Putina kojem u Donjeckoj regiji nedostaje nekih 10 do 15 posto teritorija i želi da se Ukrajinci odreknu tog teritorija. Ukrajina predlaže da se neprijateljstva zaustave na postojećim linijama sukoba. Američko posredovanje je puno više potpora Putinovim ciljevima nego posredovanje”, tvrdi Grdešić.

Smatra da će Rusi na nešto pristati samo kada vide da su ugroženi. Ukrajina, dodaje, uspješno napada energetska postrojenja duboko na ruskom teritoriju. Procjenjuje da bi se dvije strane sada prije zime mogle dogovoriti da međusobno neće napadati takva postrojenja. Prema njegovom mišljenju Zelenski napade na Rusiji izvodi u dogovoru s europskim saveznicima, u prvom redu Velikom Britanijom koja je Ukrajini omogućila dalekometno naoružanje.

„Takva ukrajinska strategija dovodi do ruske odmazde u obliku masovnih napada na ukrajinske gradove što je cijena ukrajinskog uspjeha, no očigledno su Ukrajinci žilavi. Premalo znamo o tome što se događa u Kremlju, kao i o Putinovim političkim protivnicima i nezadovoljnicima u ruskoj vojsci koja trpi velike gubitke. Što to dulje traje, to je Putin sve ugroženiji, ali i sve opasniji. Bojim se da ćemo s Putinom još imati posla u Europi”, zaključuje Grdešić.

Naglašava da je ruska taktika pomicanja incidenata prema zapadnoj Europi posljedica neuspjeha na fronti.

„To ne bih uzeo olako, ali ne bih pridavao ni pretjeranu važnost. NATO treba ozbiljno odgovoriti na te provokacije još čvršćom podrškom Ukrajini”, kaže Grdešić.

Napominje da je AfD u Njemčkoj još uvijek daleko od osvajanja državne vlasti, a uspjeh na regionalnoj razini ima i svoje prokletstvo.

„Neki birači bi se mogli prepasti toga što na vlast dolaze bivši agenti Stasija, dileri, makroi, bivši kriminalci... Jačanje desnice u Njemačkoj bi moglo ohrabriti francusku desnicu jer se populistička retorika uspješno lijepi na nezadovoljstvo ljudi, ali mislim da će Francuzi jako dobro promisliti što se događa i da će odlučiti na ispravan način. Strašno je ozbiljno pitanje zašto američka administracija, kao prva suvremena demokracija, želi neuspjeh demokracijama Europe. To je tužno i zabrinjavajuće. Da se čovjek zapita gdje mi to danas živimo? Trump je autoritarni populist, a takvi traže svoje saveznike i pomažu populiste i desničare po svijetu, od Argentine do Orbana i divljenja Erdoganu”, govori Grdešić.

„Kod Giorgie Meloni imamo i element odnosa prema ženi pri čemu je Trump puno osjetljiviji kada ga žena ‘našpota‘. Ta politika podrške europskoj desnici je sestrinska politika podrške Putinu. Njemačka desnica je inspirirana Putinom jer su mnogi radili za Sovjetski savez i osjećali se tada važno i sigurno pa misle da će sada osvajanjem vlasti smanjiti opasnost od ruske prijetnje Njemačkoj, a bojim se da to neće izaći na dobro”, komentira Grdešić.

„Kanada ne mora postati pridružena članica Europske unije, ali može s njom razviti odnose kave imaju Norveška, Island ili Švicarska. EU treba takvu vrstu savezništva”, ističe Grdešić.

„Čini mi se da će susret Trumpa i Xi Jinpinga imati više efekta za Kinu nego za SAD. Xi će se pokazati kao svjetski lider kojeg s poštovanjem primaju u Bijeloj kući i pokazati ostalima da on nije samo ruski partner nego i američki”, kaže Grdešić.

Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.

Pogledajte cijelu emisiju: