IGRE VELIKIH SILA

Putin ima plan kojim želi slomiti Ukrajince, uvjeren je u ishod... A iz Europe stižu neočekivani signali

Što je summit u Kini promijenio oko Ukrajine?

Vladimir Putin

 X
Što je summit u Kini promijenio oko Ukrajine?

Ukrajina se na summitu Trumpa, Putina i Xija u četvrtak u Shenzhenu spominjala malo ili ništa. Kina je kao domaćin umješno sačuvala poziciju strane koja ne sudjeluje izravno u sukobu. I, što se Putinu nije sviđalo, Xi Jinping je još početkom mjeseca njemačkom predsjedniku Frank-Walteru Steinmeieru poručio da se o Europi ne može pregovarati bez Europe.

Time s jedne strane poručuje da se ne može pregovarati ni o Pacifiku bez Kine; Trump je prije dolaska u Kinu na Filipinima dogovorio modernizaciju zračne luke Basco blizu Tajvana, a prošle su nedjelje Australija i Filipini potpisali novi sporazum o obrambenoj suradnji, koji ne uključuje međusobnu obranu. S druge strane, Europi pokazuje kooperativnost koja bi trebala smanjiti trgovinska trenja (u trgovini s Unijom Kina ima suficit od milijardu eura dnevno).

Slučajnosti u politici ne postoje pa tako ne čudi što je Putin nakon trilateralnog sastanka izašao pred novinare i rekao da je Rusija "diplomatskim kanalima sugerirala da Europljani dođu u Moskvu da bi definirali svoju poziciju". Kako prenosi RT, Putin je sadašnju poziciju Europe opisao "političkom dijarejom" koju karakterizira ekstremno neprijateljstvo prema Moskvi, a opravdava je navodna "ruska prijetnja". Koliko je navodna, vidjeli smo na brodovima pogođenima dronovima uz bugarsku obalu i u zračnoj luci u Leipzigu.

image

Vladimir Putin, Xi Jinping i Donald Trump

Win Mcnamee/Afp

Nakon susreta s Europljanima Moskva bi odlučila u kojem će formatu nastaviti dijalog o Ukrajini. Ideja uključivanja Europe velikim je dijelom posljedica Trumpove želje da se izvuče iz tih pregovora, zbog čega Putin kaže da američki predstavnici "uporno" traže da dopusti Europljanima sudjelovanje u razgovorima. Novu dimenziju pregovori su dobili 9. listopada u Miamiju, kad je predloženo da se raspravlja i o budućoj sigurnosnoj arhitekturi Europe.

Rusija je na pregovorima s SAD-om i Ukrajinom u Abu Dhabiju prošlog tjedna predstavila dokument sa svojim prijedlozima koji, pojednostavljeno, traže da se NATO povuče na položaje iz 1997., prije proširenja na Srednju i Istočnu Europu. To je platforma na koju se oslanja Putin nastupajući s pozicije moćnog lidera ojačanog trilateralnim summitom. I dokument (non-paper) iz Abu Dhabija i Putinovu konferenciju za novinstvo u Kini treba gledati prije svega kao zauzimanje maksimalističkih pregovaračkih pozicija. Jer i sam je priznao da se o europskoj sigurnosti ne može ozbiljno razgovarati bez europskih država.

‘Zapadne tajne službe otkrile su dokad Kremlj želi ratovati. Na dva načina dotad misle slomiti Ukrajinu‘

Jared Kushner, američki pregovarač i Trumpov zet, rekao je u Berlinu da je američki predsjednik otvoren za sigurnosna jamstva Ukrajini na razini članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji podrazumijeva kolektivnu obranu. AP prenosi njegove riječi: "Mislim da smo Ruse pomirili s konceptom prema kojem bi svako sigurnosno jamstvo za Ukrajinu bilo utemeljeno na članku 5." Dodao je da misli da je to, "barem prema onome što Rusi govore", njihova namjera da u budućnosti ne izbije novi rat.

Moskva je u disharmoniji s Kushnerom: zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov u petak je odbacio mogućnost sigurnosnih jamstava Ukrajini po uzoru na NATO. Ali potvrdio je da su u tijeku pripreme za mogući posjet Moskvi predstavnika Velike Britanije, Njemačke i Francuske.

image

Vladimir Putin, Xi Jinping i Donald Trump

Win Mcnamee/Afp

Financial Times prenosi da je Trump iz zrakoplova, vraćajući se kući iz Kine, izvijestio sudionike sastanka Koalicije voljnih u Berlinu o razgovorima s Putinom i, prema osobi upoznatoj s njegovim izjavama, rekao da je "Putin spreman za mir". Politico piše da je Trump doveo u pitanje nastavak europske vojne pomoći Ukrajini. Kaotičnost američke pozicije potvrđuje i otvoreni sukob Elbridgea Colbyja, podtajnika za politiku u Pentagonu, s europskim predstavnicima na sastanku Kontaktne skupine za obranu Ukrajine u utorak. Ondje su Europljani odbacili njegovu ocjenu da ukrajinski udari duboko u ruski teritorij ne pridonose kraju rata.

Putin je u Shenzhenu rekao da bi odnosi s SAD-om mogli biti bolji, ali stav Trumpove administracije daje "razloga optimizmu". Kyiv Independent navodi da su američki pregovarači upozorili Rusiju da se prostor za sporazum s administracijom sužava zbog nadolazećih unutarnjopolitičkih promjena u SAD-u. Kongres s demokratskom većinom protivit će se dogovorima s Moskvom, a pridružit će im se i dio republikanaca.

Putin računa da će iskoristiti slabo branjeno ukrajinsko nebo i razaranjem energetske infrastrukture ove zime slomiti moral stanovništva, uvjeren da bi na proljeće Kijev mogao biti spreman na ustupke. U tom kontekstu treba čitati njegovu izjavu iz Kine da Ukrajina nema poticaja pristati na završetak neprijateljstava. Rekao je da se nada da će Kijev na kraju "shvatiti da je bolje pristati na te kompromise nego se kasnije suočiti s realnostima koje će ionako morati prihvatiti prije ili kasnije".

Dodao je i da je Rusija spremna na kompromise, ali ne kad je riječ o teritorijalnim zahtjevima, snagama drugih država (osobito NATO) u Ukrajini i redoslijedu: prvo sveobuhvatni, mirovni, a možda i europski sporazum, a zatim prekid vatre. U to koja bi bila druga područja na kojima su kompromisi, kako je rekao, "potpuno mogući", teško je proniknuti.

image

Andy Burnham

Nicolas Tucat/Afp

Naš kontinent istodobno pokazuje neočekivane znakove jedinstva.

"Europa ima jasnu, dosljednu i jedinstvenu pregovaračku poziciju. Nije na agresoru da postavlja široke i nerealne sigurnosne zahtjeve", rekao je u Berlinu britanski premijer Andy Burnham. "Spremni smo ući u ozbiljne razgovore o europskoj sigurnosti, ali prvo mora postojati mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije", naglasio je.

Odlazak u Moskvu, unatoč Rjabkovljevoj tvrdnji, u ovoj fazi nije realna opcija - Merz je za sljedeću rundu predložio neutralno mjesto poput Emirata - ali čvrst stav o redoslijedu koraka, prvo mir ili primirje, a zatim rasprava o europskoj sigurnosnoj arhitekturi, dobra je polazišna točka. Smanjenje američkog utjecaja na pregovore moglo bi ublažiti nerealne ruske zahtjeve jer bi Moskva izgubila najsklonijeg sugovornika.

Pomaka na planu prekida ruske agresije i dalje nema. Ako ruska zimska ofenziva ne uspije, možda proljeće otvori neki novi prostor. To smo pisali i prije dvije pa tri godine... Naše doba trajnih ratova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. studeni 2026 22:55