LICE S TJERALICE

Putin došao u državu koja bi ga trebala uhititi, no ništa od toga. Dao im je ponudu koja se ne odbija...

Putinu je posjet važan upravo zato da bi pokazao i svojoj, ali i međunarodnoj javnosti, kako je nedodirljiv te da mu ni tjeralica ne može nauditi

Vladimir Putin i Uhnagijn Hurelsuh

 Sofia Sandurskaya/Afp

Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u službeni posjet Mongoliji. I ništa puno spornog ne bi bilo, jer je Mongolija, unatoč ruskoj agresiji na Ukrajinu, i dalje ostala "vjerni saveznik" Rusiji, pogotovo jer trenutačni predsjednik Uhnagijn Hurelsuh i šef nekadašnje Komunističke partije, koja se sada zove "Narodnom strankom", da Ulan Bator nije potpisnik Rimskog statuta.

Prema njemu, zemlja potpisnica dužna je izručiti svakoga koga traži Međunarodni kazneni sud, a upravo se Vladimir Putin i nalazi na njegovoj tjeralici. No, Mongolija ne namjerava izvršiti ono na što se obvezala, a Putin je dobio jamstva da će se Mongolija u ovom slučaju "napraviti bedasta". K tome, kremaljski glasnogovornik Dmitrij Peskov kazao je kako "nema brige oko Putinova boravka u Mongoliji".

image

Vladimir Putin i Uhnagijn Hurelsuh

Kristina Kormilitsyna/Afp

Podsjetimo da Vladimir Putin svojedobno nije riskirao odlaskom na summit BRICS-a u Južnoafričku Republiku, upravo zato što je i ta zemlja potpisnica Rimskog statuta. Iz Kijeva su uputili oštru notu Ulan Batoru zbog neizvršavanja uhidbenog naloga. "Pozivano mongolske vlasti da ispune obveze prema međunarodnoj tjeralici te predaju Putina Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu". A nekolicina ruskih disidenata, poput nedavno razmijenjenog iz zatvora Vladimira Kara Murze i neovisnog novinara Jevgenija Kiseljova, preko platforme Change.org pozvali su mongolske vlasti "da privedu Putina".

image
Vyacheslav Prokofyev/Afp

"Ako to učinite, Mongolija će osloboditi odmah tri države - Rusiju, Bjelorusiju i Ukrajinu", a "Mongolija će sebe ovjenčati slavom oslobodioca", navodi se u peticiji na Change.org. Inače, mongolski dužnosnici izbjegavaju odgovore na pitanja u vezi "provođenja Putina", ali je glasnogovornik predsjednika Ulzibajarin Zolbajar kratko demantirao kako su "dobili pismo Kaznenog suda" u kojem ih traže da "uhite Putina". Stoga, od senzacije neće biti ništa.

image

Vladimir Putin i Uhnagijn Hurelsuh

Vyacheslav Prokofyev/Afp

Putinu je posjet Mongoliji važan upravo i zato da bi pokazao i svojoj, ali i međunarodnoj javnosti, kako je nedodirljiv te da mu ni tjeralica ne može nauditi, jer ni zemlje potpisnice neće ga "ugroziti". No, u pitanju je ipak Mongolija, koja već stoljećima zapravo funkcionira kao teritorij pridružen Rusiji, a u vrijeme SSSR-a služila je kao "tampon zona" prema Kini, što je i sada, bez obzira na trenutačno vrlo bliske odnose Moskve i Pekinga. Doduše, Mongoli nisu imali baš neki veliki izbor, birati između Kine i Rusije, a Putin želi da tako ostane i dalje. Osim toga, Putin je u Mongoliju došao s darovima - naime, ona će biti na trasi, piše moskovski poslovni list RBK, novog plinovoda iz Rusije za Kinu - "Savez Istoka", a pomoći će im i u modernizaciji željeznice.

image
Vyacheslav Prokofyev/Afp

Naime, plinovod "Savez Istoka", koji će biti dug gotovo 1000 km, dio je plinovoda "Snaga Sibira 2", kojim se spajaju nalazišta plina u Sibiru s kineskom regijom Xinjiang (Ujgurijom). Mongolija je na početku bila predviđene samo kao "tranzitna" zemlja za plinovod, ali sada će, kako je kazao Putin, i ona "dobivati vrlo jeftini plin" preko tog plinovoda, čija bi izgradnja trebala početi 2025. godine.

image
Byambasuren Byamba-ochir/Afp

Putin je, u Mongoliju stigao u povodu svečanosti 85. godišnjice bitke na rijeci Halkin Gol (ona dijeli Mongoliju i Kinu), kada je Crvena armija, pod zapovjedništvom jednog od najvećih vojskovođa Drugog svjetskog rata, generala Georgija Žukova, zaustavila prodor japanskih snaga, s područja tadašnje marionetske tvorevine Mandžurije, i spriječila je u osvajanju Mongolije, što je imalo i utjecaj na daljnji tijek Drugog svjetskog rata u Aziji. Ta godišnjica, poslužila je Rusiji, da se preko "leđa Mongolije" obruši na današnji Japan, a glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova u povodu Putinova posjeta, kazala je kako "treba otvoriti temu ratnih zločina Japana u Drugom svjetskom ratu", ali razlog je puno prozaičniji - posljednjih godina Japan, ali i Južna Koreja, sve više ulažu u Mongoliju, što Rusija želi onemogućiti. Inače, u vezi Međunarodnog kaznenog suda, napomenimo da je Rusija 2000. sudjelovala u izradi Rimskog statuta te ga i potpisala, ali ga nikada nije ratificirala, a 2016. godine "povukla" je svoj potpis.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 10:33