Sigurnost gotovo jedne milijarde ljudi diljem Europe i Sjeverne Amerike ugrožena je zbog ruskih pokušaja da cilja na ranjivost podvodne infrastrukture, što uključuje vjetroelektrane, naftne i plinske cjevovode i električne kabele, upozorio je zapovjednik NATO-a.
Vice-admiral Didier Maleterre, zamjenik zapovjednika Savezničkog pomorskog zapovjedništva NATO-a (Allied Maritime Command - Marcom), izjavio je da mreža podvodnih kabela i cjevovoda o kojima ovisi europska opskrba energijom i komunikacije nije dizajnirana da izdrži "hibridni rat" koji vode Moskva i drugi protivnici NATO-a.
"Znamo da Rusi provode snažno hibridno ratovanje ispod mora kako bi poremetili europsko gospodarstvo, putem kabela, internetskih kabela, cjevovoda. Cijelo naše gospodarstvo ispod površine mora je ugroženo", rekao je on. "I, da budemo posve jasni, znamo što su Rusi razvili kada su u pitanju nuklearne podmornice za djelovanje pod morskom površinom. Dakle, nismo naivni i mi (zemlje NATO-a) radimo zajedno".
Ovi komentari dolaze nakon dva incidenta navodne sabotaže na plinovodima na Baltiku u posljednjih 18 mjeseci - prvi na Sjevernom toku 1 i 2 u rujnu 2022. godine, nakon čega je uslijedio incident s Balticconnectorom, dvosmjernim plinovodom između Finske i Estonije, u listopadu prošle godine. Unatoč opsežnim istragama koje su provele brojne države, oba su incidenta ostala nerazjašnjena, iako je Finska u prosincu priopćila da "sve ukazuje" na to da je kineski brod namjerno oštetio Balticconnector svojim sidrom.
‘Ne može sve NATO‘
Maleterre, podmorničar koji ističe da je i sam proveo "više od 1000 dana pod morem", ističe da se situacija dramatično promijenila otkako su velik dio sadašnje infrastrukture prve razvile tvrtke iz privatnog sektora, ostavljajući okoliš iznimno ranjivim, kako prenosi The Guardian. "Oni nisu znali da će se takvo hibridno ratovanje razviti tako brzo. Više od 90 posto interneta nalazi se pod morem. Sve veze između SAD-a, Kanade i Europe putuju ispod mora, tako da postoji mnogo ranjivosti".
Unatoč sve većoj ulozi pučinskih vjetroelektrana u postizanju klimatskih ciljeva, infrastruktura je i dalje izložena opasnostima zbog "ranjivosti sustava", rekao je on. Energija od pučinskog vjetra morat će se povećati za 25 posto do 2050. godine kako bi se ispunili ciljevi Europske unije u pogledu kapaciteta energije vjetra, prema industrijskom udruženju WindEurope, dok administracija američkog predsjednika Joea Bidena želi postaviti kapacitete za 30.000 megavata pučinskog vjetra uz obalu SAD-a do 2030.
Maleterre kaže da je Marcom u svakom trenutku imao "više od 100 brodova, nuklearnih podmornica i konvencionalnih podmornica" koje su patrolirale vodama Arktika, Crnog mora, Atlantika, Baltika i Mediterana. "Radi se o velikoj brizi jer je to sigurnosno pitanje za gotovo milijardu civila iz zemalja članica NATO-a. Moramo biti zaštićeni i dobro opskrbljeni našom vitalnom podvodnom infrastrukturom".
No, kako kaže, čak i uz značajnu prisutnost, NATO-u je nemoguće čuvati svaki dio podmorske infrastrukture i primarna je odgovornost na državama da zaštite vlastitu infrastrukturu. "Znamo da postoji mnogo ranjivosti... Kada imamo offshore instalaciju, prije svega je odgovornost u rukama država".
"Trenutačno posvećujemo posebnu pozornost Rusima, ali vrlo je teško imati stalan nadzor nad svim kabelima, nije moguće. Mnoge zemlje - Norveška, Švedska, Danska također - razvile su bespilotne letjelice, senzore, UUV (bespilotna podvodna plovila) kako bi mogle vrlo brzo detektirati nešto sumnjivo ili nešto što nije u redu".
Uspostavljanje posebnog središta
Strahovanja u vezi podmorske sigurnosti tolika su da je NATO u procesu uspostavljanja središta posvećenog tom pitanju u sjedištu Marcoma u Velikoj Britaniji u Northwoodu, na sjeverozapadnom rubu Londona, uz NATO-ov brodski centar.
Koristeći softver umjetne inteligencije, Marcom može detektirati i pratiti sumnjive aktivnosti na moru, poput brodova koji su isključili svoj sustav za automatsku identifikaciju (AIS) kako bi spriječili da im se uđe u trag ili da se neprimijećeni zadrže u određenom području. Također koriste i satelite. "Koristimo sve naše senzore, od morskog dna do svemira, posebice satelitske sposobnosti NATO-a, kako bismo mogli identificirati sumnjive aktivnosti", kaže Maleterre.
Mogućnost identificiranja aktera koji stoje iza hibridnih napada je od vitalnog značaja, ističe Maleterre, ali priznaje da bi to moglo predstavljati izazov, uspoređujući to s praćenjem počinitelja kibernetičkog napada. "Ako Rusi koriste vrlo moćne sposobnosti - ne mogu ulaziti u detalje, ali govorimo o podmornicama i nuklearnim podmornicama - to je vrlo, vrlo teško", rekao je on.
Priključenje Finske NATO-ovoj floti prošle godine, a nedavno i Švedske, koja je postala punopravna članica NATO-a u ožujku, smatra se posebno važnim za zaštitu Baltika i Arktika. Iskustvo Švedske u obje te regije, kako navodi, odmah će povećati sposobnost NATO-a da otkrije i odvrati svaku regionalnu agresiju. "A kada govorimo o agresiji, očito mislimo na Rusiju", dodao je Maleterre, koji kaže da je članstvo Švedske posebno pridonijelo podmornicama, brodovima za borbu protiv mina, specijalne postrojbe i brze, snažne brodove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....