Propali pokušaji SNS-a da formira gradsku vlast, slijede novi izbori u Beogradu

Izbori za Skupštinu Beograda bit će ponovno održani nakon što ni zadnjeg dana zakonskog roka u nedjelju gradski parlament nije konstituiran, poslije prosinačkih izbora za koje oporba tvrdi da su pokradeni.

Vladajuća Srpska napredna stranka nije uspjela osigurati većinu vijećnika za formiranje vlasti u srbijanskoj prijestolnici, a predsjedništvo SNS-a u subotu je odlučilo da se ide na nove beogradske izbore.

Potpredsjednik SNS-a Aleksandar Šapić izjavio je nakon sjednice predsjedništva da će s kampanjom krenuti već u nedelju i da će na izbore izaći kao dio velikog pokreta.

Odluci je prethodila takva preporuka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Najstariji vijećnik, koji je formalno predsjedao, konstatirao je u nedjelju da za konstituiranje Skupštine Beograda nisu ispunjeni zakonski uvjeti i da slijede novi izbori.

Po Zakonu o lokalnoj samoupravi u nedjelju počinje teći rok od mjesec dana u kojem predsjednik Skupštine Srbije treba raspisati nove izbore u Beogradu.

Vladajući SNS osvojio je na lokalnim izborima 17. prosinca 2023. 49 mandata, proeuropska oporbena koalicija lijevog centra "Srbija protiv nasilja" (SPN) 43 od ukupno 110 vijećnika, dok koalicijski partneri naprednjaka socijalisti (SPS) imaju pet.

Naprednjaci su pokušali na svoju stranu pridobiti vijećnike s izborne liste pokreta "Mi - glas naroda" kontroverznog liječnika Branimira Nestorovića, ali se ta skupina u međuvremenu podijelila i raspala, a ostatak oporbe ustrajavao je u zahtjevima da se zbog izborne krađe ponove izbori.

Oporba od izbornog dana 17. prosinca optužuje vladajuće da su "pokrali volju građana" izbornim inženjeringom i dovođenjem birača iz Republike Srpske i gradova u Srbiji.

Brojne primjedbe imali su i međunarodni promatrači, što je konstatirano i u izvješću OSCE-ove promatračke misije ODIHR.

Europski parlament usvojio je 8. veljače rezoluciju kojom se traži međunarodna istraga o navodnim izbornim nepravilnostima, te predlaže suspenzija pristupa Srbiji europskim fondovima, ukoliko se dokaže da su vlasti bile izravno umiješane u izbornu prevaru.

Čelnici oporbenih stranaka i koalicija pristanak SNS-a na nove izbore vide kao priznanje da su izbori pokradeni, premda se iz tabora naprednjaka i s državnog vrha sve vrijeme kategorički tvrdilo da je izborni proces bio "najčistiji dosad" i "nikad pošteniji".

No, vlast je poslije izvješća ODIHR-a pristala primjeniti preporuke o poboljšanju izbornih uvjeta, napose u vezi s uređivanjem i ažuriranjem popisa birača, dostupnosti medija i suzdržavanja od tzv. dužnosničke kampanje.

Predstavnici oporbene koalcije "Srbija protiv nasilja" istaknuli su u nedjelju da SNS, "i pored izborne krađe, ne može formirati većinu" i da to je "prvi poraz Aleksandra Vučića".