POSLJEDICE UDARA

Profesor o podrhtavanju tla blizu Hrvatske: ‘Sada bi jedna druga pojava mogla napraviti više štete od potresa!‘

Glavni uzročnik svih potresa je aktivnost Jadranske mikroploče koja se podvlači pod ovaj dio Europe, kaže Vedran Zubić

Pogled na Plužine u Crnoj Gori (ilustrativna fotografija)

 Giulio Andreini/ucg/universal Images Group/Universal Images Group/Profimedia/Giulio Andreini/ucg/universal Images Group/universal Images Group/profime

Nakon što je Crnu Goru u četvrtak oko 4 sata pogodio potres jačine 5,4 stupnja po Richteru, a koji se osjetio i u BiH te Hrvatskoj, oglasio se profesor geografije iz Sarajeva, Vedran Zubić.

"Najviša planina BiH, Maglić, nalazi se upravo na granici BiH i Crne Gore. Treba napomenuti da je najviša točka Maglića s crnogorske strane (Veliki Vitao na 2397 metara) i upravo u toj zoni registriran je potres", kaže Zubić, a piše Klix.ba.

Govoreći o jačini i dubini potresa, Zubić je rekao kako podaci ukazuju na to da se radi o plitkom potresu čiji je epicentar 20 km sjeverozapadno od Plužina, a to je upravo zona subdukcije vanjskih Dinarida (Maglić).

"Glavni uzročnik svih potresa je aktivnost Jadranske mikroploče koja se podvlači pod ovaj dio Europe. Ona je kriva za subdukciju, rast planina, ali i trusne aktivnosti. Vanjski Dinaridi, a to je regija koja ide u BiH južno od crte Grmeč - Zelengora i nastavlja se dalje na istok, zona je navlake planinskih masiva. Između Golije i Durmitora smještena je dolina Pive koja s Tarom čini Drinu. Upravo tu su, u rasjednoj zoni, smještene Plužine, mjesto epicentra ovog potresa. Ovo mjesto vrlo je seizmički aktivno pa je 2013. godine ovdje zabilježen potres od 4,2 stupnja", objašnjava Zubić, a prenosi Klix.ba.

Potres ove jačine je, dodaje, iznimno jak za osjećaj, ali ne tako jak u razmjerima "svjetskih jačina".

"Bar, grad u Crnoj Gori, prije pola stoljeća doživio je seizmičku katastrofu. I Crna Gora tektonski je aktivna i političke granice nemaju veze s potresima. Ovo je regija dodira dvije geološke i tektonske mase. Osim spomenutih vanjskih Dinarida mezozojske starosti, sjevernije je regija pračanskog paleozoika. Taj dodir različitih petroloških segmenata izaziva vječnu mogućnost seizmičke aktivnosti", ističe Zubić.

Regija je kraškog rastresitog prostora, a Zubić dalje navodi da ovakvi potresi destabiliziraju površinu krečnjaka te su mogući brojni odroni i ostali padinsko-gravitacijski elementi koji mogu napraviti više štete od samog potresa.

"Ono što se svi nadamo je da nema žrtava, što je najvažnije u ovom trenutku. Valjda će tako i ostati. Reverzibilni trusovi mogu se javiti, a ovih desetak sekundi svakako nije bilo ugodno", zaključuje Zubić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. listopad 2024 07:47