NESPOSOBNI ZA KOALIRANJE

PROEUROPSKA VEĆINA DOVEDENA U PITANJE Desničari žele da se čuje njihov glas u Europskom parlamentu

S obzirom na tu podijeljenost europske krajnje desnice, malo je vjerojatno da će idući saziv Europskog parlamenta promijeniti svoju proeuropsku orijentaciju

BRUXELLES - Ohrabrene lokalnim uspjesima gotovo posvuda u Europi, euroskeptične i eurofobne stranke trebale bi ostvariti bitno bolje rezultate na europskim izborima u svibnju iduće godine, no to neće dovesti u pitanje proeuropsku većinu u Europskom parlamentu , piše France Presse.

Ti će izbori biti "iznimno teški", priznaje i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy. Ipak, on nije zabrinut. U Europskom parlamentu "većina će uvijek biti proeuropska", uvjeren je.

Europski parlament utjelovljuje konsenzus i politički kompromis. Veliku većinu zakona usvajaju proeuropske koalicije okupljene u četiri glavne političke skupine (kršćanski demokrati Europske pučke stranke (EPP), socijaldemokrati, liberali i ekolozi). Dok je EPP prva skupina u Parlamentu, njime predsjeda socijalist. Taj politički dogovor, koji kritiziraju euroskeptici, trebao bi se nastaviti i u idućem sazivu parlamenta, prognoziraju ankete.

Ispitivanja pokazuju također da će euroskeptične stranke ostvariti vjerojatno jako dobar rezultat na izborima. Nedavno ispitivanje pokazalo je da bi Nacionalna fronta Marine Le Pen mogla izbiti na čelo na europskim izborima u Francuskoj. Ta stranka sada u Europskom parlamentu ima troje zastupnika, uključujući Marine Le Pen. Oni nisu članovi nijedne skupine i među 763 europskih kolega gotovo ih se i ne čuje.

Za formiranje kluba zastupnika u EP-u potrebno je 25 eurozastupnika izabranih u najmanje četvrtini država članica EU-a. Iako će broj euroskeptičnih zastupnika nesumnjivo biti veći od 25, upitno je jesu li oni sposobni za koaliranje.

Europski parlament sada ima jedan eurofobni klub zastupnika, Europu slobode i demokracije (EFD), predvođenu Britancem Nigelom Farageom, čelnikom UKIP-a. S 32 zastupnika, ta skupina ima zanemarivu političku težinu.

Kako bi im se utjecaj povećao, Geert Wilders, predsjednik nizozemske nacionalističke stranke PVV, poznat po svojim istupima protiv islama, zauzima se za veliku eurofobnu koaliciju u Europskom parlamentu. Nju bi mogli činiti belgijski Vlaams Belang, francuska Nacionalna fronta, talijanska Sjeverna liga i Alternativa za Njemačku, koja još nema nijednog eurozastupnika.

Marine Le Pen željela bi surađivati s austrijskom Slobodarskom strankom, koja sada nije ni u jednome klubu zastupnika u Europskom parlamentu. Stranka Pravi Finci, koja sada nema eurozastupnike, mogla bi također ući u tu koaliciju.

No, to je još daleko od ostvarenja. Britanski eurofobi iz UKIP-a, koji je okosnica EFD-a, ne žele niti čuti za takav savez. Talijanski zastupnici Sjeverne lige koji su članovi EFD-a mogli bi željeti radije ostati u toj skupini. Švedski demokrati koji bi mogli ući u novi saziv Europskog parlamenta već su odbacili taj prijedlog.

Ni Wilders niti Farage nisu spremni udružiti se s nepoželjnim zastupnicima mađarskog Jobbika i drugim "nacionalističkim" strankama iz Slovačke, Rumunjske i Bugarske ili zastupnicima Britanske nacionalne stranke jer su optuženi za rasističke ispade.

Ako grčka neonacistička stranka Zlatna zora i pošalje zastupnike u Europski parlament, ona neće nikada biti prihvaćena u EFD ili Wildersovu skupinu.

S obzirom na tu podijeljenost europske krajnje desnice, malo je vjerojatno da će idući saziv Europskog parlamenta promijeniti svoju proeuropsku orijentaciju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:29