U sjeni američko-izraelskog rata protiv Irana, odvijaju se "stidljivi" napori za oživljavanje pregovaračkog procesa s ciljem postizanja neke vrste sporazuma između Ukrajine i Rusije - ako ne mirovnog, a ono barem sporazuma o prekidu borbi, barem za početak.
No, u Kremlju se možda, neovisno o tome i ratnim nastojanjima u Ukrajini, već smišlja svojevrsna "izlazna strategija" iz agresije na susjednu zemlju, koja se pretvorila u noćnu moru za Rusiju, koja je zapela bez značajnijih pomaka u Ukrajini više od četiri godine, dok gospodarstvo posustaje pod pritiskom brojnih negativnih posljedica koje je ta avantura ruskog vođe Vladimira Putina izazvala.
Naime, u javnost su procurili interni dokumenti administracije ruskog čelnika koji sugeriraju da Rusija i dalje nije spremna na značajnije kompromise oko konačnog ishoda rata u Ukrajini. Ruski istraživački portal Dossier Center objavio je u četvrtak dijelove materijala (slajdova) iz prezentacije pod nazivom "Nakon pobjede", koje su navodno izradili zaposlenici zamjenika voditelja ruske predsjedničke administracije Sergeja Kirijenka, s ciljem da prikažu "najvjerojatniji scenarij" završetka rata u Ukrajini i načine kako "prodati" mirovni sporazum ruskom stanovništvu.
Dossier Center navodi da su zaposlenici Kremlja na prezentaciji počeli raditi još u veljači, kako u svom najnovijem izvješću navodi washingtonski Institut za proučavanje rata (ISW). Izvor blizak predsjedničkoj administraciji rekao je za Dossier Center da je administracija izradila prezentaciju zbog zabrinutosti Kremlja oko slabih rezultata ruskih snaga na bojištu i nepovoljnog utjecaja rata na rusko gospodarstvo.
"Najvjerojatniji scenarij" iz prezentacije navodno predviđa da Sjedinjene Američke Države potpišu dva odvojena mirovna sporazuma - jedan s Rusijom, a drugi s Ukrajinom - prema kojima bi Rusija preuzela kontrolu nad Doneckom i Luhanskom oblašću, a povukla se iz Sumske i Harkivske te zamrznula crtu bojišta u Hersonskoj i Zaporiškoj oblašću.
Oblikovanje narativa i uklanjanje kritike
Ovaj scenarij također predviđa ukidanje američkih sankcija Rusiji, dok bi europske sankcije ostale na snazi. Ukrajina bi imala neutralan status i služila bi kao "tampon-zona" između Rusije i Zapada, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ostao bi na vlasti, a Rusija bi ostvarila samo "simboličnu i ograničenu denacifikaciju" Ukrajine, što je jedan od navodnih ciljeva "specijalne vojne operacije" koje Putin i danas, više od četiri godine nakon početka sveobuhvatne invazije, uporno ponavlja.
U prezentaciji se navodi da bi nastavak rata u Ukrajini bio rizičan jer bi zahtijevao potpunu prilagodbu ruskog gospodarstva ratnim uvjetima i provođenje opće mobilizacije, što bi dodatno pogoršalo ruske demografske probleme zbog velikih gubitaka. Također se, kako navodi ISW, priznaje da će se dijelovi ruske ultranacionalističke zajednice, uključujući iznimno utjecajne proratne vojne blogere, najvjerojatnije usprotiviti ovakvom mirovnom scenariju, ali da bi ruske vlasti na kritike odgovorile prijetnjom optužbi za diskreditaciju ruskih oružanih snaga te jačanjem glasova umjerenijih aktera u medijskom prostoru, kako bi im se suprotstavili.
I bogate elite i mladi gube strpljenje, stigli za režim alarmantni podaci o Putinovom rejtingu!
Isječci iz prezentacije također obrađuju retoričke okvire za objašnjavanje mirovnog sporazuma ruskoj javnosti, uključujući narative da je Rusija spriječila humanitarnu katastrofu u Donbasu, da je ostvarila maksimalne rezultate bez opće mobilizacije, da je Putin osujetio zapadne pokušaje širenja i produljenja sukoba te da Putin zna što je najbolje za Rusiju.
ISW procjenjuje da je ruska predsjednička administracija možda namjerno pustila ove materijale u javnost kao dio informacijskog rata s ciljem prikazivanja Rusije kao strane spremne na kompromise radi okončanja rata u Ukrajini i kako bi se pokazala navodna spremnost Rusije da ustupi određeni teritorij u zamjenu za to da Ukrajina preda ostatak Donecke oblasti.
Slajdovi, kako se navodi, ne predstavljaju službeni ruski stav o pregovorima, ali prikazani scenarij završetka rata sličan je onome što je Kremlj posljednjih mjeseci opisivao kao prihvatljivo rješenje. Međutim, predsjednička administracija pogrešno prikazuje ovaj scenarij završetka rata kao veliki ruski ustupak, budući da ruske snage vjerojatno neće uspjeti vojno zauzeti ostatak Donecke oblasti u kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju, ako to uopće uspiju učiniti, kako zaključuje ISW.
Nove mirovne inicijative
U međuvremenu, ruski rat protiv Ukrajine velikim je dijelom pao u drugi plan otkada je Donald Trump prije više od dva mjeseca udovoljio višedesetljetnom snu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da se vojnim putem krene u rušenje režima u Teheranu te započeo kampanju udara na Iran pod nazivom "Epski bijes", koja je dovela do iranske blokade Hormuškog tjesnaca, ključne rute kojom prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom, a nijedan od ciljeva koje je isticala američka administracija još nije ispunjen - i još nije sigurno hoće li ili u kojoj mjeri - dok Trump očajnički traži izlaz iz problema koji je sam stvorio, posve ignorirajući sve tradicionalne saveznike osim Izraela.
Ipak, u posljednje vrijeme, dok ruske snage sve lošije stoje na fronti, a Kijev nanosi teške gubitke ruskom ratnom stroju redovitim i katastrofalnim udarima na rafinerije nafte i druga energetska postrojenja, javljaju se nove mirovne inicijative. U travnju je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu na sastanku u Ankari da Turska ulaže napore u oživljavanje pregovora između Rusije i Ukrajine te okupljanje vođa zaraćenih strana.
Financial Times je, pak, u četvrtak izvijestio da se čelnici Europske unije pripremaju za potencijalne razgovore s Putinom, pozivajući se na visokog dužnosnika. FT navodi da je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao kako vidi "potencijal" da EU pregovara s Putinom i da europski blok u tome ima podršku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. "Razgovaram s 27 nacionalnih čelnika [EU-a] kako bismo vidjeli koji je najbolji način da se organiziramo i utvrdimo što nam je potrebno kako bismo učinkovito razgovarali s Rusijom kada dođe pravi trenutak za to", rekao je Costa, prenijela je ruska režimska novinska agencija TASS izvještaj FT-a. FT navodi da je promjena stava europskih čelnika potaknuta rastućim nezadovoljstvom pristupom američkog predsjednika rješavanju ukrajinskog sukoba.
Trilateralni pregovori i maksimalistički zahtjev Moskve
No, visoki ruski diplomat Rodion Mirošnik, nedavno je izjavio za list Izvestija da Rusija ne vidi Europsku uniju kao mogućeg posrednika u pregovorima o Ukrajini jer je, kako je ustvrdio, postala izravan sudionik sukoba. Mirošnik je napomenuo da Bruxelles nikada nije predložio nikakve konkretne načine rješavanja sukoba, ali da će Moskva proučiti eventualni jedinstveni javni stav ako ga EU teoretski iznese.
S druge strane, razmatra se već neko vrijeme i mogućnost trilateralnih razgovora o Ukrajini između Kijeva, Moskve i Washingtona. Jurij Ušakov, pomoćnik ruskog čelnika Vladimira Putina, rekao je u kako se očekuje da taj korak poduzme Kijev, odnosno Volodimir Zelenski, prenio je TASS.
Istodobno, druga ruska agencija, Interfax, prenijela je njegove riječi prema kojima Kremlj ne vidi smisao u novom krugu trilateralnih pregovora o Ukrajini, a kao razlog je iznio jedan od starih maksimalističkih zahtjeva Kremlja - sljedeći krug trilateralnih pregovora između Moskve, Washingtona i Kijeva o Ukrajini, kako je rekao, trenutačno nema smisla jer Kijev, za daljnji napredak, mora povući svoje snage iz Donbasa.
U međuvremenu je glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov stigao u četvrtak u Miami na niz sastanaka s američkim predstavnicima, u naporima da obnovi mirovne pregovore. Umerov je zadužen za raspravu o mogućoj razmjeni ratnih zarobljenika i za pojačavanje diplomatskih napora za okončanje rata, objavio je Volodimir Zelenski na X-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....