Vladimir Putin ponovno se, već tradicionalno krajem godine, obratio javnosti i odgovarao na pitanja novinara i "naroda". Stiglo mu je dva milijuna pitanja (odgovorio je na nekoliko desetaka) te je više od četiri i pol sata (rekord) izlagao svoja stajališta, koja su prilično očekivana i "copy-paste" njegovih istupa otkad traje rat protiv Ukrajine.
Mnogi su čekali što će reći o ratu, o gubitku Sirije, mogućim mirovnim pregovorima te hoće li uputiti nove prijetnje Zapadu. Naravno da je toga bilo, ali sve su to bile varijacije na teme o kojima je već sto puta govorio.
Putin više nema što ponuditi, a i prijetnje se ponavljaju, jer ih je već sve ispucao. U prvoj godini rata praktički je podigao ljestvicu i maksimum prijetnji, pa ovaj put nije imao ponuditi ništa bitno novo, samo "garnirung" i "refren" dosadašnjih istupa.
Možda je najbolji komentar Putinove "Izravne linije" onaj s neovisnog ruskog disidentskog portala Meduza, koji je konferenciju prenosio s podnaslovom - On nam se obratio 21 put, a "mi smo, eto, nekako smogli snage da ga poslušamo za vas". I bili su u pravu, opet je sve sličilo na onu pjesmicu "To je vuk! To je vuk!".
Putin je prijetio, omalovažavao, govorio svisoka, ali, između redaka, mogla se osjetiti zabrinutost, oprez (to je možda jedina uočena novost) zbog nadolazećih ekonomskih problema, ali i određeni oprez u vezi s mirovnim pregovorima, jer je već unaprijed, onako izokola, sebi stvarao alibije za neuspjeh, odnosno ako stvari krenu u pravcu koji njega neće zadovoljiti, prebacujući odgovornost na Kijev.
Ipak, Putin je bio u formi. Trebalo je koncentrirano odgovarati gotovo pet sati, na uglavnom očekivana pitanja. Bio je uobičajeno drzak i arogantan, "kafanski" bahat uz prizemni kagebeovski humor (tu se brka šala s uvredama) s izraženim omalovažavanjem i prozirnom nadmenošću. Čak je na pitanje hoće li dati pribježište Volodimiru Zelenskom, jer, kako misli postavljač pitanja - "bliži mu se kraj", odvratio je da teško da će ga tražiti u Rusiji, "ali nećemo nikome otkazati", nasmijao se Putin.
Nije rekao ništa neočekivano, pa su i sve prijetnje zvučale isto, a neke i bizarno, pa i infantilno, poput one kojima nudi okladu Zapadu. Naime, osokoljen učinkovitošću balističke rakete Orešnik, koju je lansirao na grad Dnipro, bahato je i infantilno Zapadu ponudio "challenge" - rekao je da sustavi protuzračne obrane koji su trenutačno raspoređeni u Europi ne mogu nauditi Orešniku. Prema njegovim riječima, "nema šanse za to". Stoga je predložio svima koji na Zapadu ne vjeruju u "sposobnosti Orešnika" da provedu "visokotehnološki dvoboj 21. stoljeća".
"Ako su zapadni stručnjaci uvjereni da se Orešnik može srušiti, onda dajte da izvedemo tehnološki eksperiment. Neka odrede neku metu za uništenje, recimo u Kijevu, tamo koncentriraju svu svoju protuzračnu i proturaketnu obranu, pa ćemo tamo udariti Orešnikom. I da vidimo što će se dogoditi. Mi smo spremni za takav eksperiment. Je li druga strana spremna? Provedimo takav eksperiment, takav tehnološki dvoboj, pa vidimo što će se dogoditi. Mislim da će to biti korisno i za nas i za američku stranu", rekao je slavodobitno Putin.
No, dosta se posvetio ekonomiji. Naime, mnogi ekonomski analitičari Rusiji u 2025. godini predviđaju ozbiljne poteškoće, poput stagflacije, koja bi mogla itekako ugroziti njegove ratne planove. Putin je odmah počeo s tim da postoji "alarmantni signal u gospodarstvu - visoka inflacija".
Stoga stalno i najavljuje kako će u 2025. godini "rat završiti", mada nije jasno što pri tome misli. Rekao je da se dan prije sastao s čelnicom Središnje banke Elvirom Nabiuljinom te istaknuo da je inflacija 9,2 posto, mada neki najavljuju da bi u 2025. mogla dostići i 20 posto, o čemu Putin nije govorio, ali je priznao da će sljedeće godine gospodarstvo usporiti do 2 posto.
Početak Putinova govora općenito je bio posvećen rastu cijena - u prijenosu su prikazani grafikoni, a ruski je predsjednik opširno govorio o supstituciji uvoza i rastu proizvodnje te je prvi put javno predbacio Narodnoj banci - neučinkovitost.
Ponovno je pokazao bezobzirnost prema Ukrajincima, rekavši da se već mogao potpisati mir (imao je, naravno, u vidu "mirovni sporazum" isključivo prema ruskim uvjetima) a da je to spriječio bivši britanski premijer Boris Johnson "tjerajući Ukrajince da i dalje ratuju", te je prepotentno i arogantno dometnuo: "Evo ih, oni ratuju, ali ti Ukrajinci su pri kraju, nema ih više". Potom je opet "krivnju" za rat, koji je počela Rusija, prebacio na Ukrajinu: "Zaboravljate da ih nismo mi bodrili da ulaze u obračun sa susjedima". O Donaldu Trumpu kratko je kazao da ne zna kada će se s njim sastati, jer da nije s njim razgovarao više od četiri godine, ali da je spreman za razgovor.
Odgovarajući na pitanje o uvjetima pregovora, Putin tvrdi da nema nikakvih uvjeta, osim da se uzme u obzir "istanbulski dogovor" (koji je Ukrajini neprihvatljiv) te da se uzme u obzir "realnost na terenu", ali - a ovo je sada vrlo važno - da se mirovni sporazum, ako do njega dođe, može potpisati samo s legitimnim predstavnicima vlasti.
Prvo, Putin tu malo "šmira", jer prije samo koji dan izjavio je da ciljevi tzv. specijalne vojne operacije ostaju, stoga je jasno da su to i uvjeti, a njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ne jednom je rekao da se "može pregovarati samo prema ruskim uvjetima". No, znakovito je da Putin ovim o "legitimnosti ukrajinskih predstavnika" sebi otvara određenu odstupnicu: ako "pregovori" ne krenu kako je on zamislio, da je već zapravo najavio kako bi mogao postaviti pitanje "legitimnosti Zelenskog".
Naime, Volodimiru Zelenskom istekao je predsjednički mandat, a zbog rata nije mogao provesti izbore, pa Moskva svako malo govori o njegovu "legalitetu i legitimitetu", što je, očito, poruka da Putin, ponovimo, ako ne bude zadovoljan - može postaviti to pitanje kao prepreku za potpisivanje mirovnog sporazuma. Ne mogu potpisati s nekim tko, kao, nema izborni legitimitet.
No, nije ni ovaj put mogao sakriti prijezir koji već dugo "demonstrira" prema Ukrajini i Ukrajincima, pa je čak izjavio kako su sadašnji "vladari Ukrajine" bezbožnici, kazavši da su oni "etnički Židovi, ali koje nikada nitko nije vidio u sinagogi".
O Siriji, gdje je prema općoj ocjeni doživio poraz (njegov proteže Bašar al-Asad, kojeg je spasio svojim intervencijom 2015. godine i koji se sada morao povući i utočište potražiti u Moskvi), rekao je da to "nije tako" ta da su "svi ruski ciljevi ostvareni", premda će najvjerojatnije ostati bez tamošnjih vojnih baza, što mu sužava manevarski prostor, a možda ga potpuno isključuje iz utjecaj na Bliskom istoku, ali i ugrožava poveznicu s Afrikom, gdje Rusija ima "političke ambicije".
No, na pitanje je li Zapad kako treba shvatio promjenu ruske nuklearne doktrine Putin odgovara: "Ne znam kako su shvatili, to morate njih pitati".
Ali je ponovio kako će upotrijebiti nuklearno oružje protiv nenuklearnih država ako budu "ugrožavali Rusiju" te ponovio: "Ako iste prijetnje budu za našeg saveznika Bjelorusiju, učinit ćemo sve da osiguramo njezinu sigurnost. I mislim da je ovo vrlo važna komponenta promijenjene nuklearne doktrine". U svakom slučaju, rekordna "Izravna linija" nije bila iznenađenje, nije dala ništa neočekivano niti je Putin rekao nešto što do sada nije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....