Zeleni val, koji je pokorio Europu prije pet godina, došao je svom kraju. Prema posljednjim rezultatima izbora za Europski parlament, Zeleni - Europski slobodni savez (Greens - EFA) izgubili su najmanje 20 mjesta, što ih, uz liberale, čini najvećim gubitnicima ovih izbora. S gotovo trećinu manje zastupnika Zelenih nego 2019. godine Parlament EU bi u novom sazivu mogao mnogo manje pozornosti posvećivati pitanjima zaštite okoliša i donošenju mjera za borbu protiv klimatskih promjena.
Zeleni su prošli iznenađujuće dobro na posljednjim europskim izborima jer su mladi prosvjednici, predvođeni Gretom Thunberg prisilili političare da stave klimatske promjene na dnevni red. Osim toga, Zeleni tradicionalno uspijevaju bolje dok ekonomija raste jer je lakše razmišljati o zelenim temama kad je kvaliteta života visoka. Prema Kuznetsovoj krivulji okoliša, zemlje s visokim dohotkom doživjet će smanjenje degradacije okoliša dok postaju bogatije. Uzimajući to u obzir, istraživači su htjeli ispitati hipotezu koja pretpostavlja da ekonomski uvjeti zemlje utječu na izborne rezultate zelenih stranaka. U radu, objavljenom u Europskom časopisu za političku ekonomiju, dokazali su da je ključna komponenta popularnosti zelenih stranaka nacionalni gospodarski rast. Birači, naime, mogu biti osjetljiviji na okolišne probleme kada ne moraju brinuti za svoju egzistenciju. Zato zelene stranke ne bilježi značajniji uspjeh na jugoistoku Europe, iako znanstvenici upozoravaju da će posljedice klimatskih promjena najviše osjetiti upravo mediteranske zemlje. Zeleni, umjesto toga, dobivaju veći broj glasova na izborima u ekonomski razvijenim zemljama.
Prije pet godina Zeleni su u gospodarski najrazvijenijim zemljama EU ostvarili povijesni uspjeh i potvrdili tu teoriju. Nakon europskih izbora Zeleni su postali druga najveća stranka u Njemačkoj i treća u Francuskoj, Danskoj, Irskoj i Luksemburgu. I u ostatku sjeverozapadne Europe udvostručili su broj mjesta u Europskom parlamentu te su sljedećih nekoliko godina nastavili postizati dobre rezultate na nacionalnoj razini. No, onda su došli pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini, inflacija i rast cijena energije, a zabrinutost za okoliš pala je u drugi plan. Kada se nađu pred direktnom sigurnosnom ugrozom, građani će prije svoj glas dati oštrim politikama, nego ići u još veće zaduženje zbog zelenih politika. U kriznim vremena, naime, uvijek bolje uspijevaju drastične mjere i ekstremne stranke koje ih zagovaraju.
Zato se u Njemačkoj i Francuskoj udio glasova Zelenih na ovim izborima za EU gotovo prepolovio od posljednjih izbora 2019. godine. U Njemačkoj su Zeleni počeli gubiti podršku čim su došli na vlast jer nisu uspjeli dokazati svojim glasačima da su postigli dovoljno pozitivnih promjena na energetskom i klimatskom planu da opravdaju svoj boravak u vladi. Zaredalo im se i nekoliko ozbiljnih gafova, poput zakona o grijanju koji je najviše pogodio najsiromašnija kućanstva, a koji su pridonijeli tome da ih glasači kazne na ovogodišnjim europskim izborima. U Francuskoj su, pak, Zeleni gotovo u potpunosti izgubili kredibilitet. Godine 2022. zeleno-lijeva koalicija pomrsila je račune Emmanuelu Macronu i uskratila njegovoj stranci većinu u francuskom parlamentu. No, zatim su francuski Zeleni na europske izbore odlučili otići samostalno, bez jasnog političkog programa. Nije im pomogli ni to što su počeli zauzimati stavove slične krajnjoj desnici, poput antivakserskih teorija zavjera i ezoterije.