Prije 5 godina preživio ebolu, a sad je vjerojatno pokrenuo novu epidemiju u Gvineji: ‘Ovo je šokantno‘

Muškarac koji je preživio zarazu ebolom vjerojatno je pokrenuo trenutnu epidemiju u Gvineji, rekli su znanstvenici, u šokantnom otkriću koje znači da virus može ostati u stanju mirovanja čak pet godina, piše Guardian.

Ovo otkriće stiže nakon 29 slučajeva zaraze i 13 smrtnih slučajeva te postavlja nova pitanja o sposobnosti ebole da dugoročno vreba u tijelu, čak i dok je osoba u kojoj se nalazi izvanjski naizgled posve zdrava.

'Ovo je prilično šokantno', rekla je virologinja Angela Rasmussen sa Sveučilišta Georgetown za časopis Science. 'Ebolavirusi nisu herpesvirusi (za koje se zna da uzrokuju dugotrajne infekcije) i općenito se RNA virusi ne motaju uokolo i ne repliciraju.'

Najdulje što je virus mirovao u tijelu, a nakon toga uzrokovao novu infekciju je 500 dana, rekao je Miles Carroll, virolog i profesor na Sveučilištu Oxford koji je proveo najveću svjetsku studiju preživjelih od ebole, koja je prošle godine zaključila da bi imunitet od virusa mogao trajati mnogo godina nakon zaraze.

Tri neovisne skupine znanstvenika koje su proučavale uzorke četvero ljudi zaraženih u Gvineji zaključile su da se genetski sastav gotovo nimalo ne razlikuje od soja viđenog u epidemiji 2013.-2016. u zapadnoj Africi koja je usmrtila 11.000 ljudi.

Znanstvenici kažu da sličnost pronađena u analizi genoma pokazuje da virus vjerojatno nije prešao sa životinja na ljude, ali je vjerojatno da se prenosio sjemenom.

Nakon epidemije 2013.-2016., znanstvenici su otkrili da bi virus mogao ostati dulje vrijeme u određenim 'imuno privilegiranim' mjestima u tijelu, uključujući leđnu moždinu, mozak, oči, posteljicu i testise.

Seksualni prijenos smatran je uzrokom povremene ponovne pojave virusa dugo nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila zapadnu Afriku slobodnom od ebole.

'Novo izbijanje latentne infekcije pet godina nakon završetka epidemije je zastrašujuće i novo iskustvo', rekao je Eric Delaporte, liječnik zaraznih bolesti sa Sveučilišta Montpellier, za časopis Science.

Znanstvenici vjeruju da je prvi slučaj zaraze zdravstvena radnica iz grada u šumovitoj regiji Nzérékoré.

Umrla je od groznice, ali zbog nepažljivog postupanja tijekom njenog sprovoda, infekcija se prenijela na članove obitelji i proširila u druge dijelove zemlje. Međunarodna zajednica na zarazu je odgovorila gotovo istoga trena.

MinIONsi, mobilni uređaji za gensko sekvenciranje, brzo su poslani iz Oxford Nanopore Technologies, a mali tim za dijagnostiku otputovao je iz Instituta Bernhard Nocht u Njemačkoj do Gvineje kako bi pomogao u sekvenciranju virusa uzetog od zaraženih osoba i usporedio ih s onima iz epidemije 2013.-2016.

'Ovi važni podaci o redoslijedu osigurali su najučinkovitiju uporabu javnozdravstvenog odgovora koji će voditi strategiju cijepljenja WHO-a i lokalne zdravstvene savjete', rekao je Carroll.

Znanstvenici su tada uspjeli utvrditi da je virus varijante Makona (zairski ebolavirus) odgovoran za izbijanje epidemije 2013.-2016.

Otkriće ima duboke implikacije na istraživanje ebole i razmjenu poruka u javnom zdravstvu oko sigurnih seksualnih praksi za preživjele, kažu znanstvenici.

Početni podaci uključivali su istraživače iz gvinejskog ministarstva zdravstva, senegalskog Pasteurovog instituta, Sveučilišta u Edinburghu, Medicinskog centra Sveučilišta Nebraska i tvrtke PraesensBio, a prvi su put objavljeni na web stranici virological.org.