Dok dvogodišnja kazna zatvora za Janeza Janšu, predsjednika Slovenske demokratske stranke (SDS), najjače stranke, nije predstavljala iznenađenje, odluka ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića da smijeni Alenku Bratušek , koju je predložio za predsjednicu stranke Pozitivna Slovenija koju je sam utemeljio, izazvala je pravu konsternaciju. Politička neodgovornost, ubojstvo i samoubojstvo, emocije nadvladale razum, potez zbog kojeg će uskoro završiti svoju političku karijeru, samo su neke od ocjena koje se čuju na račun gradonačelnika Ljubljane.
Sa smirivanjem strasti sve se češće može čuti da Janković zapravo nije postupio ishitreno nego strogo proračunato.
Stranački prevrat
Protiv njega i njegovih sinova Državno odvjetništvo vodi nekoliko istraga i navodno se oko obitelji Janković sve više steže obruč. Stoga, tvrde, Jankoviću ne preostaje drugo nego da pokuša osvojiti vlast, preuzeti kontrolu nad pravosudnim sustavom i tako pokuša spriječiti kazneni progon. I to je bio, kažu, glavni motiv zašto je Janković proveo unutarstranački prevrat i isprovocirao prijevremene izbore.
Za boravka u Ljubljani ljudi bliski gradonačelniku uvjeravali su nas pak kako je Janković bio zgranut odbijanjem Alenke Bratušek da napravi popis strateških tvrtki koje se ne smiju privatizirati te njenom namjerom da proda državne udjele u Luci Koper, Aerodromu Brnik, farmaceutskoj industriji Krka, Mercatoru… Pristalice ljubljanskog gradonačelnika optužuju je da je odustala od socijaldemokracije i priklonila se neoliberalističkoj politici, što je za Jankovića, tvrde, apsolutno neprihvatljivo.
No, sukob s bivšom predsjednicom stranke nije se odvijao kako je Janković očekivao. Prvo je na kongresu dobio samo 11 posto glasova više od Alenke Bratušek, a očekivao je neusporedivo više, odmah potom iz stranke je izašlo čak 13 od 28 parlamentarnih zastupnika Pozitivne Slovenije koji su odlučili zajedno s dosadašnjom predsjednicom stranke osnovati novu stranku. I da stvar za Jankovića bude još gora, Bratušek bi mogla koalirati s dvije nove stranke koje predvode potomci poznatih slovenskih ličnosti. Profesor ustavnog prava Miro Cerar, koji uživa veliki ugled u Sloveniji, sin nekadašnjeg svjetskog i olimpijskog gimnastičkog šampiona Miroslava Cerara i bivše ministrice pravosuđa i državne odvjetnice Zdenke Cerar, krajem ovog tjedna osnovat će vlastitu stranku. Doktor pravnih znanosti Igor Šoltes, unuk nekadašnjeg najbližeg suradnika Josipa Broza Tita, Edvarda Kardelja, donedavno je bio predsjednik vrlo uvažene Državne revizije i gitarist grupe Ni važn, te osnivač jednog od pokreta koji su nastali tijekom prošlogodišnjih demonstracija u Sloveniji koje su srušile Vladu Janeza Janše. I on je osnovao stranku Verjamem (Vjerujem) i sve je popularniji među biračima.
Žrtve spletki
Obojica su prije godinu dana odbili pozive Alenke Bratušek da uđu u njenu Vladu, Šoltesu se nudilo da bude ministar zdravlja, a Cerar je nešto ranije odbio ponude da bude predsjednik Vlade. Sada, međutim, sve upućuje da bi sa svojim strankama mogli koalirati s novom strankom Alenke Bratušek. Ta bi koalicija, po predviđanjima, mogla ozbiljno ugroziti Janeza Janšu i njegov SDS. Tim više što puno birača doživljava Alenku Bratušek kao žrtvu Jankovićevih spletki i to bi joj moglo ozbiljno pomoći na izborima. Ogorčeni protivnici Janez Janša i Alenka Bratušek jedino se slažu u tomu da se izbori održe najesen. Janša, naime, računa da bi do rujna Vrhovni i Ustavni sud, u kojima navodno dominiraju njegovi politički istomišljenici, mogao uvažiti žalbu i poništiti zatvorsku kaznu. A Alenki Bratušek potrebno je pak vrijeme da osnuje stranku, okupi ljude i prikupi novac te sklopi koalicijske saveze. No, kako je većina ipak za to da se izbori održe što prije jer je ekonomska situacija i dalje iznimno teška, najizglednije je da će se izbori održati 8. srpnja, kako se najavljuje.
Populistička hrana
Janez Janša, koji sebe predstavlja kao žrtvu iskonstruiranih optužbi, unatoč tomu što je presuda protiv njega pravomoćna može se kandidirati na parlamentarnim izborima, ali ako bude izabran, ne može položiti prisegu. Janša, unatoč presudi za korupciju, i dalje može računati na tvrdu jezgru svojih birača, koju, kako objašnjavaju u Ljubljani, populistički hrani isključivo ideološkim temama i kontroverzama iz prošlosti. Na njegovu inicijativu trebao se održati referendum o otvaranju tajnih Udbinih dosjea, no problem je što se mora održati po novim pravilima, a to znači da na njega mora izaći 35 posto upisanih birača.
Ustavni sud koji kontrolira Janša nije htio da se referendum održi početkom svibnja smatrajući da su ljudi na produljenim odmorima te da neće moći izaći na glasanje, pa je sada zakazan za 8. lipnja.
No, Janšin najveći problem je to što niti jedna ozbiljnija stranka desnice i centra ne želi s njim surađivati. To ne žele čak ni kršćanski demokrati Nove Slovenije koje vodi Ljudmila Novak, kao ni Slovenska ljudska stranka predsjednika France Bogoviča. Obje su te stranke pod snažnim uplivom Katoličke crkve i zajedno će izaći na izbore, ali već su jasno dale do znanja da ne žele koalirati ni s Janšom, ni s Jankovićem. Zbog svega toga nije ni čudno što je više ljubljanskih političara i intelektualaca s kojima smo razgovarali o političkoj i ekonomskoj situaciji zaključilo da su građani Slovenije umorni od svojih političara, njihovih skandala, neznanja, nesposobnosti i kriminala.
Posljedica je to, kažu, što se nismo dokazali kao zreo politički narod, što građani ne razumiju i nisu dorasli problemima s kojima su suočeni te što se još nije formirala kritična masa koja bi spriječila daljnje političko i gospodarsko urušavanje države.
Ozbiljna kriza
Tolika količina razočaranja i rezigniranosti posljedica je prije svega pada Vlade Alenke Bratušek, i to baš u trenucima kada se počeo nazirati početak gospodarskog oporavka, kada se činilo da se uspješno okončala bankarska kriza, kada su pale kamate na obveznice, a rejting-agencije počele uvažavati postignute rezultate.
Slovenija je tako, iz egoističnih i privatnih interesa, ostala bez Vlade i zapala u ozbiljnu političku krizu.
I što je najopasnije, s obzirom na slab rejting vodećih stranaka i političara, bezvlađe bi se moglo nastaviti i nakon izbora.
Želim voditi Ljubljanu, a ne Sloveniju
Zoran Janković, čovjek koji je srušio slovensku Vladu, ponovno je šokirao europsku javnost: objavio je da ga zanima samo pozicija gradonačelnika Ljubljane. Tom je objavom dodatno zbunio protivnike i saveznike. Ako mu je želja voditi Ljubljanu, a ne Sloveniju, zašto se natjecao na stranačkim izborima i isforisao nove parlamentarne izbore? Politički analitičari smatraju da se Janković osjećao ugroženim istragama svoje obitelji, ali i htio imati kontrolu nad privatizacijom velikih slovenskih poduzeća.