BALKANSKA RUTA

POZADINA HITNOG MINI-SUMMITA O IZBJEGLIČKOJ KRIZI NA KOJI JE POZVAN I MILANOVIĆ 'To je pokušajAngele Merkel da smiri desno krilo CDU-a'

Sastanak je organiziran u Bruxellesu, a na njega su pozvane države kroz koje prolazi najviše migranata
 AFP

U Vladi Republike Hrvatske prevladava duboka skepsa prema današnjem sastanku u Bruxellesu organiziranog zbog izbjegličke krize u Europi. Visoki vladin dužnosnik s kojim smo razgovarali u subotu izrazio je sumnju gotovo u sve vezano uz taj mini summit, od motiva zbog kojih se organizira, preko ponuđenih rješenja, do toga tko stoji iza predviđene Deklaracije o rješavanju izbjegličke krize.

Smirivanje desnice

U petak smo o istoj temi razgovarali i s Josipom Juratovićem, zastupnikom SPD-a u Bundestagu, koji je angažiran u izbjegličkoj krizi. Juratovićevo mišljenje o motivima briselske konferencije prilično je zanimljivo, a važno je jer dolazi od političara čiji se SPD nalazi u vladi Angele Merkel.

“To je pokušaj Angele Merkel da smiri desno krilo CDU-a, i cjelokupni CSU, koji su strahovito nezadovoljni njezinom odlukom da dopusti izbjeglicama da dođu u Njemačku. Iako osobno podržavam dolazak tih ljudi, Njemačka nije u potpunosti spremna sve njih prihvatiti i suočavamo se s golemim logističkim problemima”, objasnio je Juratović.

Identično objašnjenje stiže iz hrvatske Vlade: “U pitanju je interni politički problem u Njemačkoj, koji se namjerava rješavati preko država koje se nalaze na izbjegličkoj ruti”, kaže izvor iz Vlade. Prema informaciji koju je objavio dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung u Bruxellesu se planira potpisivanje deklaracije koja sadrži 16 točaka, u kojima se, među ostalim, spominje nužnost da države poput Hrvatske, Srbije i Slovenije “moraju ponovno razgovarati jedna s drugom, a ne jedna o drugoj”, odnosno umjesto optuživanja početi normalno komunicirati. Usto se navodi i kako države na balkanskoj migrantskoj ruti neće više smjeti bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice, a jedna od točaka upozorava da “izbjeglice koje se nisu registrirale u zemlju u kojoj su ušle u EU nemaju pravo na prihvat dalje u drugim zemljama EU”.

Kada bi premijer Zoran Milanović prihvatio tu formulaciju, to bi značilo da Njemačka može vratiti u Hrvatsku sve azilante koje ne prihvati. Milanović je više puta odbacio takvu mogućnost, a u subotu je i srpski premijer Aleksandar Vučić izjavio kako ne pristaje na readmisiju migranata u Srbiju.

Strože mjere Njemačke

Josip Juratović tvrdi da Njemačka zbog izbjeglica ne planira zatvoriti svoje granice, međutim sigurno će se uvesti stroži nadzor i, kao prva mjera, vraćanje u domovinu 190.000 ekonomskih azilanata iz Albanije, Kosova, Rumunjske i Srbije. Unatoč toj mjeri ostaje problem arapskih izbjeglica jer su u Njemačkoj zaključili kako im nedostaje policije za nadzor granica, objekata za smještaj došljaka, a velik problem je i to što se javnost počinje buniti. Njemačke savezne države tijekom zime obustavljalesu prisilno vraćanje izbjeglica, ali to sada više neće raditi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 03:54