KABUL - Privatni zaštitari na koje se američke postrojbe u Afganistanu oslanjaju za osiguravanje konvoja i vojnih baza prepuni su kriminalaca, narkomana te - talibana i njihovih simpatizera, pokazala je istraga Odbora za vojne snage američkog Senata.
Pronalaženje izvršitelja za ugovore s američkom vladom, vrijedne milijarde dolara, neke su privatne tvrtke povjerile lokalnim moćnicima, “koji operiraju izvan kontrole afganistanske vlade i djeluju protiv interesa koalicije”, rekao je predsjednik odbora Carl Levin. Tako se dio novca slijevao i u džepove američkih neprijatelja.
Revizija Obamine strategije
Ovo se otkriće poklopilo s devetom obljetnicom početka rata u Afganistanu. Kako pišu američke novine, Operacija trajna sloboda, koju je 7. listopada 2001. naredio predsjednik George W. Bush, uistinu je potrajala. Deseta bi pak godina mogla biti ključna jer bi trebala pokazati hoće li strategija Baracka Obame, da u Afganistan pošalje dodatnih 30.000 vojnika, dati rezultata. Već u prosincu najavljena je revizija te strategije, kada će se znati je li i dalje na snazi plan da se američke postrojbe postupno počnu povlačiti u srpnju iduće godine.
Iz Afganistana se već povukla prva članica NATO-a, Nizozemska, a sljedeći odlaze Kanađani. Britanski premijer David Cameron najavio je da se britanske postrojbe neće boriti “ni dana duže nego što to bude nužno”, a najduže do 2015.
Zabranjivali glazbu
Velika je to promjena u odnosu na početak rata, kada su, nakon napada 11. rujna, Amerikanci, uz univerzalnu međunarodnu podršku, napali Afganistan kako bi uništili talibane koji su pružali utočište al-Qa’idi. Talibanski režim, koji je provodio strahovladu, podčinjavao žene, zabranjivao glazbu i televiziju te pogubljivao one koji su se ogriješili o šerijatske zakone, srušen je u dva mjeseca bez da je poginuo i jedan američki vojnik.
Ali kada je Bushova administracija 2003. fokus stavila na rat u Iraku, talibani su se počeli regrupirati, a od 2006. i preuzimati kontrolu nad sve većim dijelom teritorija. Ova je godina bila najkrvavija za strane vojnike - dosad ih je poginulo više od 500, a cijele godine lani 521. Porastao je i broj poginulih civila - sa 1252 u prvih šest mjeseci 2009. na 1325 u prvoj polovici ove godine.
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai već se počeo pripremati za povlačenje postrojbi te pokušava poboljšati odnose sa Pakistanom, ali i dogovoriti pomirbu barem s dijelom talibana.
Frustracija zbog korupcije
Ovaj je tjedan novo “mirovno vijeće” za sveafganistansku pomirbu održalo prvu sjednicu, nakon što je Karzai kritizirao strane postrojbe da nisu poboljšale kvalitetu života običnih ljudi. - NATO je ovdje i kaže da se žele boriti protiv terorizma, a evo i desete godine, a rezultata nema. Naši sinovi ne mogu u školu zbog bombi i samoubilačkih napada - rekao je Karzai u govoru u kojem je i plakao. No, mnogi u Bijeloj kući frustrirani su Karzaijem i korumpiranom klikom kojom se okružio i koja je u džepove strpala milijune dolara strane pomoći.
Hrvatski vojnici do daljnjeg u Afganistanu
ZAGREB - Hrvatski vojnici u Afganistanu borave već sedam godina u sklopu njemačkog kontingenta. Odlazak u Afganistan bio je jedan od važnijih preduvjeta za hrvatsko članstvo u NATO-u. Broj pripadnika u tom razdoblju sa 50 je narastao na 300-tinjak, koliko ih je sada tamo.
Usto, sa zadaća pratnje službenih osoba i nadzora sigurnosti u Kabulu hrvatski se vojnici sve više prebacuju na obučavanje afganistanskih sigurnosnih snaga. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja članica operacije u Afganistanu koja do sada nije imala poginulih vojnika. Samo je jedan vojnik lakše ranjen, iako je zabilježeno nekoliko težih napada talibana na hrvatske snage.
O povlačenju hrvatskih vojnika iz Afganistana u političkim krugovima dosad nije bilo riječi i o tome se u ovom trenutku ne razmišlja. Logistički, povlačenje naših vojnika ovisi o njemačkim ili američkim zračnim snagama koje bi ih vratile kući. ( Krešimir Žabec)