Potresi, tajfuni, bombe i padovi zrakoplova: Najveće katastrofe 2016. godine

Tri osobe izvele su napad na zračnu luku Ataturk u Istanbulu 28. lipnja ove godine. Naoružani automatskim oružjem i pojasevima s eksplozivom, ubili su 45 ljudi i ranili više od 230. Prema turskim službenim izvorima, napadači su djelovali u ime Islamske Države, i stigli su u Tursku iz dijela Sirije koji je pod kontrolom ISIS-a.

Berlin, 20.12.2016.: Scena nakon terorističkog napada na božićni sajam

Potres magnitude 7,8 pogodio je 16. travnja Ekvador, s epicentrom 27 kilometara daleko od grada Muisne i 170 kilometara daleko od glavnog grada Quitoa. Poginulo je najmanje 673 ljudi, i više od 16.600 je ozlijeđeno. U operacijama spašavanja sudjelovalo je više od 13.500 pripadnika vojske i policije.

Airbus A320 egipatske tvrtke EgptAir srušio se u Mediteran 19. svibnja, pri čemu je poginulo svih 66 putnika i članova posade. Ostatci zrakoplova pronađeni su na morskom dnu, kao i obje crne kutije, no uzrok pada još nije službeno otkriven. Egipatski dužnosnici otkrili su u prosincu kako su na nekim od pronađenih tijela putnika otkriveni tragovi eksploziva.

Boeing 737-800 tvrtke Flydubai srušio prilikom prekinutog pokušaja slijetanja u Rostovu 19. ožujka, pri čemu je poginulo svih 62 putnika i članova posade. Istraga nije pronašla nikakve kvarove na zrakoplovu, te uzrok nesreće još uvijek nije poznat.

Sredinom studenog UN-ovi stručnjaci objavili su kako će 2016. vjerojatno biti najtoplija godina u povijesti čovječanstva, rekord koji se obara već treću godinu za redom. Globalna temperatura 2016. u prosjeku je 1,2 stupnja celzijusa viša od razine prije industrijskog doba. Neizdržive temperature diljem svijeta i ekstremni vremenski uvjeti koje pokreću znače kako će posljedice klimatskih promjena čovječanstvo pogoditi znatno brže i znatno jače nego što se prethodno očekivalo.

Uragan Matthew bila je iznimno snažna tropska oluja, prvi uragan kategorije 5 od 2007. godine. Na svojem prolasku kroz zapadni dio Atlantika, između 28. rujna i 10. listopada, pogodio je dijelove Haitija, Kube, Dominikanske republike i jugoistočni dio SAD-a. Od posljedica je stradalo više od 1600 ljudi, a materijalna šteta procjenjuje se na više od 10,5 milijardi dolara.

Indiju je u travnju pogodio stravični toplotni val koji je odnio više od 300 života. Vlasti su čak zabranile kuhanje preko dana kako bi spriječili nastanak slučajnih požara, odgovornih za smrt više od 80 ljudi. Zabranjeno je bilo i paljenje korova, kao i održavanje religijskih rituala koji zahtjevaju vatru.

Dvije eksplozije zatresle su četvrt Bešiktaš u Istanbulu 10. prosinca, u kojima je ubijeno 46 ljudi a ranjeno još 166. Odgovornost za napad preuzela je organizacija radikalnih Kurda TAK, koja tvrdi da je ubijeno više od 100 policajaca. Prva eksplozija, oko 400 kilograma eksploziva s željeznim kuglicama, pogodila je policajce koji su nadlegali izlazak gledatelja sa stadiona Vodafone Arena. Druga eksplozija bila je samoubilački načad u obližnjem parku Macka.

Južni japanski otok Kyushu su u travnju pogodila čak dva potresa, koji su odnijeli više od 40 života. Prvi potres, magnitude 6,5, ubio je devetoro ljudi i ranio oko 800, a uslijedilo je više od 100 dodatnih podrhtavanja tla koja su kulminirala novim, jačim potresom magnitude 7,3. U drugom je potresu smrtno stradalo najmanje 34 ljudi, a više od 1.500 je ozlijeđeno.

LaMia let 2933 srušio se u Kolumbiji 28. studenog, a u padu je poginulo 71 putnika i članova posade, dok je šestero ljudi preživjelo. Svjetsku je pozornost privukla činjenica da su u padu poginuli gotovo svi igrači brazilskog prvoligaša Chapecoense, treneri kluba i sportski novinari.

Krajem kolovoza, Sjevernu Koreju pogodile su teške poplave, koje su bile posljedica tajfuna Lionrock. Uništeno je više od 35.000 kuća a poginulo je najmanje 525 ljudi. Ukupno je 100.000 ljudi ostalo bez domova.

Noćni klub Pulse postao je 12. lipnja meta krvavog terorističkog napada i zločina iz mržnje, u kojem je 29-godišnji zaštitar Omar Mateen ustrijelio 49 ljudi i ranio još 53. Radilo se o najkrvavijem masovnom ubojstvu koje je počinila samo jedna osoba u povijesti SAD-a. Mateen je prije napada nazvao policiju i zavjetovao se na služenje Islamskoj državi, a njegov ubilački pohod zaustavili su policijski specijalci.

Između 22. i 24. siječnja masovna mećava pogodila je istočni dio Sjedinjenih Američkih Država. Palo je 168 centimetara snijeta, a vjetrovi su puhali preko 100 kilometara na sat. Ukupno je od posljedica poginulo 55 ljudi, a više od pola milijuna ostalo je bez struje. Ukupna materijalna šteta procjenjena je i do tri milijarde dolara.

Tri bombaša samoubojice napala su 22. ožujka glavni grad Belgije i EU. Dvije su bombe eksplodirale na briselskom aerodromu Zaventem, a jedna u podzemnoj stanici Maalbeek, nedaleko od institucija Europske unije. U napadu je poginulo 32 civila i tri počinitelja, a više od 300 ljudi je ranjeno. Radilo se o najžešćem terorističkom napadu u povijesti Belgije, a na ulicama Bruxellesa još uvijek se mogu vidjeti policajci i vojnici s dugim cijevima.